“Sēnesi 42–45: ‘Ko Siosefa Au, Ko Homou Tokouá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Sēnesi 42–45: ‘Ko Siosefa Au, Ko Homou Tokouá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Sēnesi 42–45: Lēsoni 35
Sēnesi 42–45
“Ko Siosefa Au, Ko Homou Tokouá”
Hili ha ngaahi taʻu lahi mei hono fakatau ʻo Siosefa ki ʻIsipite ko ha pōpulá, naʻá ne toe fakataha mo hono ngaahi tokouá. Naʻá ne mei ongoʻi ʻita mo loto-mamahi koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa naʻá ne faingataʻaʻia aí. Ka neongo ia, hangē ko e Fakamoʻuí, naʻe fili ʻa Siosefa ke ne manavaʻofa mo fakamolemoleʻi hono ngaahi taʻokete naʻa nau ngaohikovia iá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻenau faʻa fakamolemole ange.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí ke “fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10). Kole ange ke nau lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo nau aʻusia pe ko ha niʻihi kehe, ʻi hono fakamolemoleʻi ha tahá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Siosefa ʻo ʻIsipité
Ke kamata e kalasí, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi nounou e fakamatala kia Siosefa ʻo ʻIsipité ʻi he Sēnesi 37–41. Te ke lava ʻo kole ange ke nau fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi angafai taʻeʻofa ʻa e ngaahi tokoua ʻo Siosefá mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo iku ai ʻa Siosefa ki he tuʻunga ko e fika ua ʻi he pule ki he kotoa ʻo ʻIsipité.
ʻE lava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻata fakaʻilekitulōnika ʻi he Lēsoni 33: Sēnesi 37–41 ke tokoni ki he kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou e talanoá.
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi founga naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Siosefa koeʻuhí ko e ngaahi ngāue ʻa hono ngaahi tokouá?
-
Te ke ongoʻi fēfē kapau naʻe fai ʻeni ʻe ha taha kiate koe?
-
Ko e hā te ne lava ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi hono fakamolemoleʻi ha tahá?
Fakakaukau ki he founga ʻokú ke faʻa fakahoko ai ha tali ʻi he taimi ʻoku fai pe lea ʻaki ai ʻe ha taha ha meʻa ʻoku fakamamahi kiate koé. ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, tokanga ʻaupito ki ha faʻahinga ongo te ke ala maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi e founga te ke lava ai ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemolé.
Naʻe toe fakataha ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá
Ke ako e talanoa ʻo e toe fakataha ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá, te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e kau akó ʻi ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. ʻE lava ke ako ʻe he tokotaha ako takitaha ʻi he kulupú ha taha ʻo e fakamatala nounou ʻe tolú mo e ngaahi potufolofolá. Hili iá ʻe lava ke akoʻi ʻe he kau akó ki he kau mēmipa kehe ʻo e kulupú ʻenau konga ʻo e talanoá.
Pe ko hoʻo fakaʻaliʻali e vitio fakatātā “Joseph and the Famine” (2:26) mei he taimi 00:00 ki he 01:41 ʻi he ChurchofJesusChrist.org.
Toe vakaiʻi e ngaahi fakamatala fakanounou ko ʻení mo ako e ngaahi vēsí.
Fakamatala Fakanounou 1: Hili ha ngaahi taʻu lahi mei heʻenau fakatau pōpula ʻa Siosefá, naʻe fononga hono ngaahi tokouá ki ʻIsipite ke kumi ha fakafiemālie mei ha honge. ʻI heʻenau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Siosefá, ʻa ia kuo hoko ʻeni ko e fika ua ki he pule ʻi kotoa ʻo ʻIsipité, naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ia. ʻI he ʻikai ke nau ʻiloʻi naʻe ʻiloʻi kinautolu ʻe Siosefa pea lava ke mahino kiate ia honau tuʻungá, naʻe fakahaaʻi ʻe he kau tautehiná ʻenau mamahi mo e fakaʻiseʻisa ʻi he meʻa naʻa nau fai ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá.
Lau ʻa e Sēnesi 42:21–24, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa ʻi heʻene fanongo ki he talanoa hono ngaahi tokouá fekauʻaki mo ʻenau ngaahi angafai kiate iá.
Fakamatala Fakanounou 2: Naʻe foaki ʻe Siosefa ha meʻakai maʻá e fāmilí ka naʻá ne tuku pōpula ʻa Simione pea fakahinohinoʻi e toenga ʻo e kau tautehiná ke ʻoua naʻa nau foki ki ʻIsipite kae ʻoua kuo nau omi mo honau tehina siʻisiʻi taha ko Penisimaní. Naʻe foki ʻa e kau tautehiná ki ʻapi, ka ʻi he toe ʻosi e meʻakai ʻa e fāmilí, naʻa nau foki ki ʻIsipite mo Penisimani.
Lau ʻa e Sēnesi 43:30, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa ʻi heʻene mamata ki hono tokoua ko Penisimaní.
Fakamatala Fakanounou 3: Naʻe siviʻi ʻe Siosefa e ʻofa hono ngaahi tokouá kia Penisimaní ʻaki ʻene tukuakiʻi ʻa Penisimani naʻe kaihaʻa mo fakamanamana ke lī ia ki he fale fakapōpulá. Naʻe foaki ʻe Siuta ʻene moʻuí ko ha fetongi ʻo Penisimani.
