Seminelí
Ko e Teuteu ki he Konifelenisi Lahí: Ko e Fanongo ki he Ngaahi Folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Konifelenisi Lahí


“Ko e Teuteu ki he Konifelenisi Lahí: Ko e Fanongo ki he Ngaahi Folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Konifelenisi Lahí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Ko e Teuteu ki he Konifelenisi Lahí: Ko e Fanongo ki he Ngaahi Folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Konifelenisi Lahí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí: Lēsoni 205

Ko e Teuteu ki he Konifelenisi Lahí

Ko e Fanongo ki he Ngaahi Folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Konifelenisi Lahí

fakaʻilekitulōnika pē

ʻOku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu takitaha ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi he konifelenisi lahí. ʻE lava ke tokoni ʻetau teuteu fakamātoato ki he konifelenisí ke tau maʻu ha fakahā fakataautaha. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau teuteu ke maʻu ʻa e ngaahi pōpoaki mei he Fakamoʻuí ʻi he konifelenisi lahí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu mei he mamata ʻi he konifelenisi lahi hono hokó mo e founga te nau lava ai ʻo teuteu ki aí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e teuteu ki he ngaahi meʻa ʻe hokó

Fakatokangaʻi ange: Koeʻuhí ʻoku hoko tuʻo ua ʻa e konifelenisi lahí he taʻu takitaha, mahalo ʻe fiemaʻu ke ke akoʻi tuʻo ua ʻa e lēsoni ko ʻení. Ki ha ngaahi founga kehe ke akoʻi e lēsoni ko ʻení, vakai ki he konga ʻo e Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻi he Gospel Library ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Ke tokoni ke teuteuʻi e kau akó ke akó, fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano tā ha meʻa hangē ko ʻení ʻi he palakipoé:

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamanatuʻi ha pōpoaki ne nau maʻu naʻe mahuʻingamālie kiate kinautolu. Ko e ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ko ha kiʻi tohi mei ha mātuʻa, pōpoaki telefoni mei ha kaungāmeʻa, ko ha fakahīkihiki mei ha kaungāʻapi pe taki ʻo e Siasí, pe faleʻi mei ha kui.

Fakakaukau ke vahevahe ha sīpinga ʻo ha pōpoaki naʻá ke maʻu naʻe mahuʻingamālie kiate koe. ʻEke ki he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe mahuʻingamālie ai e pōpoaki naʻá ke maʻú?

Fakakaukauloto ʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí ha pōpoaki kiate koe. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke hiki ai ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa ʻokú ke ʻamanaki te Ne fakakau ʻi Heʻene pōpoakí, hangē ko ʻení, fakahinohino ki hoʻo moʻuí, ko ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki leleí mo e fakapapaú, ko ha fakapapauʻi ʻo e moʻoní, pe ko ha tali ki ha fehuʻi.

Founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi pōpoaki kiate kitautolú

Lau ha niʻihi ʻo e ngaahi veesi ko ʻení, ʻo kumi ha founga ʻe taha ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi pōpoakí mo e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga aí:

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau maʻú pea poupouʻi kinautolu ke fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fanongo ki ai mei honau toʻú te nau fie manatuʻí.

Lolotonga e konifelenisi lahí, ʻoku vahevahe ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá, fakataha mo e kau taki kehe ʻo e Siasí kuo ueʻi fakalaumālié, ha ngaahi pōpoaki mei he ʻEikí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

Former Official portrait of Elder Neil L. Andersen of the Quorum of the Twelve Apostles, 2010, August.   Replaced September 2019.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻokú Ne tataki ʻa e ngāue toputapu ko ʻení, pea ko e konifelenisi lahí ko e taha ia ʻo e ngaahi taimi mahuʻinga ʻaupito kuó Ne ʻomi ai e fakahinohino ki Hono Siasí pea mo kitautolu fakataautaha. …

Ko e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisi lahí, ko e ngaahi fakakaukau ia ʻoku tuku mai ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻi he taimí ni pea ʻi he ngaahi māhina ka hokó. (“Ko e Leʻo ʻo e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2017, 122, 124)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ne akoʻi ʻe ʻEletā ʻEnitasení?

    Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke fakamatala ki ai ʻa e kau akó ko e, ʻi he konifelenisi lahí, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ki Hono Siasí pea kiate kitautolu fakataautaha ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ʻa e kau palōfitá.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻokú ne ʻai ke mahuʻingamālie ha pōpoaki meiate Iá?

Ke tokoni ki he kau akó ke fakakaukau ki heʻenau teuteu ki he konifelenisi lahí, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻeni ke siviʻi pē kitá.

Fakalaulauloto pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ʻOku fēfē hoʻo loto-falala te ke lava ʻo ʻiloʻi e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí kuo fakataumuʻa kiate koe fakataautaha ʻi he konifelenisi lahí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā te ke ala fai ke teuteu ai ki he konifelenisi lahi ka hokó kae lava ke ke maʻu lelei ange ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻaú?

Ko e Teuteu ki he konifelenisi lahí

Hiki ʻa e ngaahi lea Kimuʻa mo e Lolotonga ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki e meʻa te nau lava ʻo fai kimuʻa mo e lolotonga e konifelenisi lahí ke maʻu lelei ange ai e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí.

fakaʻilonga seminelí Hili iá, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi fakakaukau lahi ange, ʻo fakaʻaongaʻi e laʻipepa tufa “Ko Hono Maʻu ʻo e Tokoni Lahi Tahá mei he Konifelenisi Lahí.” Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe lava ke ʻaonga ai hono fakaʻaongaʻi e laʻipepa tufá:

  • Ako ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki pea tali fakataha ʻa e ngaahi fehuʻí.

  • Vahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko fā pea vahe ki he tokotaha ako takitaha ha taha ʻo e ngaahi leá mo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻoatu mo iá. Hili hono lau mo fakalaulauloto ki heʻenau kongá, ʻe vahevahe ʻa e tokotaha ako takitaha mo ʻenau kulupú.

  • ʻOange ha fakamatala kehekehe ki ha kau ako ʻe toko fā kimuʻa ʻi he kalasí pea fakaafeʻi kinautolu ke nau omi mateuteu ke vahevahe ia mo e kalasí pea tali ʻa e fehuʻi pe ngaahi fehuʻi ʻoku ʻoatu mo iá. Pe, te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻí ke tataki ʻaki e fealēleaʻaki fakakalasí.

Ke fetongi ʻaki pe tānaki atu ki he laʻipepa tufá, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e vitiō “The Blessings of General Conference” (2:24), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

2:25

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke ako ai e laʻipepa tufá pea fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke nau tali.

  • Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ha pōpoaki mei he konifelenisi lahí naʻá ke ongoʻi naʻe ʻomi mei he ʻEikí? Naʻe tokoni fēfē ia kiate koe pe kiate iá?

Teuteu ki he konifelenisi lahí

Hiki ha taumuʻa ʻo e meʻa te ke fie fakahoko ke maʻu ai e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí lolotonga e konifelenisi lahí.

Tufa ha kiʻi laʻipepa ʻoku lava ʻo fakapipiki pe laʻipepa ki he tokotaha ako takitaha pea fakaafeʻi ke nau tohi ʻi ʻolunga ʻa e kupuʻi lea “Maʻau Pē”. ʻE lava foki ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻenau tohinoa akó pe kiʻi pepa hiki fakamatala, kapau ʻoku nau saiʻia ai.

Kole ange ke nau hiki ha faʻahinga pōpoaki pē ʻoku nau ongoʻi naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kinautolu lolotonga e konifelenisi lahí. Poupouʻi kinautolu ke nau foki mai ki he kalasí hili e konifelenisi lahí ʻo mateuteu ke vahevahe e meʻa naʻa nau fakahoko ke teuteú. Kapau ʻoku ʻikai fuʻu fakataautaha, te nau lava foki ʻo vahevahe ʻa e ngaahi pōpoaki ne nau fanongo ai mei he ʻEikí.

ʻI ha kalasi he kahaʻú hili e konifelenisi lahí, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke lipooti ai ʻe he kau akó ʻenau aʻusiá.

ʻEkitivitī toe vakaiʻi ʻo e konifelenisi lahí

ʻI he kalasi semineli hoko hili ʻa e konifelenisi lahí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha faingamālie ke toe vakaiʻi mo vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó. Te ke lava ʻo hiki ha ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé, hangē ko e:

  • Ko e hā naʻá ne ʻai koe ke ke katá?

  • Ko e hā ʻa e lea ʻokú ke vēkeveke ke akó?

  • Ko e hā ha ngaahi pōpoaki naʻá ke ongoʻi naʻe ʻomi maʻau pē?

  • Ko e hā naʻá ke ako pe ongoʻi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi tali ki ha taha pē ʻo e ngaahi fehuʻí. Ko e founga ʻe tahá, te nau lava ʻo hiki honau hingoá ʻi ha kiʻi laʻipepa fakapipiki pe kiʻi laʻipepa pea tuku ia he tafaʻaki ʻo ha fehuʻi ʻoku nau loto-fiemālie ke tali. Fai ha fealēleaʻaki fakakalasi ʻaki hano fakaafeʻi e kau ako ʻoku loto-fiemālié ʻi honau hingoá ke vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻí. Te ke lava foki ke vahevahe ha niʻihi hoʻo ngaahi talí.