2025
‘Oku ʻOmi ʻe he Toetu‘u ʻa Sīsū Kalaisí ha ʻAmanaki Lelei
ʻEpeleli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé

‘Oku ʻOmi ʻe he Toetu‘u ʻa Sīsū Kalaisí ha ʻAmanaki Lelei

Vakai ki he meʻa kuo akoʻi ʻe he kau palōfita moʻuí, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí kau ki he toetuʻú ʻi he mītia fakasōsialé.

Ko e hā ʻa Sīsū Kalaisi kia Mele Makitaliné

Ko e Kalaisi Kuo Toetuʻú, tā ʻe Walter Rane

ʻOku hoko ʻa e Toetuʻú ko ha fakamanatu ko e moʻuí ni, neongo ʻoku ʻi ai hono ngataʻanga, ka ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te tau toe fakataha ai mo hotau sino fakamatelié pea ʻe lava ke tau toe fakataha mo hotau ngaahi ʻofaʻangá. Ko ʻEne feilaulau taʻefakangatangatá ʻa e ʻamanaki lelei maʻongoʻonga taha ʻoku lava ke maʻu lolotonga ʻetau fononga fakamatelié.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku ou houngaʻia ne u ʻi ʻapi he Tokonaki ko iá ʻi he 2005. Naʻe ʻosi ʻeku ngāue fakaʻapi mo hoku ʻuluaki uaifi ko Tenisoló pea fakakaukau ke ma kiʻi mālōlō taimi siʻi pē. Naʻá ma tangutu ʻi he seá ʻo piki nima, pea kamata ke ma sio ʻi ha polokalama ʻi he televīsoné.

“Hili ha ngaahi momeniti siʻi, naʻe fakafokifā pē kuo hiki fakafokifā atu ʻi he fiemālie ʻa Tenisolo ki ʻitāniti. Naʻe taʻeʻaonga ʻeku feinga ke fakaake iá. Ne u fuʻu ʻohovale mo loto-mamahi. Kuo mole atu hoku kaungāmeʻa lelei taha ʻi he meimei taʻu ʻe 60.

“ʻI he taʻu ʻe hongofulu kimuʻá, naʻe mālōlō ai haʻaku tama fefine ʻi he kanisaá. Naʻe taʻu 37 pē ʻa ʻEmelī. ʻI he 2019, naʻe mole atu ai hoku ʻofefine mahuʻinga hono ua ki he mahaki fakalilifu ko iá. Naʻe taʻu 67 pē ʻa Uenitī.

“ʻI he ngaahi taimi ko ia ʻo e molé, ne u houngaʻia lahi ʻi heʻeku fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI Heʻene ikunaʻi ʻa faʻitoká, ʻoku tau mamata ai ki he talaʻofa ʻo ʻetau toetuʻú.

“Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí hili ʻEne Toetuʻú, ʻKuo tuku kiate au ʻa e mālohi kotoa pē ʻi he langí mo māmaniʼ (Mātiu 28:18). ʻOku kau ʻi he mālohi ko iá ʻa e ngaahi kī ʻo e Toetuʻú. ʻOku ou ʻilo te Ne fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ko iá ke fokotuʻu hake ʻa Tenisolo, ʻEmelī, mo Uenitī, ʻo hangē pē ko ʻEne fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ko iá ke fokotuʻu hake e toenga ʻo e fāmili ʻo e tangatá.

“ʻOku ʻuhinga ʻa e toetuʻú ki he fānau ʻa e ʻOtuá, ʻe toʻo atu ʻa e holo ke motuʻá, fakaʻauʻauhifo e moʻuí mo e ʻauhá. ʻNaʻa mo e sino faʻa-maté ni ʻe ʻai ʻe ia ʻa e taʻe-faʻa-matéʼ (Mōsaia 16:10), pea ʻʻe toe fakatahaʻi ʻa e sinó pea mo e laumālié ʻi hono anga-haohaoáʼ (ʻAlamā 11:43).

“ʻOku toe malava foki ʻe he toetuʻú ha toe fakatahaʻi ʻe taha—ko hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí. ʻOku tau nofo fakataha ʻi he ʻofa, ko ia ʻoku tau tangi ʻi he pekia ha taha ʻoku tau ʻofa ai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:45 Kae hangē ko Mele Makitaliné, ʻe lava ke liliu hotau loʻimata ʻo e mamahí ki he loʻimata ʻo e fiefia ʻi heʻetau hanganaki atu ki he kahaʻú mei he fakakaukau ʻo ha fāmili taʻengatá.”

