Seminelí
Sēnesi 28: Ngaahi Fuakava mo e ʻEikí


“Sēnesi 28: Ngaahi Fuakava mo e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Sēnesi 28: Ngaahi Fuakava mo e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Sēnesi 24–33: Lēsoni 31

Sēnesi 28

Ngaahi Fuakava mo e ʻEikí

Exterior of LDS Temple at Sunset

Hili hono fakamanamanaʻi e moʻui ʻa Sēkopé ʻe hono taʻokete ko ʻĪsoá, naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe heʻene ongomātuʻá ke fononga ki he fonua tupuʻanga ʻo ʻene faʻeé ke kumi hano uaifi. Lolotonga ʻene fonongá, naʻá ne maʻu ha meʻa-hā-mai naʻe tataki ai ke ne fakahoko ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé mo e ʻOtuá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha loto-holi lahi ange ke fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e ngaahi talaʻofa ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé (ʻĒpalahame 2:8–11). ʻE lava ke poupouʻi ʻa e kau akó ke nau feinga ke fakamatalaʻi ki ha mēmipa honau fāmilí ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolú.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e hā ʻoku totonu ke fakahoko ai ha ngaahi fuakavá?

Te ke lava ʻo kamata e kalasí ʻaki hano fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha temipale pea hivaʻi e hiva Palaimeli “Fie Siofia Ha Temipalé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99).

Hili iá pea fakaʻaliʻali ʻa e fakakaukau ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ʻa e fakamatala ʻoku moʻoni taha ʻiate kinautolú. Pe ko hoʻo vahevahe ʻa e konga ʻuluaki pē ʻo e fakakaukaú, pea ʻe lava ke fakaʻosi ʻe he kau akó ʻa e fakamatalá ʻi ha sētesi ʻe taha pe ua ʻokú ne fakahaaʻi totonu ʻenau ngaahi ongó mo e fakakaukaú.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he ʻalu ki he temipalé ʻi he kahaʻú ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku:

  • ʻIkai ke u ʻilo ʻa e meʻa ke fakakaukau ki aí. ʻOku ʻikai ke u faʻa fakakaukau lahi ki ai.

  • ʻOku ou fiefia. ʻOku ou fakatetuʻa moʻoni ki he ʻaho ko iá.

  • ʻOku ou kiʻi manavasiʻi. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ke ʻamanaki ki aí.

  • ʻIkai ke u sio pe ko e hā hano mahuʻinga.

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke hiki ʻenau ngaahi talí. Fakaafeʻi ke nau fekumi ki ha tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e lēsoní. ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

Misi ʻa Sēkopé

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tohi ʻa e foʻi moʻoni taʻekakato ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. Te ke lava foki ʻo tohi ia ʻi he palakipoé pea tānaki atu ki ai lolotonga ʻa e lēsoní.

Te ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo Sēkope ʻi he Sēnesi 28. ʻI he Sēnesi 28:3–4, 12–20, naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ha fuakava mo Sēkope, ʻa ia naʻe tali ʻe Sēkope. Te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení ha ngaahi lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, kumi ha ngaahi founga ke fakakakato ai ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, te Ne …

Kole ki he kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻEikí mo ʻĒpalahamé. Ki ha ngaahi fakaikiiki pau ʻi he fuakava ko ʻení, vakai, Lēsoni 23: “Sēnesi 12, 17.” Hili e vahevahe ʻa e kau akó, fakamatalaʻi fakanounou ʻa e palakalafi ko ʻení ʻi he lea pē ʻaʻau.

