Ngaahi ʻApi ʻo e Kau ʻAposetoló

ʻOku vahevahe ʻe he ngaahi ʻapi ʻo ha kau ʻAposetolo ʻe toko tolu ʻi Nāvū naʻe fakaleleiʻi, ʻa e founga naʻe ngāue ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke fakahoko ʻa e fekau ke fakamafola ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
A;ostles

Ko e Fuofua Misiona ki Pilitānia Lahí, 1837–38

Oil painting showing town square in Preston with people milling around a tall obelisk and buildings in the background.

Kamata ʻe Hiipa C. Kimipolo ʻa e Ngāué ʻi Pelesitoni, ʻIngilani, tā ʻe Richard Murray, 2013
ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1837, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Siosefa Sāmita kia Hiipa C. Kimipolo naʻe uiuiʻi ia ke ne tataki ʻa e fuofua kulupu ʻo e kau faifekau ki ʻIngilaní. Naʻe ʻalu fakataha ʻa Hiipa mo e kaungā ʻAposetolo ko ʻOasoni Haití. Hili ha ueʻi fakalaumālie, naʻá na malanga mo hona ngaahi hoa ngāué ʻi Pelesitoni mo e teleʻa ʻo e Vaitafe Lipoló ʻi Lanikēsia. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻuluaki feinga ko ʻení ha tuʻunga ki ha ngāue fakafaifekau lahi ange ʻi he hiki ʻa e Siasí ki Nāvū, ʻIlinoisí.

Tokangaekina ʻo e Fāmilí

Lolotonga e nofo ʻa Hiipa Kimipolo mo ʻOasoni Haiti ʻi ʻIngilaní, naʻe tafiʻi ʻa ʻAmelika ʻe ha faingataʻaʻia fakapaʻanga fakafonua, pea naʻe ʻikai ke ola lelei ʻa e pangikē naʻe tokangaʻi ʻe he Siasí ʻi Ketilaní. Naʻe mavahe ha kakai tokolahi mei he Siasí kau ai e kau mēmipa tonu ʻo e fāmili ʻo Malinitā Haití tupu mei heʻenau loto-mamahi. Naʻe tohi ʻa Malinitā ki hono husepānití fekauʻaki mo e moveuveu mo e puputuʻu ʻo e ngaahi taimi ko iá peá ne vahevahe leva ʻene fakamoʻoni pē ʻaʻaná:

“Siʻoku ʻofaʻanga ʻOasoni, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa te u tohí kapau naʻe ʻi ai haʻaku taimi mo ha feituʻu, he naʻe ʻikai ke ke teitei fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi taimi peheé ʻi Ketilani ʻo hangē ko ia ʻoku mau aʻusia ʻi he taimi ní. Ka, kuó u ako ʻi heʻeku aʻusiá kuo pau ke tau takitaha leʻo mo lotu mo ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē, he ʻoku hangē kuo mole kotoa ʻa e fefalalaʻakí.”1
Exterior photo showing single-story gray stone building surrounded by a wooden fence painted green.

Gadfield Elm Chapel (Falelotu ʻo Ketifila ʻElimí). Naʻe foaki ʻe he Kāingalotu naʻe papi ului mei he lotolotonga ʻo e Ngaahi Tokoua Fakatahatahá (United Brethren) honau falelotú ki he Siasí ʻi he 1840. ʻI he taimi ko iá, ko e falelotu pē ia ʻe taha naʻe maʻu ʻe he Siasí ʻi he māmaní.

Malanga ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá kotoa, 1839–41

Naʻe toe vahe ʻa e misiona muli hono ua ke tokangaʻi ʻe Hiipa C. Kimipoló ʻi ha fakahā.2 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fononga fakataha mo ia ha kau ʻAposetolo kehe ʻe toko ono mei Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, ki Livapulu pea kamata hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí ʻi he kotoa ʻo e ʻOtu Motu Pilitāniá. Naʻe ʻi he kulupu ko ʻení ʻa Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, Paʻale mo ʻOasoni Pālati, Siaosi A. Sāmita, mo Uilifooti Utalafi, ka naʻe ʻikai kau ai ʻa ʻOasoni Haiti. Naʻe haʻu ʻa ʻOasoni ki ʻIngilani kimui ange, ʻi ʻEpeleli 1841. ʻI he māhina ko iá, ʻi ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Manisesitā, naʻe ʻilo ai ʻe ʻOasoni kuo uiuiʻi ʻa Uiliate Lisiate ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo laka hake ʻi ha kakai ʻe toko 7,000 kuo papitaiso, pea tokolahi ha ngaahi fāmili naʻa nau palani ke nau fakataha ki Nāvū.

Tokangaekina ʻo e Fāmilí

Naʻe tatali ʻa Vilate Kimipolo ki ha ngaahi ongoongo fekauʻaki mo hono husepānití ʻi ʻIngilani. ʻI Tīsema ʻo e 1840, naʻá ne fetaulaki ai mo ha niʻihi ʻo e houʻeiki fafine Pilitānia ne toki aʻu mai ki Nāvuú. Naʻá ne tohi ʻo pehē kuo teʻeki ai ke ne “fiefia lahi ange ʻi ha ʻaʻahi [ka ko ʻeni]. … Na‘a nau fiefia ‘i he‘enau sio mai kiate aú ‘o hangē pē na‘a mau maheni ma‘u peé.”3 Naʻe fakaʻatā ʻe Vilate ʻa e taʻu 21 ko ʻIlisapeti Levenikolofí ke nofo ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Kimipoló, pea naʻe maʻu ʻe he ongo fafiné ha “fiemālie lahi fakataha” lolotonga e tatali ʻa Vilate ki he foki mai ʻa Hīpá.

Fakatapui ʻe ʻOasoni Haiti ʻa e Fonua Tapú, 1840–42

Interior room where there is a table with young girl's dresses, scissors, and pin cushion on display.

Ko ha kiʻi fakamolū tui pine ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Haití ke fakamanatu ki he kau ʻaʻahí ʻa e fononga ʻa ʻOasoni ki Selusalemá.
Hili e konifelenisi ʻi ʻEpelelí, ʻi he teuteu ʻa Hiipa Kimipolo, Uilifooti Utalafi, mo ha kau ʻAposetolo kehe ke foki ki ʻapí, naʻe fononga toko taha pē ʻa ʻOasoni Haiti ki Palesitaine ʻo fou atu ʻi ʻIulope. ʻI heʻene fonongá, naʻá ne feʻiloaki ai mo ha kau taki fakalotu peá ne vahevahe ʻa e taumuʻa ʻo ʻene misioná. ʻI he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopa 1841, naʻá ne kaka ai ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻo fakahoko hono uiuiʻi ke fakatapui ʻa Selusalema ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻo hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní.

Tokangaekina ʻo e Fāmilí


Lolotonga e mamaʻo ʻa ʻOasoní, naʻe kau atu ʻa Malinitā ki he Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú mo kau ʻi he ngaahi ngāue ki hono tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI hono fakahoungaʻi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa ʻOasoni ki Palesitainé, naʻe ngāue mo foaki ai ʻe he Kāingalotu ʻo Nāvuú ha ngaahi naunau ke langa ʻaki ha ʻapi maʻá e fāmili Haití.
A farmhouse painted off-white with magnolia blossoms in foreground.

Naʻe langa ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻapi ko ʻení maʻá e fāmili ʻo ʻOasoni mo Malinitā Haití ke fakamālōʻiaʻi kinaua ʻi heʻena ngaahi ngāue ki hono fakatapui ʻa e fonua tapú.

ʻOku Taki ʻe Uilifooti Utalafi ʻa e Siasí ʻi ʻIulope, 1844–46

A room with a fireplace, chairs, a large hatbox on the ground, and a open book and quills on a nearby table.

Ko e ngaahi naunau ‘oku faka‘ali‘ali ‘i he loto fale ‘o e ‘api ‘o Utalafí—kau ai ‘a e fanga kiʻi kulī maka ʻoku tuʻu ʻi he funga tafuʻanga afí—‘oku nau fakamanatu ki he kau ‘a‘ahí ‘a e ngāue fakafaifekau ‘a e ongomātuʻá ‘i ‘Ingilaní.
Naʻe toki fakahoko ha ngāue fakafaifekau fakaʻosi ki tuʻapuleʻanga hili ha ngaahi taʻu, ʻi he mālōlō ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he fakataha mai ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Nāvuú, naʻa nau aleaʻi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí naʻa nau nofo mamaʻo mei he hetikuotá ke hokohoko atu ʻenau moʻui līʻoa ki he ongoongoleleí. Naʻa nau loto-taha ke ʻalu ha taha ʻiate kinautolu ki ʻIulope ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi kolo ʻo e Siasí naʻe tupulaki aí. Naʻe fili ʻa Uilifooti Utalafi ke ngāue ki ai. Naʻe uiuiʻi foki mo hono uaifi ko Fīpeé ke ʻalu fakataha mo hono husepānití ko ha faifekau, ʻo fokotuʻu ai ha sīpinga ki hono tataki ʻo e ngaahi misiona ʻa e Siasí ʻi he kahaʻú.

Tokangaekina ʻo e Fāmilí


Naʻe tokangaekina ʻa e fānau Utalafí ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi Konetikatí mo e kau papi ului foʻou ʻi ʻIngilaní lolotonga e mavahe ʻenau mātuʻá mei ʻapí. Naʻe nofo ʻa e tuofefine ʻo Uilifooti ko ʻIunisi Uepisitaá mo hono fāmilí ʻi he ʻapi ʻo Utalafi ʻi Nāvū ne teʻeki ke ʻosí. Lolotonga e hoko ʻa Fīpē Utalafi ko ha hoa ngāue fakafaifekau ki hono husepānití, naʻá ne fāʻeleʻi ha foha naʻe ui ko Siosefa.

Aofangatukú

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi ʻapi ʻo ʻOasoni Haití, Hiipa C. Kimipolo, mo Uilifooti Utalafí ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e founga naʻe ngāue ai ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke fakahoko ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ke ngaohi ʻa Nāvū ko ha makatuliki ʻo Saioné pea mo tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveté. Ko e tui, loto-toʻa mo e feilaulau naʻe fakahaaʻi ʻe he Kau ʻAposetolo ko ʻení ʻi heʻenau fononga ki he fonua mulí naʻe fakatataua ia ʻe ha ngaahi kaungāʻapi mo e kau mēmipa ʻo honau fāmilí naʻa nau moʻui ʻaki ʻenau tui fakalotú ʻi honau ʻapí.
1. Heber C. Kimball collection, 1837–1898 (bulk 1837–1865) / Letters, 1837–1839 / Vilate Kimball letter: Kirtland, Ohio to Heber C. Kimball, Preston, England (Enclosure of note from Marinda W. Hyde to Orson Hyde), p. 3 (original), 17 (typescript) CHL Call Number: MS 12476.

2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118:3.

3. Kimball, Vilate Murray, 1806–1867. Vilate M. Kimball letters, https://catalog.churchofjesuschrist.org/assets/1256a549-7c1a-4f08-abb1-8dcde0812ecf/0/7.