Kuo lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Kuo nau vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, kau ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni:

Ko e Toetuʻu Moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí

Palesiteni Dallin H. Oaks

[Vitiō]: “ʻI he Toetuʻú, ʻoku tau kau fakataha mo e kau Kalisitiané kotoa ʻi hono fakamanatua ʻo e Toetuʻu moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he hā ki Heʻene kau ʻAposetoló hili ʻEne pekiá, naʻá Ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu naʻe ʻikai ko ha laumālie Ia. Naʻe hiki ia ʻe Luke ko ha toketā ʻi he kuonga ko iá, naʻe folofola ʻa Sīsū, ‘Ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú’ [Luke 24:39].

“Ka ʻe toetuʻu nai ʻa e tokotaha fakamatelie kotoa pē mo ha sino? ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofola kuo fakafoki maí ha mahino ʻokú ne fakatahaʻi kitautolu ʻi he tui mālohi mo e fakahā ʻe toetuʻu ʻa e taha kotoa ʻi ha sino haohaoa. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālié mo e sinó. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fakahā ʻi onopōní ʻa e kau ʻāngeló, ko ha kau tangata toetuʻu ʻoku nau maʻu ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui. Ko e meʻa pau tahá, ko e ngaahi meʻá ni mei he Tohi ʻa Molomoná.

“Naʻe akonaki ʻe he palōfita ko ʻAlamaá, ‘ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē ki hono sinó; … naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia; [pea] ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau anga-totonu mo haohaoá’ [ʻAlamā 40:23].

“ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ke tau fakatuʻamelie kotoa atu ki he toetuʻu ʻo ha sino haohaoá.”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Facebook, 6 ʻEpeleli, 2023, facebook.com/dallin.h.oaks.

Ko e Toetuʻú Ko ha Maʻuʻanga ʻo e ʻAmanaki Lelei mo e Loto Vilitaki

Palesiteni Henry B. Eyring

“Ko ha fakamoʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ko ha maʻuʻanga ʻamanaki lelei mo e loto-vilitaki fakatouʻosi ia. ʻOkú Ne moʻui, pea tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, te tau toetuʻu mo māʻoniʻoni ai. Ko Sīsū ʻa e Kalaisi kuo toe tuʻú, ko hotau Fakamoʻui, pea mo hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa mo e fakahinohino ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ou lotu ke tau manatuʻi ʻEne feilaulaú mo ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú ʻaki e kotoa hotau lotó ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Facebook, 4 ʻEpeleli, 2023, facebook.com/henry.b.eyring.

Ko ʻEne ʻAmanaki Leleí, ko ʻEne Melinó, mo ʻEne ʻOfá

ʻEletā Neil L. Andersen

“ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni kakato mo tuʻuloa ʻo e feilaulau fakalelei taʻe-hano-tatau ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá. ʻI hono tukutaha ʻetau moʻuí ki he fakakaukau ko ʻení, ʻoku ou palōmesi atu te tau ongoʻi ʻEne ʻamanaki leleí, ko ʻEne melinó, mo ʻEne ʻofá.

“ʻI he taimi ʻoku mālōlō fakafokifā ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai, ʻe lava ke lōmekina kitautolu ʻe he loto-mamahí mo e mamahí.

“ʻI he konga kimui ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe mālōlō fakafokifā ʻa e tokotaha ako foʻou lelei ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ko ʻAna Pitasoni, hili ha fakatamaki fakamamahi ʻi ha fakapaheke ʻi he sinoú. Ko ʻAná ko ha ākonga loto-fakatōkilalo, ʻofa, mo angaʻofa ia ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá ne fekumi ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻe toki ʻosi pē ʻene tohi kole ke hoko ko ha faifekau taimi kakató.

Neongo naʻe hoko ʻa e mālōlō ʻa ʻAná ko ha mole ʻo ha kaungāmeʻa ki ha tokolahi, ka ko ha mole ia ʻo ha maama fakaʻofoʻofa ki heʻene ongomātuʻá, Sione mo Suli, ʻa ia naʻá na tokangaʻi, lotua, mo ʻofaʻi ʻi he taʻu ʻe 18. ʻOku feʻunga ʻa e mālōlō ʻo ha ʻofefine, ke ne lōmekina ha tokotaha ʻi he mamahí. Ka neongo ʻa e mamahi lahi naʻa nau ongoʻí, naʻe fili ʻa Sione mo Suli ke falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

“Naʻá ku kole kia Sione—ʻa ia naʻá ma ngāue fakafaifekau ʻi he taimi naʻá ku tokangaʻi ai ʻa e Misiona France Bordeaux—mo Suli ke na vahevahe mai ʻena fakakaukaú ʻi heʻena hokohoko atu ʻena ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he fehangahangai mo e meʻa fakamamahí ni. Ko e meʻa ʻeni naʻá na vahevahe mo aú:

“Sione: ʻNaʻe lavea lahi hoku lotó ʻi he mālōlō fakafokifā mo fakamamahi ʻa ʻAná. Ka ʻoku ʻi ai ha lolo faitoʻo ʻi Kiliati, pea ʻi heʻetau falala ki he houngaʻia ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi taimi fakaʻofoʻofa mo fakaofo naʻá ma maʻu ʻi he taʻu ʻe 18 ʻo ʻAná, ʻoku fonu mahuohua ʻa ʻema moʻuí ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá. ʻOkú ma maʻu ha mālohi ke laka atu.ʼ

“Suli: ʻHili ha taimi nounou mei he fakatamaki ʻa ʻAná, naʻe ueʻi au ke u faʻu ha kaveinga ki heʻemau ngaahi feingá, ko e ʻTafoki ki he Maama, ʻa Hotau Fakamoʻuí.ʼ ʻI heʻetau fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ko ʻeni ke fili ʻa e māmá ke tau matuʻuaki ʻaki kae ʻikai ko e fakapoʻulí, ʻoku tau fefakamālohiaʻaki ai, pea ʻoku fuesia kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau mamahí. ʻOku Ou/Tau fili ke falala ki he ʻEikí.ʼ

“ʻOku ou tanganeʻia moʻoni ʻi he tui ʻa Sione mo Suli kia Sīsū Kalaisí. Ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa kinaua kiate au. Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, ʻoku ou fakamoʻoni naʻe maumauʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, fakaʻatā ʻa e taha kotoa ke moʻui hili ʻa faʻitoka, pea ko e mahuʻinga tahá, ʻokú Ne talaʻofa mai kiate kitautolu takitaha, ʻi heʻetau tui mo muimui kiate Iá, te tau lava ʻo nofo mo Ia ʻo taʻengata—ʻio, ʻo taʻengata!”

ʻEletā Neil L. Andersen, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 7 ʻEpeleli, 2023, facebook.com/neill.andersen.

Te Ke Lava ʻo Maʻu ha Loto-Falala ʻia Kalaisi

ʻEletā Dale G. Renlund

“ʻI he fakaofi mai ʻa e Toetuʻú, kuó u fakakaukau ki ha meʻa naʻá ku aʻusia mo hoku uaifí ʻi heʻema folau kimuí ni mai ki ʻAmelika Lotolotó. ʻI homa ʻaho fakaʻosi ʻi Kuatemala Sití, naʻá ma kau atu ki ha fakataha lotu naʻe vahevahe ai ʻe ha kuaea Palaimeli fakasiteiki ʻe fā ʻa e ngaahi hiva mo ha ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa mo fakamāfana ia. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e fakamoʻoni fakamātoato mo faingofua ʻa Misa ʻAngela Suniaká. ʻI heʻene fai ha fakamoʻoni faingofua kia Sīsū Kalaisí, naʻá ku ongoʻi ha fakamoʻoni mālohi ʻi hoku lotó ʻoku ʻiloʻi moʻoni ʻe ʻAngela ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono Fakamoʻuí. Ko ha momeniti he ʻikai vave mangalo.

Hili ʻa e fakataha lotú, naʻá ma lulululu mo e fānaú takitaha. Naʻe fehuʻi mai ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha, ‘ʻOku fēfē ʻa Sīsū?’ Naʻá ku tali ange, ʻʻOku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate koe, pea ʻokú Ne falala atu kiate koe, pea te ke lava ʻo maʻu ha loto-falala kiate Ia.ʻ Naʻe tali ʻe he kiʻi tamasiʻi ko ʻení ʻaki ha malimali lahi ʻi heʻene ʻiloʻi naʻá ne fakafonu hoku lotó ʻaki ha fiefia.

