ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ʻApi Utalafí ne fakaleleiʻí ʻa e moʻui ʻa e fāmilí ʻi Nāvuú, ko ha taimi naʻe lahi nofo mavahevahe ai ʻa Uilifooti meia Fīpē koeʻuhi ko ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakamālohia ʻe he fāmili Utalafí ʻenau tuí, ʻo hangē pē ko e ngaahi fāmili kehe ʻo e kau faifekau ʻi he kamataʻanga ʻo e Siasí, ʻaki ʻenau falala kakato ange ki he ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi naʻa nau nofo mavahevahe aí.
Naʻe hiki ʻa Uilifooti Utalafi mo hono fāmilí ki hono ʻapi pilikí ʻi he ʻaho 4 ʻo Mē, 1844. Hili ha ʻaho ʻe nima mei ai, naʻá ne mavahe ʻi ha ngāue fakafaifekau ke
fakamalanga maʻa Siosefa Sāmita, he naʻá ne fakahā ʻene hoko ko ha kanititeiti ʻi he fili Palesiteni ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai fakanaunau ʻa e ʻapí—ne ʻikai kakato ha loki pea ko ha konga pē ʻo e falikí naʻe ʻosi fokotuʻú—ka naʻe hoko ia ko ha feituʻu naʻe malava ke nofo ai ʻa Fīpē mo ʻena fānaú. Naʻe ngāue ʻa Uilifooti ki he ʻapí ʻi he taimi naʻá ne lava aí hili ʻene foki maí, ka naʻe toe uiuiʻi ia ke mavahe ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimui ange ke ngāue ko ha Palesiteni ʻo e Misiona British. Naʻe teʻeki ai pē ke ʻosi ʻa e ʻapí ʻi he 1846 ʻi he mavahe ʻa e fāmilí mei Nāvū ke fononga fakahihifo mo e Kāingalotú.
Naʻe fakatou hoko ʻa Uilifooti mo Fīpē Utalafi ko e ongo mēmipa angatonu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fakanofo ʻa Uilifooti, naʻe hoko kimui ko e Palesiteni hono fā ʻa e Siasí, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi ʻEpeleli 1839 ʻe Pilikihami ʻIongi. Naʻe ngāue ʻa Uilifooti ʻi ha ngaahi misiona lahi, ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo ʻIngilani fakatouʻosi. Naʻe tatau pē ʻa e feilaulau ʻa Uilifooti ʻi he ngaahi misiona ko ʻení mo e feilaulau ʻa Fīpeé. ʻI he lolotonga ʻo e misiona taʻu ʻe 2 ʻa Uilifooti ʻi ʻIngilaní kimuʻa pea nau hiki ki he ʻapí ni, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fāʻeleʻi ʻe Fīpē hona foha ko Uilifooti ko e Siʻí, ka naʻá ne kātekina foki ʻa e mālōlō hona ʻofefine taʻu ua, ko Sela ʻEmá, hili ha māhina ʻe fā. Naʻe tokangaʻi ʻe he ngaahi kaungāʻapí ʻa e fāmili Utalafí lolotonga e mamaʻo ʻa Uilifōtí, ka naʻe kei fakaʻamu pē ʻa Fīpē ke fakataha mo hono husepānití ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. Ka neongo iá, naʻe fakatahaʻi foki ʻe ha ngaahi misiona kehe ʻa e ongomātuʻá. Naʻe ngāue fakafaifekau fakataha ʻa Fīpē mo hono husepānití ʻi heʻene tokangaʻi ʻa e Kāingalotu ʻi ʻIulopé.
Lau fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Uilifooti mo Fīpē Utalafi ki ʻIngilaní ʻi he
Kau Māʻoniʻoní, Voliume 1,
Vahe 45.
Meʻa ke ʻAmanaki Ki Aí
Ko e ʻApi ʻo Uilifooti mo Fīpē Utalafí ko e fakaʻosi ia ʻo e takimamata ki he
Ngaahi ʻApi ʻo e Kau ʻAposetoló, ʻa ia ʻoku kamata ʻi he
ʻApi ʻo ʻOasoni mo Malinitā Haití. Ko e ʻApi ʻo Uilifooti mo Fīpē Utalafí ko ha takimamata loki ono ia ʻo e loki talanoá, peitó, loki kaí, loki ngāué, loki lahí, mo e loki ki he fānaú ʻo tataki ʻe ha taha. Hili ʻa e takimamata ʻo e ʻApi Utalafí, ʻoku talitali lelei koe ke ke vakaiʻi ʻa e toenga ʻo Nāvuú.
Lolotonga ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻe lava ke ke fetaulaki mo ha faifekau ʻokú ne vahevahe ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e fāmili Utalafí ʻi he ngaahi vakai ki ai ʻa Fīpeé pe ko e tuofefine ʻo Uilifooti ko ʻIunisí, naʻá ne nofo ʻi he ʻapí ʻi he 1845.
Vakai takai ʻi he 360°