2025
Ngaahi Founga ʻe 4 ke Maʻu ai ʻa e Melinó ʻi he Taimi ʻOku Fehangahangai ai mo e Fakamaau Taʻemāʻoniʻoní ʻi he Lotú
ʻEpeleli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ngaahi Founga ʻe 4 ke Maʻu ai ʻa e Melinó Kapau ʻOkú Ke Fehangahangai mo ha Fakamaau Taʻe-māʻoniʻoni ʻi he Siasí

ʻI he taimi ʻoku tau tokanga taha ai kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia mo e nonga ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí.

ko ha fefine ʻoku tangutu mavahe mei ha falukunga kakai

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko ha feituʻu ia ʻo e fiefia, ʻamanaki lelei, mo e kau mai. Ko ha feituʻu ia te tau lava ai ʻo tānaki fakataha ko e kau ākonga ʻa Kalaisi ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa kiate Iá mo e niʻihi kehé, pea ko ha feituʻu ia ʻoku maʻu ai ʻe ha kakai tokolahi ha ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kakai taʻehaohaoa ʻi ha māmani taʻehaohaoá, ʻoku tau fakahoa ai kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ki hotau kaungā-ākongá pe fefakamaauʻaki taʻetotonu ʻiate kitautolu.

Mahalo kuó ke aʻusia hano fakamāuʻi koe ʻi hono maʻu ha fakakaukau ʻoku kehé. Mahalo kuó ke fehangahangai mo ha taʻefiemālie ʻi hoʻo fai ha fehalaākí. Pe mahalo ʻokú ke kau ʻi ha fekeʻikeʻi pe ngaahi ongoongo taʻetotonu ʻoku ʻikai ko ha foʻui ʻoʻou. Neongo ʻe ala fakamamahi ke aʻusia ha fakaanga mei he niʻihi kehé, tautautefito mei he kāingalotu kehe ʻo e Siasí, ka ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ha ʻamanaki lelei mo ha fakamoʻui kiate kitautolu. Kapau ʻokú ke fāifeinga ke ongoʻi ʻoku talitali lelei koe ʻi he lotú, ko ha meʻa ʻeni ʻe fā ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke maʻu ʻa e melinó ʻo fakafou ʻia Kalaisi.

1. Manatuʻi ʻa e Founga ʻOku ʻAfioʻi Ai Koe ʻe he ʻEikí

ʻOku angamaheni pē ke fakaʻamu ke fakakaukau māʻolunga mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolu. Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e mafatukituki ʻo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé, ʻoku mahuʻinga ke ke manatuʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofa haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate koe.

ʻOku hā ʻi he Loma 8:39, “[ʻE ʻikai ha meʻa] ke fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.” ʻI he taimi ʻoku tau manatuʻi ai ʻoku ʻofa ʻa e Tokotaha mālohi taha ʻi he ʻunivēsí ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne hōifua ki he lelei tahá maʻatautolú, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e fakakaukau ia ʻa e niʻihi kehé. Ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa hotau Fakamoʻuí mo e kaungāmeʻá, pea ʻokú Ne ʻafioʻi haohaoa kitautolu. ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi fekaú mo haʻi kitautolu kiate Kinaua ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá, te tau maʻu ʻa e mālohi ke matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá. Pea ʻoku kau ai ʻa e mālohi ke matuʻuaki ʻa e fakamaau mo e anga taʻeʻofa ʻa e niʻihi kehé.

ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, ko kinautolu naʻa nau fakafanongo ki he kakai ʻi he fuʻu fale lahí, naʻa nau hē mei he vaʻa ukameá pea iku ai pē ki heʻenau hē mei he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai 1 Nīfai 8:31–34). Kae hangē ko e kakai ko ia naʻe ʻikai ke nau fakafanongo ki he niʻihi ʻi he fuʻu fale lahí mo pikitai ki he vaʻa ukameá, ʻi hono tukutaha hotau lotó ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻofa taʻengatá, te tau lava ʻo sītuʻa mei he ngaahi lea fakamamahi ʻa e niʻihi kehé.

2. Maʻu ʻa e Melinó ʻi he Fakatomala

Kapau ʻoku fakaangaʻi koe koeʻuhí ko ha angahala pe ko ha fehalaaki naʻá ke fai, fakamanatu kiate koe ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻi kakato ho lotó mo e taumuʻá. Kapau ʻe fiemaʻu, ʻe lava ke faleʻi koe ʻe hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi hoʻo feinga ke fakatomalá. ʻI hoʻo fakatomala fakamātoato mei hoʻo ngaahi angahalá mo feinga ke ikunaʻi ho ngaahi vaivaí, te ke ongoʻi ʻa e nonga fakataautaha mo e loto-falala, ko e ʻEikí pē te Ne lava ʻo foakí.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā K. Peleta Nātilesi ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ʻo ha talavou naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne ikunaʻi ha maʻunimā faingataʻa ʻi he faitoʻo konatapú. Naʻa mo e hili ʻene fakatomala mo ngāue fakafaifekaú, naʻe kei hohaʻa pē ʻa e talavoú ni naʻa kuo teʻeki ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi fehalaaki ʻi he kuohilí.

