“Sēnesi 29–33: ‘Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Sēnesi 29–33: ‘Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Sēnesi 24–33: Lēsoni 32
Sēnesi 29–33
“Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá”
Ko e palōfita ko Sēkopé ko ha sīpinga ia ʻo e tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne feinga lahi ke mali ʻi he fuakavá, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi heʻene ngāue fakaʻahó, pea mo fai e meʻa naʻe kole ange ʻe he ʻOtuá ke ne fai ke fakamoʻui hono ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki ʻe he kau akó ʻenau loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e ʻOtuá ko ha ivi tākiekina ʻi heʻenau moʻuí. Kapau ʻoku fie ako lahi ange ʻa e kau akó ki he kaveingá ni, te nau lava ʻo fanongo, mamata, pe lau ha ngaahi konga ʻo e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” (18:51).
Ngaahi vitioó: “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” (18:51) mei he taimi 12:18 ki he 13:02, “Jacob and His Family” (3:00)
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e Ngaahi Ivi Takiekina ʻi Heʻetau Moʻuí
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha lisi ʻi heʻenau tohinoa akó ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi ivi tākiekina ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke kau ai ha ngaahi kaungāmeʻa, kau faiako, kau faifaleʻi, tuʻunga ʻo e mītiá, mātuʻá, kau palōfitá, ko e ʻEikí, pea naʻa mo ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi taumuʻá.
Fakaafeʻi leva kinautolu ke fakahokohoko fakalelei ʻa e lahi ʻo e ivi tākiekina ʻoku maʻu ʻe he meʻa takitaha ʻi he lisí. ʻE lava ke fokotuʻu ʻe he kau akó ha fika 1 ʻi he tafaʻaki ʻo e ivi tākiekina mālohi taha ʻi heʻenau moʻuí, pea mo e fika 2, pea fai pehē atu ai pē. Pe ko hono tohiʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea hangē ko e “lahi,” “feʻunga pē,” pe “siʻisiʻí” ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e lahi ʻo e ivi tākiekina ʻo e meʻa takitaha.
Kimuʻa pea nau lau e fakamatala ko ʻení, mahalo ʻe ʻaonga ke fakamatalaʻi ange ko hono tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ko hono fakaʻatā ia Ia ke hoko ko e ivi tākiekina maʻongoʻonga taha ʻi heʻetau moʻuí.
Lau e ngaahi fehuʻi ueʻi fakalaumālie ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. Fakakaukau pe te ke tali fēfeeʻi kinautolú.
ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? Te ke tuku nai ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻEne ngaahi fuakavá ke nau tākiekina ‘a e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke tuku nai Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamuʻomuʻa ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke ke fai, ʻi ha toe meʻa kehe ʻokú ke fakaʻamua? ʻOkú ke loto-fiemālíe nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló? (“Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 94).
Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ‘enau ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻE lava ke kau heni e ngaahi founga ʻoku nau loto-fiemālie ai ke tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá pe hoko ko e ivi tākiekina maʻongoʻonga tahá ʻi heʻenau moʻuí. Te nau lava foki ʻo fakakau ai ha ngaahi founga ʻoku ʻikai ke nau loto ki ai pea mo e ʻuhinga ʻoku faingataʻa ai kiate kinautolú.
Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻoatu ha ngaahi fakakaukau mo ha tokoni ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa pe faingataʻaʻia aí, pea ke tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ha holi lahi ange ke tuku ke Ne langilangiʻia lahi ange ai ʻi hoʻo moʻuí.
Sīpinga ʻa Sēkopé
ʻI ha meʻa ʻe taha, naʻe “manavahē … [mo] mamahi lahi” ai ʻa Sēkope (Sēnesi 32:7), ʻi heʻene hohaʻa ki he malu ʻa hono fāmilí. Naʻá ne “fefaʻuhi” (Sēnesi 32:25) he poó kakato, ʻi heʻene fakapapau ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi he tūkunga faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá. (Te ke ako lahi ange ki he tūkungá ni ʻamui ange ʻi he lēsoní.) ʻI hono talí, naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ke tokoni kia Sēkope, ka naʻá Ne toe liliu foki mo e hingoa ʻo Sēkopé.
Lau ʻa e Sēnesi 32:28 pea fakaʻilongaʻi e meʻa naʻe liliu ki ai ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ʻo Sēkopé pea mo hono ʻuhingá.
Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻi heʻenau folofolá ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻo e hingoa ʻIsilelí ko e “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá”
ʻOku fakamamafaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ha tafaʻaki ʻe tolu ʻo e moʻui ʻa Sēkopé, pe ko ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne tuku ai ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá. ʻI hoʻo akó, kumi ha ngaahi sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau loto-fiemālie ke tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē.
Teuteu ha tatau ʻo e ngaahi laʻipepa tufa ko ʻení pea fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni:
-
Tomuʻa ʻoange ʻa e ʻū laʻipepa tufa ko ʻení ki ha kau ako ʻe toko tolu pe ngaahi kulupu ʻo e kau akó pea fakaafeʻi kinautolu ke tataki e kalasí ʻi he ʻū laʻipepa tufá.
-
Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato fakakulupu iiki kotoa e ngaahi ʻekitivitī ʻe tolú.
-
ʻOange ki he kau akó ha vakai fakalūkufua ki he laʻipepa tufa ʻe tolú pea tuku ke fili ʻe he kau akó ha meʻa ʻe taha pe ua ke nau ako. Ko e founga ʻe taha ke maʻu ai ha vakai fakalūkufuá ko e mamata ʻi he “Sēkope mo Hono Fāmilí” (3:00).
Kapau naʻe ako fakakulupu ʻe he kau akó e vahe ʻe tolu ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó mo e founga ʻe lava ke mahuʻingamālie ai kiate kinautolú. Kapau he ʻikai ke nau talaatu ia ʻiate kinautolu pē, fehuʻi ange pe ko e hā ne nau ako fekauʻaki mo e ʻEikí.
Fakakaukau ke kole ki he kau akó ke vahevahe ha ngaahi sīpinga kehe kuo nau mamata ai ʻo ha kakai naʻa nau tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.
Tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí
Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa naʻá ke akó pe fiemaʻu ke ke manatuʻi mei he lēsoni ko ʻení. Fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo tānaki atu hoʻo ngaahi fakakaukaú ki hoʻo tohinoa mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Fakakau e ngaahi ʻuhinga te ke fie tuku ai ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. ʻE lava foki ke ke fakakau ai ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo holi ke tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí.
Kapau ʻoku ʻikai fuʻu fakataautaha, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. Fakakaukau ke vahevahe foki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e fakamoʻoní.