Neongo ko Sēkopé ko e mokopuna tangata ia ʻo ʻĒpalahame, mahalo naʻá ne ongoʻi hangē ʻokú ne tāumamaʻo mei he ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé. Naʻe teʻeki mali ʻa Sēkope ʻi he fuakavá. ʻIkai ngata aí, naʻe hoko ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he tuʻunga mo e tāpuaki ʻo e ʻuluaki fohá ke loto ai ʻa ʻĪsoa ke toʻo e moʻui ʻa Sēkopé (Sēnesi 27:41). Ke maluʻi ʻa Sēkope mo fakapapauʻi naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie ke mali ʻi he fuakavá, naʻe fakahinohinoʻi ʻa Sēkope ʻe heʻene ongomātuʻá ke mavahe mei ʻapi ʻo fononga ʻi ha maile ʻe laungeau ki he fonua tupuʻanga ʻo ʻene faʻeé (vakai, Sēnesi 27:42–46; 28:1–2). ʻE ʻave ʻe he fononga ko ʻení ʻa Sēkope ke ne mamaʻo mei Kēnani, ʻa e fonua naʻe talaʻofa ange ʻe he tofiʻa ʻo e ʻuluaki fohá.

Lau ʻa e Sēnesi 28:10–15, ʻo kumi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Sēkope ʻi ha pō ʻe taha lolotonga ʻene fonongá.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke tā ha fakatātā ʻo e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Sēkope ʻi heʻene misí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ʻū fakatātaá mo hanau hoa pea fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe makehe kiate kinautolu mei he ngaahi vēsí.

Hili iá te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ʻīmisi ko ʻení ko ha fakatātā ʻe taha ʻo e meʻa-hā-maí.

The Old Testament prophet Jacob (Israel) lying asleep under a tree. A depiction of Jacob's dream of a ladder and angels descending from heaven is portrayed in the background.
  • Ko e hā ha ngaahi talaʻofa mei he fuakava faka-ʻĒpalahamé naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí kia Sēkope ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kehe naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí kia Sēkope ʻi he veesi 15?

    Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke tānaki e ngaahi talaʻofa ko ʻení ki heʻenau foʻi moʻoní. ʻE lava ke ke lisi ha ngaahi tali ʻi he palakipoé. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e fakataha mo kitautolu, maluʻi mo tauhi kitautolu, ʻikai mavahe meiate kitautolu.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fuʻu mahuʻingamālie ai e ngaahi talaʻofa ko ʻení kia Sēkope he taimi ko ʻení?

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení, fakaafeʻi ke nau fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha ngaahi hoa pe kulupu iiki. Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke fekumi ha ngaahi potufolofola pe fakamatala kehe ʻokú ne fakapapauʻi mai e ngaahi talaʻofa ko ʻení.

Ako e ngaahi potufolofola mo e fakamatala ko ʻení, ʻo kumi e founga ʻoku nau fakaloloto ai hoʻo mahino ki he ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Sēkopé.

Sione 14:18

Ngāue 17:27 (fakatokangaʻi e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá)

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

Elder Dale G. Renlund takes an official portrait in 2021.

ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá, mei he papitaisó ki he temipalé pea mo e toenga hoʻo moʻuí, ʻoku ou palōmesi atu ʻa e mālohi ke ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angamaheni ʻo e māmaní—ʻa e mālohi ke ke ako, mālohi ke ke fakatomala pea fakamaʻa koe, mo e mālohi ke maʻu ʻa e ʻamanaki lelei, nonga, mo e fiefia ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu te ke malu mo hoʻo fāmilí mei he ivi tākiekina ʻo e filí, tautautefito ki he taimi ʻokú ke ʻai ai ʻa e temipalé ke fakatefito ai hoʻo moʻuí. (“Ko Hono Maʻu ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Mē 2023, 37)

ʻE ala tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻikai taʻofi kitautolu ʻe he fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ka neongo ia, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi fuakava ko ʻení ʻa e “ʻamanaki lelei taha ʻoku tau maʻu ki hono taʻofi ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻoku malava ʻo taʻofí pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ko hono ikunaʻi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai malava ʻo taʻofí” (“ʻUhinga e Hala ʻo e Fuakavá,” Liahona, Mē 2021, 117).

  • Ko e fē ʻi he ngaahi palōmesi ko ʻení ʻoku ʻuhingamālie taha kiate koé?