Naʻe talaange ʻe ʻEletā Nātilesi kiate ia, “Ko e moʻoni kuo ʻosi fakamolemoleʻi koe! ʻOkú ke fakaofo! Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke fakahoko ʻi he taimi ní ke hoko atu hoʻo moʻuí. ʻOua ʻe toe sio ki mui! Sio pē ki muʻa ʻi he tui ki he ouau hono hokó.”

Kapau ʻoku kei tokanga pē ʻa e kakai ʻoku mou feohí ki hoʻo ngaahi angahala ʻi he kuohilí, vakai ki he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá:

“ʻOku pehē [ʻe he ʻEikí], mou haʻu, pea ke tau alea fakataha: he neongo ʻa e tatau ʻo hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamumū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.

“Kapau te mou loto ki ai mo talangofua, te mou kai hono lelei ʻo e fonuá” (ʻĪsaia 1:18–19).

Tui ki hono moʻoni ʻo e feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí. Naʻá Ne pekia maʻau koeʻuhí he naʻá Ne finangalo ke ke fakatomala pea foki hake kiate Ia. ʻI hoʻo feinga ke liliu mo fakafenāpasi hoʻo moʻuí ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te ke aʻusia ʻa e nonga ʻo e taʻehalaiá.

3. ʻIloʻi ʻoku Malava ʻa e Fakamolemolé

Kapau ʻoku fakamaauʻi taʻetotonu koe ʻe he kakaí, ʻe faingofua ke ne fakatupu ha ngaahi ongo ʻita. Ka ʻoku hoko hono tuku lotoʻi ha ngaahi loto-sāuni pe loto-ʻitá, ke ne fakatupu ha loto-mamahi lahi ange.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi:

“Ke mou fefakamolemoleʻaki …

“Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē” (veesi 9–10).

Kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ke ke fakamolemole, kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke muimui ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú: “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, failelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate kimoutolú” (Mātiu 5:44).

Mahalo te ke ongoʻi, ko e lelei tahá ke ʻoua naʻá ke vāofi mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e uōtí ʻokú ne fakamaauʻi koé—pea ʻoku SAI PĒ ia. Tatau ai pē kapau te ke fili, ʻokú ke fiemaʻu ha kiʻi taimi ke ke mavahe ai mei he tokotaha ko ʻení, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e ʻOtuá ke ke fiemālie mo fakamolemole.

4. Fakatupulaki ha Ngaahi Feohi Fakakaumeʻa Lelei

ʻOku akoʻi mai ʻe he Fuakava Motuʻá ʻa e mahuʻinga ʻo e feohi fakakaumeʻa leleí: “ʻOku lelei hake ʻa e toko uá ʻi he toko tahá; … he kapau te na tō ki lalo, ʻe hiki ki ʻolunga ʻe he toko taha ʻa hono kāingá” (Tangata Malanga 4:9–10). ʻE lava ke poupouʻi kitautolu ʻe he ngaahi kaungāmeʻa leleí ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi aí mo fakamālohia ʻetau fāifeinga ke tupulakí.

Kapau ʻokú ke ongoʻi tuenoa pe liʻekina, te ke lava ʻo kumi ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ai ha feohi fakakaungāmeʻa mo e kakai ʻoku nau fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻaú. ʻI hoʻo fekumi ki ha ngaahi kaungāmeʻá, ʻe lava ke ʻoatu ʻe he tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú ha ngaahi fakahinohino ʻaonga. Fekumi ki ha kakai ʻoku nau fāifeinga ke “faitotonu, angatonu, sino maʻa, angalelei, anga-māʻoniʻoni … pea failelei ki he kakai kotoa pē.”

He ʻIkai Tuku Koe ʻe Sīsū Kalaisi ke Ke Tuenoa

Kuo tuʻo lahi hono lea ʻaki ia kimuʻá, ka ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga ia ke manatuʻi—ʻoku faʻu ʻaki ʻa e Siasí ha kakai ʻoku ʻikai haohaoa. Pea neongo ʻoku tau feinga hotau lelei tahá ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ka te tau fai kotoa pē ha ngaahi fehalaaki. Ka ʻi heʻetau tafoki kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e meʻafoaki ʻo e manavaʻofá mo e fakamoʻui moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau mamahi ai pea ueʻi kitautolu ke tau kole ha fakamolemole meiate kinautolu kuo tau fakamamahiʻí.

ʻI he taimi ʻoku hangē ai ʻoku fakafepakiʻi koe ʻe he niʻihi kehé, he ʻikai teitei tukuhifo koe ʻe Ia ʻoku haohaoá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. K. Brett Nattress, “Kuo Fakamolemoleʻi Nai Au?,” Liahona, Mē 2023, 69.

  2. “Naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá mo ha kakai taʻehaohaoa, talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, tuku kehe pē Hono ʻAlo haohaoa ʻe Taha naʻe Fakatupú. ʻOku pau ko ha meʻa mātuʻaki fakakina kiate Ia, ka ʻoku ngāue ki ai. ʻOku tonu ke pehē mo kitautolu” (Jeffrey R. Holland, “ʻEiki, ʻOku ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 94).