ʻI heʻetau fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe hotau Fakamoʻuí maʻatautolu lolotonga ʻa e uike kimuʻa ʻi he Toetuʻú, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu takitaha ke fakafonu homou laumālié ʻaki ʻa e ʻilo ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kimoutolu, ʻokú Ne falala atu kiate kimoutolu, pea te mou lava ʻo falala kiate Ia.”

ʻEletā Dale G. Renlund, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, 5 ʻEpeleli, 2023, facebook.com/DaleGRenlund.

Koeʻuhí ko Ia, ʻOku ʻI Ai Maʻu Pē ʻa e ʻAmanaki Lelei

Sisitā J. Anette Dennis

“ʻOku ou fakatauange pē naʻa mou maʻu ha uike Toetuʻu lelei ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké, mo manatuʻi maʻu pē ko e ʻuhinga ʻoku tau fakamanatua ai ʻa e Toetuʻú koeʻuhí ko e feilaulau fakalelei mo e Toetuʻu ʻa hotau Fakamoʻuí. Ka ne taʻeʻoua Ia, he ʻikai ha ʻuhinga ke fakafiefiaʻi ʻa e Toetuʻú koeʻuhí he ʻikai ha ʻamanaki lelei maʻatautolu ʻi he māmani ko ʻení pe ʻi he maama ka hoko maí. ʻOku totonu ke tau manatu maʻu ai pē kiate Ia; koeʻuhí ko Ia, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei.

“Kuó u manako maʻu pē ki he kupuʻi lea ko ʻeni meia ʻEletā Sefilī R. Hōlaní: “Ko e taha ʻo e ongoongo fakafiemālie taha ʻo e faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, koeʻuhi ko e ʻaʻeva toko taha ʻa Sīsū ʻi ha hala lōloa mo fakataʻelatá, ʻe ʻikai fiemaʻu ke tau fai pehē foki.… Kuo tau ako mei he tumutumu ʻo Kalevalé ʻa e foʻi moʻoni ko ia, he ʻikai ʻaupito ha taimi ia ʻe teitei tuku toko taha pe taʻefaitokonia ai kitautolu, neongo te tau ongoʻi ʻoku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e moʻoni naʻe folofola ʻa hotau Huhuʻí: ʻʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu.’ …

“‘… ʻI heʻetau fakaofi mai ki he uike toputapu ko ʻení … ʻofa ke tau fakahaaʻi kitautolu ko ha kau ākonga kakato ange ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻikai ʻi he leá pē pea ʻikai ʻi he taimi ʻo e fiemālié pē, ka ʻi he ngāue pea mo e loto-toʻa pea ʻi he tui, kau ai mo e taimi ʻoku fakataʻelata ai ʻa e fonongaʻangá pea mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ke fua hotau kolosí. Fakatauange ke tau tuʻu fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi he uike Toetuʻu ko ʻení pea maʻu ai pē “ʻi he kuonga kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, mo e feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi ai, ʻo aʻu ki he maté,” he ko e moʻoni ko e founga ia naʻá Ne tuʻu fakataha ai mo kitautolu ʻo aʻu ki he maté pea mo e taimi naʻe pau ke Ne tuʻu toko taha aí’ (konifelenisi lahi, ʻEpeleli 2009).

“ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki ai koeʻuhí ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, he ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe teitei tuenoa. Hangē ko e lea fakaʻofoʻofa naʻe fai ʻe Palesiteni Kamila N. Sionisoni ʻi heʻene lea ʻi he konifelenisí, ‘Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakafiemālié!’ Fakatauange te tau maʻu ʻa e fiemālie ko iá ʻiate Ia, pea ʻofa ke tau takitaha omi ke maʻu haʻatau fakamoʻoni pau, ʻoku ʻikai pea he ʻikai ʻaupito te tau teitei ʻaʻeva toko taha. Maʻu ha Toetuʻu Fiefia!”

Sisitā J. Anette Dennis, Facebook, 9 ʻEpeleli, 2023, facebook.com/RS1stCounselor.