Ngaahi ongo ʻa Sēkope fekauʻaki mo ʻene aʻusiá

ʻE ala tokoni ke fakaʻaliʻali e potufolofola mo e ongo fehuʻi ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau mo aleaʻi ʻeni ʻi ha ngaahi hoa pe fanga kiʻi kulupu iiki. Fakakaukau ke vahevahe mo e kau akó ʻoku fakahaaʻi ʻe he ongo foʻi lea “manavahē” mo e “fakamanavaheé” naʻe ʻohovale ʻa Sēkope. ʻOku lelei ange ke liliu ʻa e “fakamanavaheé” ko e “ofo fakalaumālie.”)

Lau ʻa e Sēnesi 28:16–21, ʻo kumi e tali ʻa Sēkope ki he meʻa naʻá ne aʻusiá.

  • Ko e hā ha ngaahi ongo fekauʻaki mo e ʻEikí ʻokú ke vakai ʻoku fakahaaʻi ʻe Sēkopé?

  • ʻE fakaʻaiʻai fēfē nai ia ʻe he ngaahi ongo ko ʻení ke ne fai ha fuakava mo e ʻEikí?

    Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke alēleá, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau akó.

    seminary icon ʻI hono ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke fevahevaheʻaki ai ʻa e meʻa ʻoku nau akó, ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻenau loto-falala ke kau ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki ʻi he ongoongoleleí. Ki ha ako lahi ange ʻi he founga ke poupouʻi ʻa e kau akó ke vahevahe mo e niʻihi kehé, vakai, “Poupouʻi e kau akó ke vahevahe e ngaahi moʻoni ʻoku nau akó” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó. (Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí [2022], 35)

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he veesi 16–21 ʻe lava ke fekauʻaki mo e ngaahi temipale ʻo onopōní?

ʻE lava ke ʻoatu ʻe he kau akó ha ngaahi lea hangē ko e “ko e moʻoni ʻoku ʻi heni ʻa [e ʻEikí]” (veesi 16); “ko e fale ʻo e ʻOtuá” mo e “matapā ʻo e langí” (veesi 17); “Peteli” (veesi 19), ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he “fale ʻo e ʻOtuá”; mo e “[fai] ʻa e fuakava” (veesi 20). Mahalo te ke loto ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

ʻE lava ke tānaki e kau akó ki heʻenau ngaahi fakatātā ʻo e meʻa-hā-maí ʻaki hono tohi ʻa e “fale ʻo e ʻOtuá,” “matapā ʻo e langí,” pe “temipalé” ʻi ha feituʻu ofi ki he taupotu taha ki lalo ʻo e tuʻungá.

Ko hono fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí

Fakaafeʻi e kau akó ke fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻE ala tokoni ke talaange ki he kau akó te nau fakakaukau ki he ngaahi tali ko ʻení ʻi ha lēsoni he kahaʻú. ʻE fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau tohi ʻi hení ke fakakakato ha ʻekitivitī ki he siví ʻi he Lēsoni 37: “Siviʻi Hono 2 Hoʻo Akó.”

Ke teuteuʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi talí, mahalo te ke fie vahevahe ʻa e palakalafi ko ʻení ʻi he lea pē ʻaʻau.

ʻI he mavahe ʻa Sēkope mei he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻiate ia peé, naʻá ne fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá te Ne ʻia Sēkope ʻo tokangaʻi mo maluʻi ia. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi mei heni, te ke fehangahangai mo ha ngaahi fili lahi fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi hoʻo moʻuí. ʻE kau ʻi he ngaahi fili ko ʻení ʻa e faingamālie ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé. Fakakaukau ki he taimi ko ʻení ʻi ho kahaʻú ʻi hoʻo tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai kuó ke aʻusia ʻi hoʻo feinga ke tauhi hoʻo ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pe tokoni ʻi he temipalé?

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga te ke ala fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe ʻaonga kiate koe ʻa e tokanga mo e maluʻi ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻoku nau fai ha ngaahi fuakava mo Iá?

Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he founga kuó ke aʻusia ai e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí.