Seminelí
Sēnesi 12; 17: Ko e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé


“Sēnesi 12; 17: Ko e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Sēnesi 12; 17: Ko e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2: Lēsoni 23

Sēnesi 12; 17

Ko e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé

The Old Testament prophet Abraham kneeling in prayer on the plains of Mamre. Abraham's wife, Sarah, is standing in the doorway of a tent in the background. Sarah is watching Abraham. There is desert scenery in the background.

Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí mo ʻĒpalahame ha fuakava ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé. ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá he ʻaho ní, te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki tatau meiate Ia ʻo hangē ko ia ne maʻu ‘e ʻĒpalahamé. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻe he kau akó ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé mo e founga ʻoku fekauʻaki ai mo kinautolú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻa e “Fuakava Faka-ʻĒpalahamé” ʻi he Gospel Library pe Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, pea omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto naʻe kole ange ke nau fai ha lea ʻi he houalotu sākalamēnití fekauʻaki mo e fuakava faka-ʻĒpalahamé. Ke tokoni ke siviʻi ʻenau tuʻunga mateuteu ke fai ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke hiki pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Ko e hā ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahame?

  • Te u lava fēfē ʻo maʻu ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé kiate aú?

Fakapapauʻi ki he kau akó ʻoku sai pē kapau ʻoku ʻikai lahi ʻenau ʻilo ki he fuakava faka-ʻĒpalahamé. ʻAi ke nau ʻilo te nau lava ʻo tānaki ki heʻenau ngaahi talí lolotonga e kalasí. Poupouʻi kinautolu ke fekumi ki ha fakapapau mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo hono moʻoni ʻo e meʻa ʻoku nau akó.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolú. ʻE nofotaha ʻa e Lēsoni 24: “ʻĒpalahame 2:9–11” ʻi hotau ngaahi fatongia ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé.

Ko e hā ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahame?

Manatuʻi naʻe fiemaʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e “ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí” pea ke hoko ko ha “tokotaha muimui ki he māʻoniʻoní” (ʻĒpalahame 1:2). Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne ʻai Hono huafá kia ʻĒpalahame pea foaki kiate ia ʻa e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, ʻĒpalahame 1:18).

Fakakaukau ke faʻu ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke ako ʻa e ngaahi veesi ʻi he kōlomu ʻuluakí pea hiki e ngaahi tāpuaki te nau maʻú ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi veesi ʻoku fekauʻaki mo ia ʻi he palakipoé. Te nau ako ʻa e ngaahi veesi ʻi he kōlomu hono uá ʻamui ange ʻi he lēsoní.

Ko e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé

Ko e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí naʻe talaʻofa maʻakú

Sēnesi 12:2; 17:1–2, 4–6

Sēnesi 12:3; 17:7

Sēnesi 12:7; 17:8

ʻĒpalahame 2:11

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19–22, 30–31

ʻĒpalahame 2:9–11

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:18–20

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:33–38

Lau ʻa e Sēnesi 12:2–3, 7; 17:1–8; ʻĒpalahame 2:11, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki naʻe folofola ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé.

ʻI hono lau ʻe he kau akó ʻa e folofolá, fakakaukau ke lue takai holo ʻi he lokí. ʻOku ʻi ai ha kau ako ʻoku ngalingali te nau fai ha ngaahi fehuʻi ʻi he taimi ʻoku ofi mai ai ha faiakó, ko ia ai, ʻe lava ʻe hoʻo ngaʻunu takai holo ʻi he loki akó lolotonga e laukonga ʻa e kau akó ʻo fakafaingofuaʻi ange ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau kole tokoni atu. ʻI he ʻosi ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke maʻú?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi talaʻofa ko ʻení fekauʻaki mo e ʻOtuá?

Ko ha lisi ʻeni ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe ala maʻu ʻe he kau akó:

  1. Sēnesi 12:2; 17:1–2, 4–6: tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi; fakatokolahi ʻaupito; tupu ʻo tokolahi ʻaupito (ʻI he lea faka-Hepeluú, ʻoku ʻuhinga ʻa e hingoa ʻĒpalamé ki he “tamai kuo hakeakiʻi,” pea mo e hingoa ʻĒpalahamé ki he “tamai ʻa e tokolahi.”)

  2. Sēnesi 12:3; 17:7: tāpuekina ʻa e ngaahi fāmili kotoa ʻo e māmaní ʻaki hono hakó; fuakava ʻa e ʻOtuá ke hokohoko atu e hako ʻo ʻĒpalahamé

  3. Sēnesi 12:7; 17:8: fonua ko Kēnaní

  4. ʻĒpalahame 2:11: lakanga fakataulaʻeikí

ʻE lava foki ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea “tupu ʻa e ngaahi tuʻí ʻiate koe” (Sēnesi 17:6). ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he ngaahi tuʻi te nau puleʻi ʻa ʻIsileli mo Siutá; kae hiliō aí, ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi (vakai, Mātiu 1:1; Fakahā 19:16).

Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻoku ʻiloa ʻa e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé. Fakamatalaʻi ange ko e founga ia ʻoku foaki ai ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá ki Heʻene fānaú. Naʻe toutou fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fuakava ko ʻení mo ʻĒpalahame ʻi heʻene moʻuí (vakai, Sēnesi 13:14–17; 15:5, 18; 22:15–18; ʻĒpalahame 2:8–12; 3:14).

Te u lava fēfē ʻo maʻu ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé?

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Nalesoni ke tokoni ke vakai ʻa e kau akó ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé mo kinautolú (vakai foki, Kalētia 3:27–29; ʻĒpalahame 2:10).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga ʻe lava ke tau takitaha maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki tatau ko ʻeni naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Ko e taimi ʻoku tau tali ai ʻa e ongoongoleleí pea papitaisó, ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e papitaisó ʻa e matapā ʻoku fakatau ki he hoko ko e kaungā ʻea-hoko ki he ngaahi talaʻofa kotoa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga muʻá kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo honau hakó.

ʻOku tatau pē ʻa e “fuakava foʻou mo taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:6) mo e fuakava faka-ʻĒpalahamé—ko ha founga ʻe ua ʻo hono ui ʻo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo e kakai tangata mo fafine fakamatelié ʻi ha ngaahi taimi kehekehe. …

… Naʻá ta hū fakataautaha ki he hala ʻo e fuakavá ʻi he papitaisó. Pea ta hū kakato leva ki ai ʻi he temipalé. ʻOku maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi he ngaahi temipale toputapú. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení, ʻi he toetuʻú, ke “maʻu ʻa e ngaahi taloni, ngaahi puleʻanga, ngaahi pule fakapilinisi, mo e ngaahi mālohi, ki hotau ʻhākeakiʻí mo e nāunau ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19].” (“Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 4, 6)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē nai ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako meia Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé?

Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai ko e kau ʻea-hoko ki he ngaahi tāpuaki naʻe foaki kia ʻĒpalahamé.

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé kiate aú?

Fakaafeʻi e kau akó ke ako e ngaahi potufolofola ʻi he kōlomu hono uá pea hiki ʻi heʻenau tohinoa akó e founga ʻoku talaʻofa ange foki ai kiate kinautolu e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa kia ʻĒpalahamé. ʻE lava ke hoko ʻa e ʻū veesi ko ʻení ko e lelei taha ke ako ʻe he kau akó ʻi ha ngaahi hoa pe ngaahi kulupu iiki.

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe ala maʻu ʻe he kau akó:

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19–22, 30–31: ngaahi fāmili taʻengatá (“hokohoko atu … ʻo e ngaahi hakó” mo e “hokohoko atu ʻo e ngaahi moʻuí”)

  2. ʻĒpalahame 2:9–11: vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi fāmili kotoa ʻo e māmaní; fakamoʻuí mo e hakeakiʻí

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:18–20 (ʻoku ʻuhinga ʻa e “iá” ki he māmaní): ko e tofiʻa ʻi he puleʻanga fakasilesitialé (vakai foki, Hepelū 11:8, 13–16)

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:33–38: ko e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai e meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuo talaʻofa maí?

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení fekauʻaki mo e ongo ʻa e ʻOtuá kiate koé?

Ke fokotuʻu ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi he puipuituʻa ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní, mahalo te ke fie ʻeke ki he kau akó pe ko e hā ha meʻa ʻokú ne ʻai ke tau malava ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki naʻa nau lisí. ʻE lava ke fakalaulauloto pe vahevahe ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú. Te ke lava foki ʻo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení meia Palesiteni Nalesoni.

Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ke tau malava ai ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Naʻe malava ʻe he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko ʻe he Tamaí ʻEne ngaahi talaʻofa naʻe fai ki Heʻene fānaú. … ʻOku malava hono fakahoko ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e uho ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé. (“Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 7).

Fakamatalaʻi ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé

Fakaafeʻi e kau akó ke tānaki atu ki heʻenau ngaahi tali mei he kamataʻanga ʻo e kalasí:

  • Ko e hā ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahame?

  • Te u lava fēfē ʻo maʻu ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé kiate aú?

Ke fakamālohia ʻenau mahinó, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau tauhoa pea fefakamatalaʻaki ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé. Poupouʻi kinautolu ke vakai pe te nau lava ʻo fakanounouʻi kae kakato pē ʻenau ngaahi talí. ʻE lava ke tokoni hono fakamatalaʻi ʻo e fuakava ko ʻení ʻi he nounou taha ʻe ala lavá ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó.

Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi talaʻofa ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé.