Fakaʻilekitulōnika Pē
Ko e Hā Hono ʻUhinga kiate Koe ʻa e Toetuʻu?
ʻOku fakapapauʻi ʻe he Toetuʻu ʻa Kalaisí te tau toe tuʻu kotoa pē mo ha ngaahi sino kuo fakafoʻou.
ʻOku tau faʻa talanoa ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Toetuʻú ki he uike fakaʻosi ʻo Kalaisí, ko ʻEne pekiá, mo ʻEne Toetuʻú. Lolotonga hono fakamanatua ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ʻe lelei ke fehuʻi, “Ko e hā nai ʻene ʻuhinga kiate aú?”
Ko e Toetuʻú Ko e Konga Ia ʻo e Palani ʻa e ʻOtuá
Naʻe pehē ʻe Tāleni H. ʻOakesi ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ne palani ʻetau Tamai Hēvaní ke ʻomai ha Fakamoʻui, ke lava ʻo fakafoki kitautolu mei he maté mo e angahalá. ʻE hanga ʻe Heʻene Toetuʻú ʻo huhuʻi e tokotaha kotoa pē mei he maté.”
Lolotonga ʻa e moʻui fakamatelié, ʻoku fakamavaheʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai ʻAlamā 42:6–9). Naʻe fekauʻi mai ʻa Kalaisi ke moʻui fakamatelie ʻi he māmaní ko ha konga ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, ke ʻomi ha founga ke tau takitaha foki hake ai ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní. “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki e moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi” (1 Kolinitō 15:22). Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fakaleleiʻi ʻe he [Fakamoʻuí] e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai ha fakamaau taʻetotonu ʻi he matelie ko ʻení ʻe tolonga, ʻo aʻu pē ki he maté, he ʻokú Ne toe fakafoki mai e moʻuí. ʻOku ʻikai ha kafo, [faingataʻaʻia] fakaesino, lavakiʻi pe ngaohikovia ʻe taʻetotongi koeʻuhí ko ʻEne fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá.”
ʻOku tokoni fēfē nai hono maʻu ha ʻilo ki he fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá, ke ke tafoki ai kia Kalaisi?
Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó:
-
Dallin H. Oaks, “Ko e Palani Lahí,” Liahona, Mē 2020, 93–96
ʻOku Foaki ʻe Kalaisi ha Mālohi Faifakamaʻa
ʻI he taimi ʻoku tau faiangahala aí, mahalo te tau ongoʻi halaia pe fakamāʻia, ka ʻe lava ʻe Kalaisi ʻo “fakamaʻa ʻa kitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa pē” (1 Sione 1:9) Koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, ʻoku maʻu ai ʻe Kalaisi ʻa e mālohi ko ha “tangata ʻokú ne fakamaʻa mo fakahaohaoa” (Malakai 3:3).
Naʻe fehuʻi ʻe ʻEletā Lanolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hokohoko atu nai ʻetau houngaʻia ʻi he Fakalelei taʻemafakatataua ʻa Sīsū Kalaisí? ʻOku tau ongoʻi nai hono mālohi fakahaohaoá ʻi he taimí ni?”
Kuó ke ongoʻi fēfē nai ʻa e mālohi fakahaohaoa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí?
Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó:
-
Henry B. Eyring, “Always Remember Him,” Liahona, Mē 1995, 25–26
-
Boyd K. Packer, “Washed Clean,” Liahona, Mē 1997, 9–11
Ko e Toetuʻú ko Ha Maʻuʻanga ʻAmanaki Lelei
Koeʻuhí naʻe ikunaʻi ʻe Kalaisi ʻa e maté, “ʻoku ʻikai ha ikuna ʻa e faʻitoká” (Mōsaia 16:8).
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻoe Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku kau ʻi he toetuʻú ʻa e fakafoki fakaesino ki hotau ‘angatonú mo e haohaoá’; ʻa e ‘kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē,’ ‘naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai ke mole’ [ʻAlamā 40:23]. ʻOku ʻomi ʻe he talaʻofá ni ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu kuo mole hanau kupu, kinautolu kuo ʻikai toe lava ʻo mamata, fanongo, pe lue; pe kinautolu kuo mole ki ha mahaki, puke fakaʻatamai, pe faʻahinga tōnounou. ʻOkú Ne kumi kitautolu. ʻOkú Ne fakamoʻui kitautolu.”
ʻE founga fēfē nai haʻo fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e ʻamanaki lelei ʻo e Toetuʻú ki hoʻo moʻuí?
Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó:
-
M. Russell Ballard, “ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi,” Liahona, Mē 2021, 53–56