Lau ʻa e Sēnesi 45:1–2, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa hili e loto-fiemālie ʻa Siuta ke foaki ʻene moʻuí ke maluʻi ʻa Penisimaní.
Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie ke ako ʻa e ngaahi fakamatala fakanounoú, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení.
-
Ko e hā naʻe mei tokoni kia Siosefa ke ne manatuʻi fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻene feohi mo hono ngaahi tokouá?
ʻOku Faʻa Fakamolemole ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi
ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻa e natula faʻa fakamolemole ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí fakatouʻosi. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e ngaahi potufolofola ko ʻení ke ako ʻe he kau akó pe ʻai ke nau kumi ʻenau ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e natula faʻa fakamolemole ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e meʻa ʻe ʻaonga ki ha taha kuo ngaohikovia ke ne ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
-
Ko e hā te ke vahevahe mei he ngaahi veesi ko ʻení?
Lau ʻa e Sēnesi 45:3–8 mo e 9–15, ʻo kumi e tali ʻa Siosefa ki hono ngaahi tokouá.
-
Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mei he sīpinga ʻa Siosefá?
ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe. Fakamālō ange ʻi he meʻa ʻoku nau vahevahé pea fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku nau ongoʻi ai ko ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia ke tau ʻiloʻí. Kapau he ʻikai talaatu ia ʻe he kau akó, vahevahe ʻa e moʻoni ko ʻení pea hiki ia ʻi he palakipoé: ʻOku tau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.
ʻI heʻetau falala ki he Fakamoʻuí, te tau lava ai ʻo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení, te ke lava ʻo huluʻi ʻa e foʻi vitiō “Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻo e Niʻihi Kehé: Ko ha Pōpoaki ʻo e Toetuʻú meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni” (5:01) ChurchofJesusChrist.org.
Ko ha founga ʻe taha ko hono ako ʻa e fakamatala ko ʻení.
Naʻe tokoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ʻoku tau falala ai ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai e niʻihi kehé.
Kapau ʻoku ngali taʻe-malava ʻa e fakamolemolé ʻi he taimí ni, tautapa ki he mālohi ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ne tokoniʻi koe. ʻI hoʻo fai iá, ʻoku ou palōmesi atu te ke maʻu ha nonga fakataautaha pea vave fakafokifā mo ho ivi fakalaumālié.
ʻI he taimi ne fakalelei ai ʻa e Fakamoʻuí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, naʻá Ne tofa ha hala maʻanautolu ʻe muimui kiate Iá ke nau lava ʻo maʻu ʻEne fakamoʻuí, mālohí, mo e ivi huhuʻí. ʻOku lava ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie fakalaumālie ko ʻení ʻe kinautolu kotoa ʻoku fekumi ke fanongo mo muimui kiate Iá. (“Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2022, 100)
-
ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?
-
Ko e hā te ke faleʻi ha taha ke ne fai kapau ʻoku nau fāifeinga ke fakamolemoleʻi ha taha? Ko e hā te ke fokotuʻu ange ke nau fai ke fakafalala ki he Fakamoʻuí?
Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni e kau akó ʻi he fehuʻi fakaʻosí, te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau vakai ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–11, tautautefito ki he veesi 11.
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha aʻusia ʻa ia naʻa nau lava ai pe ko ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻo fakamolemoleʻi ha taha. ʻE ala tokoni ke fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua naʻa nau vahevahe ha ngaahi fakaikiiki ʻe ala fuʻu fakataautaha fekauʻaki mo kinautolu pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo. Mahalo te ke fie vahevahe foki haʻo aʻusia pē ʻaʻau.
Tokoni ke mau faʻa fakamolemole ʻi he loto-tauʻatāina
Ke tokoni ke fakakaukau e kau akó ki he meʻa kuo nau ako mo ongoʻi fekauʻaki mo e hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakakakato ʻe he kau akó ʻi heʻenau tohinoa akó.
Fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki ha ngaahi ongo kuó ke maʻu ʻi hoʻo ako he ʻaho ní. Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ha ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke ke fai. Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ke fakalahi hoʻo malava ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.
Fili ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakakakato ʻi hoʻo tohinoa akó.
-
Hiki ha palakalafi nounou ʻokú ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo feinga ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Hiki e meʻa kuó ke fai ke fakakau ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ngaahi ngāué. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ʻi he taimi hoko te ke fie fakamolemoleʻi ai ha tahá?
-
Fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fiemaʻu ke ke fakamolemoleʻi. Hiki ha kiʻi palakalafi nounou ke ʻiloʻi e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hono fakamolemoleʻi ʻo e tokotaha ko iá. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi ʻokú ne taʻofi hoʻo malava ke fakamolemolé? Hiki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fekumi ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ngaahi feingá.
-
Fai ha kiʻi tohi ʻe lava ʻo tokoni ki ha kaungāmeʻa ʻoku fāifeinga ke fakamolemoleʻi ha taha. Fakamatalaʻi nounou ʻa e founga naʻe hangē ai e fili ʻa Siosefa ke fakamolemoleʻi hono ngaahi tokouá ko e Fakamoʻuí. Fakakau ha potufolofola ʻoku ʻuhingamālie kiate koe ʻi hoʻo feinga ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.
Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau tohí. Fakakaukau ke fakaʻosi e lēsoní ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāueʻi ha faʻahinga ongo fakalaumālie pē ne nau maʻu. Te ke lava ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé.