“Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí: Vakai Fakalūkufuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí: Vakai Fakalūkufuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí
Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí
Vakai Fakalūkufuá
Ko e fakamoʻoni ʻo e manavaʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú, ʻokú Ne tuku mai ʻEne kau talafekaú ke faleʻi mo fakatokanga ki Hono kakaí (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:15). Te tau lava ʻo maʻu ha fakahā fakataautaha mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻI heʻetau fakafanongo mo ako e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, te tau lava ʻo fanongo ki Hono leʻó. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí kuo ʻomi ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí.
Teuteu ke akoʻí
ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ʻo e meʻa ʻe ala fiemaʻu ke ke teuteuʻi ki he lēsoni takitaha.
Ko e Teuteu ki he Konifelenisi Lahí
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: ʻE lava ke akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení kimuʻa siʻi pē ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli mo ʻOkatopá. Kapau ʻoku tuʻo ua hono akoʻi ʻo e lēsoni ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo e taʻú, vakai ki he konga ʻo e Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó ʻi he Gospel Library ki ha founga kehe ke fakahoko ai ia.
Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau teuteu ke maʻu ʻa e ngaahi pōpoaki mei he Fakamoʻuí ʻi he konifelenisi lahí.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu mei he mamata ʻi he konifelenisi lahi hono hokó mo e founga te nau lava ai ʻo teuteu ki aí.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: Fakamatala pe laʻitā “Just for You”, lea ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasení
-
Laʻipepa tufá: “Ko Hono Maʻu ʻo e Tokoni Lahi Tahá mei he Konifelenisi Lahí”
-
Nāunau maʻá e kau akó: ʻŪ laʻipepa fakapipiki pe ko ha laʻipepa maʻá e tokotaha ako takitaha
-
Vitiō: “The Blessings of General Conference” (2:24)
Ko Hono Ako ʻa e Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: Fakakaukau ke akoʻi e lēsoni ko ʻení kimuʻa pea akoʻi e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai e “Lēsoni 207: Sīpingá: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí.” Te ke lava ʻo akoʻi ia ʻi he ofi ki he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaakó ke fakafeʻiloaki ʻa e kau akó ki he mahuʻinga hono ako e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí.
Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke fakakau hono ako e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí kuo fakahoko ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí ko ha konga ʻo ʻenau ako fakataautaha ʻa e ongoongoleleí.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu ʻi heʻenau ako e ngaahi pōpoaki fakamuimuitaha mei he kau taki ʻo e Siasí. Mahalo te nau fie ʻeke foki ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe taki fakalotofonua ʻo e Siasí ha ngaahi tāpuaki kuo nau aʻusia. Te nau maʻu ha faingamālie lolotonga e kalasí ke vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení.
-
Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Lea ʻe ua meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni
-
Vitiō: “Fanongo kiate Ia” mei he taimi 13:07 ki he 14:16
Sīpingá: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí
Fokotuʻu ki he vave hono akoʻí: ʻE lava ke akoʻi ʻa e ngaahi lēsoni kotoa pē ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ko ʻení ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻi he taʻu fakaakó pe lolotonga ha faʻahinga uike pē ʻi he vave hono akoʻi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Ka neongo ia, kapau kuo teʻeki ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ko ʻení kimuʻa, ʻe ala tokoni ke akoʻi ʻa e lēsoni ʻi lalo ki he “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” kimuʻa pea teuteu ha lēsoni foʻou ʻo fakaʻaongaʻi e sīpinga ko ʻení.
Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻOku fakataumuʻa ʻa e sīpinga ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ko ha meʻangāue ke tokoni atu ki hoʻo akoʻi e ngaahi pōpoaki mei he kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Vahevahe mo e kau akó ʻa e tefito ʻo e lea te nau ako ʻi he kalasí. Poupouʻi kinautolu ke nau lau, mamata, pe fanongo ki he kotoa pe ko ha konga ʻo e leá kimuʻa he kalasí. Fakaafeʻi e kau akó ke teuteuʻi honau lotó ʻi he faʻa lotu ke akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisí.
“ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí”
Fokotuʻu ki hono vave hono akoʻí: ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení ha sīpinga ki he founga hono akoʻi ha pōpoaki mei ha taki ʻo e Siasí ʻo fakaʻaongaʻi e lēsoni “Sīpingá: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí.” Fakakaukau ke akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaakó, kimuʻa ʻi he ngaahi lēsoni kehe ʻoku nau vahevahe ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí.
Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau ngāueʻi ʻa e ngaahi fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Vahevahe mo e kau akó ʻa e tefito ʻo e lea ʻa Palesiteni Nalesoni ko e “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí.” Poupouʻi kinautolu ke nau lau, mamata, pe fanongo ki he kotoa pe ko ha konga ʻo e leá kimuʻa he kalasí. Fakaafeʻi kinautolu ke teuteuʻi honau lotó ʻi he faʻa lotu ke akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisí.
-
Ngaahi meʻa ke fakaʻaliʻalí: fakamatala meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni
-
Laʻipepa tufá: “Ko hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí”; “Ngaahi Fakaafe ke Kau ʻi hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí”
-
Vitiō: “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” mei he taimi 29:51 ki he 33:37