Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki Hoʻo Moʻuí
Naʻe Akoʻi Au ʻe ha Lēsoni mei he Hisitōlia ʻo e Siasí ʻOku ʻIkai Fakamatalaʻi Kitautolu ʻe Heʻetau Ngaahi Fehalaākí
Naʻe akoʻi au ʻe he talanoa ʻo Uiliami W. Felipisí ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he ʻofa mo e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.
Kuó ke fai nai ha fehalaaki ʻokú ke fakaʻamu te ke lava ʻo toe fakafoki? Pe naʻá ke lea ʻaki ha meʻa ʻokú ke fakaʻamu te ke lava ʻo toʻo? Pe lotu ke maʻu ha fakamolemole kae ʻikai ongoʻi ʻoku feʻunga ia?
Kuo tau aʻusia kotoa ia.
Kiate aú, ʻoku ʻikai hāhāmolofia ke u kole fakamolemole ki he Tamai Hēvaní. Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuó u ongoʻi mā ai ke makupusi ʻe lava ʻe ha taha, naʻa mo e Fakamoʻuí, ʻo fakamolemoleʻi au.
ʻI heʻeku ako ʻa e ngaahi aʻusia ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ko au toko taha pē kuó u ongoʻi pehení. Naʻá ku maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he talanoa ʻo Uiliami W. Felipisí, ʻa ia ko ha tokotaha faʻu tohi, faifekau, mo ha taki ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he kuonga muʻá. Ko ha tangata lelei ia. Naʻá ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha feituʻu pē naʻá ne fononga ki ai pea hoko ko ha mēmipa falalaʻanga ʻo e Fakataha Alēlea Māʻolunga ʻo Mīsulí. Naʻe hoko foki ʻa Uiliami ko ha kaungāmeʻa mamae ʻo Siosefa Sāmita.
Ko e ʻuhinga ia naʻe fuʻu fakamamahi ai ʻene lavakiʻi ʻa Siosefá.
Fakamolemoleʻi ʻo Hangē ko e Foha Maumau Koloá
ʻI he 1838, naʻe ʻohofi mo fakaʻauha ʻe he kau fakatangá mo e kau sōtiá ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí, ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻapí mo tā ʻa e kau fakafepakí. Hili iá, naʻe puke pōpula ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí koeʻuhí ko ha ngaahi hia naʻe siʻi hano fakamoʻoniʻi. ʻI he manavasiʻi ʻa Uiliami W. Felipisi mo ha niʻihi kehe ʻi hono fakaʻilo fakataha kinautolú, naʻa nau fai leva ha alēlea mo e kau talatalaakí: ke nau fakamoʻoni fakafepaki kia Siosefa Sāmita kae fakaʻatā kinautolu.
ʻI he fakapapau ʻa Uiliamí, naʻá ne kau fakataha mo ha niʻihi kehe ʻi hono fai ha fakamoʻoni loi ki he Palōfitá. Hili ʻa e faingataʻá, naʻe tuku pōpula ʻa Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. Lolotonga ʻa e mavahe ʻa Uiliami mei he fale fakamaauʻangá ko ha tangata tauʻatāiná, naʻá ne ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻo ʻene meʻa naʻe faí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha tohi meia Uiliami ʻo kole kia Siosefa ke fakamolemoleʻi ia.
Naʻe tohi ʻe Uiliami, “Ko e foha maumau koloá au. Kuo matuʻaki fakavaivaiʻi au mo maʻu ha loto-fakatōkilalo.”
Naʻe tali ange ʻe he Palōfitá ʻa e tohí, “ʻI heʻeku falala ʻoku moʻoni hoʻo vete hiá, pea fakamātoato mo hoʻo fakatomalá, te u fiefia ke toe talitali lelei mo feohi mo koe, pea fiefia ʻi he foki mai ʻa e foha maumau koloá.”
Naʻe fonu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he manavaʻofa kia Uiliami. Hangē pē ko hono fakafiefiaʻi ʻe he tamaí ʻa e foki mai ʻa e foha maumau koloá ʻi he folofolá (vakai Luke 15:11–32), naʻe pehē foki mo hono tali ʻe he Kāingalotú ʻa Uiliami Felipisi ki he tākangá.
Kuo hoko moʻoni ʻi he taimí ni ʻa e fakatomalá mo e fakamolemole maʻa Uiliamí—ʻa ia naʻe ngali taʻemalava kiate iá. Pea ʻe lava foki ke hoko ia ko ha meʻa moʻoni kiate kitautolu!
ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe ʻEletā ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:
“Ko hai ia ʻiate kitautolu kuo teʻeki mavahe mei he hala ʻo e māʻoniʻoní, ʻo fakakaukau taʻefakapotopoto te tau maʻu ha fiefia lahi ange ʻi he fononga ʻi hotau hala siokitá?
Ko hai ʻiate kitautolu kuo teʻeki ke ne ongoʻi fakatōkilalo, loto-mamahi, mo holiholivale ke maʻu ha fakamolemole mo ha ʻaloʻofá?”
Mahalo ʻoku tau ongoʻi mā ʻi heʻetau ngaahi fehalaaki ke tui ʻe lava ke fakamolemoleʻi kitautolú. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā ʻUkitofa, “ʻE hāʻele mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu, ʻoku fonu Hono lotó ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa.”
ʻOku Mahulu Hake ʻa e ʻOfa ʻa Kalaisí
Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e mamahi naʻe hoko koeʻuhi ko Uiliamí: “Ne mau faingataʻaʻia lahi tupu mei hoʻo meʻa naʻe faí—ko e ipu ʻo e koná, naʻe ʻosi fonu feʻunga ke inu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe aʻu moʻoni ʻo fonu mahuohua ʻi he taimi ne ke tafoki ai ʻo fakafepakiʻi kimautolú.”
Ka naʻe hoko atu ʻa Siosefa ʻo pehē, “Neongo ia, kuo ʻosi inu ʻa e ipú, kuo fakahoko mo e finangalo ʻo e Tamaí.”
Naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa kuo ʻosi totongi ʻa e ngaahi angahala ʻa Uiliamí pea kuo ʻikai fiemaʻu ke toe lōloa ange ʻa e faingataʻaʻia ʻa Uiliamí. ʻE lava ʻe he fakatomala ʻa Uiliami ki he Tamai Hēvaní ʻo fakatauʻatāinaʻi ia mei he ongoʻi halaiá.
Kuo folofola ʻe Kalaisi, “Kuó u inu mei he ipu kona ko ia naʻe tuku ʻe he Tamaí kiate aú, pea kuó u fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻeku toʻo kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:11).
Kuo fehangahangai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻofa mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke totongi ʻaki ʻetau ngaahi angahalá mo e fehalaākí. Ko ia ko e taimi ʻoku tau fakatomala ai mo fakahoko ʻa e ngāue ke liliu ʻetau moʻuí, ʻokú Ne finangalo ke tau laka atu ki muʻa ʻi he fiefia kuó Ne fakapapauʻi maʻatautolú. ʻOku ʻikai ke Ne finangalo ke tau kei mamahi ai pē. Naʻá Ne inu “ʻa e ipu koná” kae lava ke feʻunga ʻetau fakatomala fakamātoató!
ʻI Ketisemaní, naʻe ongoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e lavakiʻi, mā, mo e mamahi kotoa pē ʻoku lava ke ongoʻi ʻe ha taha. Naʻe ʻikai ha kaungāmeʻa ʻi Hono tafaʻakí, naʻe fekauʻi mai Ia ke tutuki. Naʻá Ne ʻafioʻi naʻe mahuʻinga ʻEne feilaulaú, ko ia naʻá Ne pekia loto-fiemālie ai maʻau mo au. Ka ʻi he pongipongi Toetuʻú, naʻá Ne toe tuʻu ikuna.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e taha ʻo e ongoongo fakafiemālie taha ʻo e faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, koeʻuhi [naʻe] ʻaʻeva toko taha ʻa Sīsū ʻi ha hala lōloa mo fakataʻelatá, ʻe ʻikai fiemaʻu ke tau fai pehē foki.”
Ko e hā pē ha faʻahinga angahala pe fehalaaki kuo tau fai, ʻoku lahi ange ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí. He ʻikai ngata pē ʻi Heʻene tokoniʻi kitautolu ke tau laka ki muʻa ʻi heʻetau fakatomala moʻoní, ʻo hangē ko ʻetau ako meia Uiliami W. Felipisí, ka te Ne lava foki ʻo tokoniʻi kitautolu ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehe kuo nau faihala mai kiate kitautolú, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá.
Kuo teʻeki ai ha ngāue maʻongoʻonga ange ʻo e ʻofá kuo fakahoko ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ka ko e Fakalelei ʻa Kalaisí. Hangē pē ko e foha maumau koloá, ʻe talitali lelei kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau tafoki ai kiate kinauá.
Ko ia, kapau ʻokú ke ongoʻi kuo tōtuʻa hoʻo angahalá ke toe lava ʻo fakamolemoleʻi, fekumi kiate Kinaua. ʻOkú Na talitali mai kiate koe.