“Liliu ʻe Siosefa Sāmita Sēnesi 50: ‘ʻE Fokotuʻu Hake ʻe he ʻEiki ko Hoku ʻOtuá, ha Tangata Kikite’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Liliu ʻe Siosefa Sāmita Sēnesi 50: ‘ʻE Fokotuʻu Hake ʻe he ʻEiki ko Hoku ʻOtuá, ha Tangata Kikite,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Sēnesi 42–50: Lēsoni 36
Liliu ʻe Siosefa Sāmita Sēnesi 50
“ʻE Fokotuʻu Hake ʻe he ʻEiki ko Hoku ʻOtuá, ha Tangata Kikite”
Kimuʻa siʻi pē pea pekia ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité, naʻá ne kikiteʻi ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa Siosefa Sāmita ke fakahoko ʻEne ngāué. ʻE lava ke tau maʻu haʻatau fakamoʻoni naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoni naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha palōfitaá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻa e meʻa kuo fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ia kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí. Mahalo te nau kole ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ke vahevahe foki mo ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko hono fakahaofi e kakai ʻa e ʻEikí
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali e ngaahi ʻīmisi ʻo Siosefá ʻi ʻIsipite pea mo Mōsese. Kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi e founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi fakafoʻituitui takitaha ko ʻení ko ha fai fakahaofi (ko ha tokotaha ʻokú ne fakahaofi e niʻihi kehé). Hokó, fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo Siosefa Sāmitá pea fehuʻi ki he kau akó pe naʻe fakaʻaongaʻi fēfē ia ʻe he ʻEikí ko ha tokotaha fakahaofi. Fakaʻosí, fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi, ko e Tokotaha Fakahaofí, pea aleaʻi ha ngaahi founga ʻoku fakahaofi ai kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi.
Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻīmisi mo e palakalafi ʻi laló ke fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi kikite ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 50.
ʻI he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité, naʻá ne kikiteʻi ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha ongo palōfita, ko ha hako ʻo Sēkope, ke tokoni ki hono fakahaofi Hono kakaí mei he nofo pōpulá. ʻE haʻu ʻa Mōsese ke fakahaofi ʻa e kakai ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité (vakai, LSS Sēnesi 50:24, 29). Pea, ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí Hono kakaí mei he fakapoʻuli fakalaumālié ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.
Ke tokoni ke vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo mo tui ki ai fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá, fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke tali ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.
-
Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo fakakaukau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?
-
Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e tuʻunga lolotonga hoʻo fakamoʻoní naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha palōfitá?
ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakafanongo ki ha ngaahi ongo mei he Laumālié ʻokú ne fakapapauʻi mai naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí pe ngaahi ongo ki ho lotó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakahā atu ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke akó.
Ko e kikiteʻi ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ʻa Siosefa Sāmitá
Fakaafeʻi e kau akó ke faʻu ha saati ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻa, ʻo tatau mo ia ʻi lalo ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻE lava ke ngāue tautau toko ua pe fakakulupu iiki ʻa e kau akó ke fakakakato ʻa e sātí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻoku ʻoatu ʻi he sātí ke fakahaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻení mo tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e ngaahi talí ʻo ka fiemaʻu.
Te ke lava ʻo tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmitá ʻi heʻenau folofolá pe ʻi he Ngaahi Tokon Akó ʻi he Gospel Library.
Te ke lava foki ʻo fakamanatu ki he kau akó ko e tangata kikité ko ha tangata maʻu fakahā mo ha palōfita ia ʻokú ne ʻilo ʻa e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú (vakai, Mōsaia 8:17), ko e “fua ʻo hoku manavá” (LSS Sēnesi 50:27) ʻoku ʻuhinga ia ki he hako ʻo Siosefa ʻo ʻIsipité, ʻoku ʻuhinga e ngaahi tohi ʻa e hako ʻo Siosefá ki he Tohi ʻa Molomoná, pea ʻuhinga e ngaahi tohi ʻa e hako ʻo Siutá ki he Tohi Tapú (vakai, LSS Sēnesi 50:31).
Lau ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmita Sēnesi 50:26–33 ke fakakakato ʻa e saati ko ʻení.
|
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (kau ai ʻa e vēsí): |
Ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení: |
|---|---|
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (kau ai ʻa e vēsí): “ʻE fakaʻapaʻapaʻi lahi ia” (veesi 27) | Ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení: ʻOku tui ha kakai tui ʻe laui miliona ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ia ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (kau ai ʻa e vēsí): “Te ne ʻomi kiate kinautolu ʻa e ʻilo ki he ngaahi fuakava ʻa ia naʻá ku fai mo hoʻo ngaahi tamaí” (veesi 28) | Ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení: Te tau lava ʻo fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he papitaisó mo e ngaahi ouau kehé ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeiki kuo fakafoki maí. Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ʻomi ʻa e Fale ʻo ʻIsilelí ke nau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (kau ai ʻa e vēsí): “Te u foaki kiate ia ʻa e mālohi ke ne ʻomi ʻa ʻeku ngaahi leá” (veesi 30) | Ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení: Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e Liliu ʻe Siosefa Sāmitá, mo e ngaahi tohi fakalaumālie kehé ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (kau ai ʻa e vēsí): “Pea ʻi he vaivaí ʻe fakamālohi ia” (veesi 32) | Ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení: Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita mālohi mei ha kamataʻanga masivesiva mo ha kiʻi ʻilo siʻisiʻi. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (kau ai ʻa e vēsí): “ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe feinga ke fakaʻauha iá ʻe veuveuki ʻa kinautolu” (veesi 33) | Ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení: He ʻikai ola lelei ʻa kinautolu ʻe feinga ke fakahalaiaʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ʻene ngāué. |
Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ʻi hoʻomou fealeaʻakí, ʻoku fakaʻaongaʻi tuʻo fitu ʻa e kupuʻi lea “fokotuʻu haké” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki hano ui, fili, pe teuteuʻi ke fakahoko ha ngāue te ne ʻomi e kakai ʻo e ʻEikí ki he fakamoʻuí (veesi 33). Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ha sīpinga ʻe taha ʻaki hono fakaʻilongaʻi ʻa e taimi kotoa pē ko e ʻEikí ʻokú Ne fakahoko ʻa e ngāué, hangē ko e “te u fokotuʻu haké” (veesi 27) pe “te u foaki kiate ia ʻa e mālohí” (veesi 30).
-
Ko e hā ha ngaahi kikite naʻe makehe kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻI he ngaahi moʻoni ʻe ala ʻilo ʻe he kau akó, fakamahinoʻi ange ʻeni: Naʻe fili mo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ke hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi 30–33.
-
Ko e hā ha ngaahi moʻoni te ke lava ʻo ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí mei he meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá?
-
ʻOkú ke pehē ʻoku ʻomi fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná e kakai ʻa e ʻEikí ki he fakamoʻuí?
-
Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he Tohi ʻa Molomoná?
Ko hono maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
ʻOku fiemaʻu ʻe he taha tui kotoa ha fakamahino fakalaumālie ki he misiona fakalangi mo e ongoongo ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku hoko ʻeni ʻi he toʻu tangata kotoa pē. (“Siosefa Sāmita,” Liahona, Nōvema 2014, 29–30)
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau takitaha maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, fekauʻaki mo e misiona fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá?
Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā ʻEnitasení pe huluʻi ʻa e vitiō “Siosefa Sāmitá” ʻ ChurchofJesusChrist.org mei he taimi 11:44 ki he 12:48.
Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā ʻEnitasoni ha founga ʻe ua te tau lava ai ʻo maʻu pe fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.
ʻOku ou fai atu ha tukupā ki he toʻu tupu ʻoku fanongo he ʻahó ni pe lau e ngaahi leá ni ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí: Maʻu haʻo fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tuku ke tokoni ho leʻó ki hono fakahoko e ngaahi lea fakapalōfita ʻa Molonaí ke fakamatala e lelei ʻa e Palōfitá. Ko e ongo foʻi fakakaukaú ʻeni: ʻUluakí, kumi ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ke ongoʻi mo tui ʻoku moʻoni ʻaupito. Pea vahevahe ia mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, seminelí, mo hoʻomou ngaahi kalasi ʻo e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí, ʻo fakamoʻoniʻi naʻe hoko ʻa Siosefa ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Hokó, lau e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. … Ko e fakamoʻoni ʻeni ʻa Siosefa ki he meʻa tonu ne hokó. Toutou lau ia. (“Siosefa Sāmita,” Liahona, Nōvema 2014, 30)
Hili hono vahevahe e fakamatala ko ʻení, fakaafeʻi e kau akó ke fili ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻa ʻEletā ʻEnitasení ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni fakataautaha naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfitá.
Fili 1: Kumi ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange ʻoku mahuʻingamālie fakataautaha kiate koe ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Faʻu ha fakatātā pe tohi ha palakalafi ʻoku poupou ki hoʻo filí. Fakakau hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fekauʻaki mo e founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo hono ngaahi akonakí ke ke ako mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. Fakakau foki mo e founga ʻoku tokoni ai ʻeni ke fakapapauʻi naʻe hoko ʻa Siosefa ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.
Fili 2: Lau e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Siosefa Sāmita Hisitōlia 1:15–20 pea mo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. Faʻu ha fakatātā pe hiki ha palakalafi fekauʻaki mo e meʻa kuó ke ako mo ongoʻi fekauʻaki mo e founga naʻe fili mo teuteuʻi ai ʻe he Fakamoʻui ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko e palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.
Fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá
ʻI he ʻosi hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitií, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau faʻú mo ha mēmipa ʻo e kalasí.
Hili iá, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó te nau loto-fiemalie ke fakamoʻoni ki he founga naʻe ui ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha palōfitá. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.
-
Ko e hā kuó ke ako pe ongoʻi he ʻahó ni kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?
-
ʻOku fakamālohia fēfē ʻe hoʻo maʻu ha fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá ʻa hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?
Fakakaukau ke fakaʻosi ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he ngāue naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fakafanongo ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālié ke nau ʻiloʻi maʻanautolu pē naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha palōfita.