“Ko Hono Ako e Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí: Ko Hono ʻAi ke Hoko e Ngaahi Lea ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ko ha Konga Hoʻo Ako ʻo e Ongoongoleleí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ko Hono Ako e Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí: Ko Hono ʻAi ke Hoko e Ngaahi Lea ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ko ha Konga Hoʻo Ako ʻo e Ongoongoleleí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí: Lēsoni 206
Ko Hono Ako ʻa e Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí
Ko Hono ʻAi ke Hoko e Ngaahi Lea ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ko ha Konga Hoʻo Ako ʻo e Ongoongoleleí
Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí? ʻOku tokoni hono ako e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí kuo ʻomi ʻe he kau taki ʻo Hono Siasí ke tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke fakakau hono ako e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí naʻe ʻomi ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí ko ha konga ʻo ʻenau ako fakataautaha ʻa e ongoongoleleí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu ʻi heʻenau ako e ngaahi pōpoaki fakamuimuitaha mei he kau taki ʻo e Siasí. Mahalo te nau fie ʻeke foki ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe taki fakalotofonua ʻo e Siasí ha ngaahi tāpuaki kuo nau aʻusia. Te nau maʻu ha faingamālie lolotonga e kalasí ke vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e hā e ʻuhinga hono ako e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí?
Ke kamatá, fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke nau vakavakaiʻi fakataautaha ʻenau ngaahi feinga ke kau ʻi he konifelenisi lahí.
ʻI hoʻo vakaiʻi ʻa e ongo fakamatala ʻi laló, te ke fakamatalaʻi nai ʻa e fakamatala takitaha ʻoku “moʻoni kiate au” pe “ʻikai ke moʻoni kiate au”?
-
ʻOku ou mamata ʻi he konifelenisi lahí.
-
ʻOku ou lau mo ako ʻa e ngaahi leá hili ʻa e konifelenisi lahí.
Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto aí, fakapapauʻi ange kiate kinautolu ko e taumuʻa ʻo e siviʻi pē kitá ko ha faingamālie ia ke nau vakaiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí mo e feituʻu te nau lava ʻo fakalakalaka aí.
ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahí, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni:
ʻOku ou fakatauange te mou toutou ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi ko ʻení ʻi he ngaahi māhina ka hoko maí. (“Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2024, 119)
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí?
-
Ko e hā ʻe ala faingataʻa ai ki he toʻu tupú ke nau ako e ngaahi pōpoaki ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi fakafeʻātungia kuó ke fehangahangai mo ia, pe ala fehangahangai mo ia, ʻi hoʻo feinga ke ako maʻu pē ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení?
ʻI he vahevahe ʻa e kau akó, mahalo te ke fie hiki ʻi he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi fakafeʻātungia ʻoku nau fakamatala ki aí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e lisi ko ʻení ʻamui ange ʻi he lēsoní.
ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ako ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení. Te ke lava ʻo kumi ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻokú ne ʻai ke faingataʻa hono fakakau ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení ʻi hoʻo ako fakataautaha ʻa e ongoongoleleí.
ʻOku lea ʻaki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai hono ako e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ʻa e ui ʻa ʻIsikeli ke hoko ko ha palōfita lolotonga ha taimi ʻo e hē ʻa ʻIsileli mei he moʻoní. Mahalo kuo ako ʻe he kau akó ʻa e ui ʻa ʻIsikeli ke hoko ko ha “leʻo” (vakai, ʻIsikeli 3:16–17) ʻi he Lēsoni 138: “ʻIsikeli 1–3; 33”. Kapau kuo teʻeki ai maʻu ʻe he kau akó ʻa e lēsoni ko ʻení, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení.
Naʻe puke pōpula ʻa ʻIsikeli fakataha mo ha kau ʻIsileli kehe tokolahi pea ʻave ki Pāpilone. Lolotonga ʻene nofo pōpulá, naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa e ʻEikí pea ui ia ko ha palōfita (vakai, ʻIsikieli 1–2).
Lau ʻa e ʻIsikeli 3:4, 10–11, 27, ʻo kumi e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene palōfitá.
-
Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e fatongia ʻo e palōfita ʻa e ʻEikí?
Mahalo te ke fie fakamamafaʻi ʻa e ongo kupuʻi lea “pe te nau fanongo” ʻi he veesi 11 mo e “Ko ia ʻoku fanongó, tuku ke ne fanongo” ʻi he veesi 27. Vahevahe ange ʻoku ʻoange ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ʻa e fili ke fanongo ki Heʻene ngaahi folofolá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá mo kinautolu ʻokú Ne ui ke takí.
Te ke lava leva ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e moʻoni taʻekakato ko ʻení: ʻI heʻetau fili ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí kuo ʻomi ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí, te Ne …
Fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ko ha tefitoʻi moʻoni, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Nalesoní.
Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku fanongo (fanongo ki he), tuitala (loto-fiemālie ke talangofua), mo talangofua (muimui ʻi he tui) ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kuo ʻomi ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí:
[ʻOku] tau fanongo kiate Ia ʻi heʻetau talangofua ki he lea ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻOku fakamoʻoniʻi maʻu pē Ia ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakanofó. ʻOku nau fakahinohino ʻa e halá ʻi heʻetau foua e hala fihituʻu ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié.
Ko e hā ʻe hoko ʻi hoʻo fanongo, tokanga, mo talangofua moʻoni ange ki he meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimí ni ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá? ʻOku ou palōmesi ʻe tāpuekina kimoutolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e vaivaí. ʻOku ou talaʻofa atu ha ngaahi mana ʻi hoʻomou nofo-malí, feohi fakafāmilí, mo e ngāue fakaʻahó. Pea ʻoku ou palōmesi ʻe tupulaki homou ivi ke ongoʻi e fiefiá neongo ʻo ka fakautuutu e palopalemá ʻi hoʻomou moʻuí. (“Fanongo kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 90) (taimi 13:07 ki he 14:16)
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai naʻá ke ʻilo?
ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo:
-
Fakahinohino hotau halá ʻi he hala fihifihi ʻo ʻetau ngaahi aʻusia fakamatelié.
-
Tāpuakiʻi kitautolu ʻaki Hono mālohi ke fehangahangai mo e ʻahiʻahí, ngaahi faingataʻá, mo e vaivaí.
-
ʻOmi ha ngaahi mana ki hotau ngaahi fāmilí mo e ngāue fakaʻahó.
-
Fakatupulaki ʻetau malava ke ongoʻi fiefiá ʻo aʻu ki he taimi ʻoku fakautuutu ai e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha toe ngaahi tāpuaki kehe kuo nau mamata ai mei heʻenau feinga ke ako e folofola ʻa e Fakamoʻuí pea tānaki ia ki he lisi ʻi he palakipoé. Mahalo ʻe tokoni ki he kau akó hano ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻa e toʻu tupú ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuo talaʻofa maí. Ke fakahoko ʻení, te ke lava ʻo vahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki ke aleaʻi ʻeni:
ʻI he vakai ki he ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuo talaʻofa maí, fakakaukau ki ha tūkunga pau ʻe tokoni ai ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ki ha toʻu tupu.
-
Ko e hā te ke lava ʻo vahevahe ke tokoni ke ako ʻe he toʻu tupú e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻo kapau ʻoku nau faingataʻaʻia hono fakahokó?
-
Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení?
Fakatupulaki hoʻo ako e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ʻi he faʻa lotu ha tāpuaki ʻe taha pe lahi ange kuo talaʻofa mai ʻi he palakipoé te nau loto ke maʻu ʻi heʻenau moʻuí pea hiki ia ʻi heʻenau tohinoa akó.
Te ke lava ʻo vakai ki he lisi ʻo e ngaahi fakafeʻātungia ʻe ala fehangahangai mo e toʻu tupú ʻa ia naʻe faʻu he konga kimuʻa ʻo e lēsoní. Te ke lava ʻo fili ha fakafeʻātungia pea fai ha fehuʻi hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ha faleʻi te ke fai ke tokoni ki ha taha ke ne ikunaʻi e fakafeʻātungia ko ʻení?
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau lava ai ʻo fakakau e ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau moʻuí. Fakapapauʻi ange ʻoku ʻikai fiemaʻu ha taimi lahi ia ki he meʻá ni. Vahevahe ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi mo e kalasí pea fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha niʻihi kuo tokoni kiate kinautolu. Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi ʻekitivitī fakaʻilekitulōnika lahi ange ʻi he Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó ʻi he tatau ʻo e tohi lēsoni ko ʻení ʻi he ʻinitanetí.
Fakakaukau ki ha founga ʻe taha ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo fakakau ai hono ako e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi hoʻo ako fakatāutahá. Fili ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení:
-
Muimui ʻi he ngaahi ʻakauni mītia fakasōsiale ʻa e kau taki ʻo e Siasí.
-
Ako ha lea pe ko ha konga ʻo ha lea ko e konga hoʻo moihū ʻi he Sāpaté pe ʻi ha ʻaho kehe ʻe taha pe lahi ange ʻo e uiké.
-
Fakafanongo ki ha lea lolotonga hoʻo fai ha ʻekitivitī ʻe taha hangē ko e fakamālohisinó, fefonongaʻakí, pe ngāué.
-
Fakaʻaongaʻi ʻa e konga ki he Palani Akó ke faʻu ha palani ke ako ʻa e ngaahi lea mei he konifelenisi lahi fakamuimuitahá pe ngaahi pōpoaki mei he Palesiteni lolotonga ʻo e Siasí.
-
Fakaʻaongaʻi ʻa e Scripture Citation Index ʻi hoʻo maʻu ha potufolofola ʻoku mahuʻingamālie kiate koe ʻi hoʻo ako folofola fakatāutahá. ʻOku maʻu e index ko ʻení ʻi he scriptures.byu.edu, pea ʻe lava ʻo tokoni ke ke vakai ki he fakaʻaongaʻi fakamuimuitaha ʻo e vēsí ʻi he konifelenisi lahí. Te ke lava ʻo fakafehokotaki ʻa e kupuʻi leá ki he veesi ʻi he Gospel Library.
-
Faʻu haʻo meʻa pē ʻaʻau.
Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke nau lotua e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻenau feinga ke ako ʻEne folofolá ʻa ia ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. Te ke lava ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo feinga ke fakatupulaki hoʻo ako e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Fakakaukau ke vakaiʻi e kau akó ʻi ha ngaahi uike siʻi, ʻo ʻoange kiate kinautolu ha faingamālie ke vahevahe ʻa e ngaahi lavameʻa mo e ngaahi faingataʻa kuo nau aʻusiá.