Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
2–8 Nōvema. “Te u ʻAi Kiate Kimoutolu ha Laumālie Foʻou”: ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–37; 47


“2–8 Nōvema. ‘Te u ʻAi Kiate Kimoutolu ha Laumālie Foʻou’: ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–37; 47,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“2–8 Nōvema. ‘Te u ʻAi Kiate Kimoutolu ha Laumālie Foʻou,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

ko ha tangata leʻo ʻi he tauá

2–8 Nōvema: “Te u ʻAi Kiate Kimoutolu ha Laumālie Foʻou”

ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–3747

Ko ʻIsikelí ko ha palōfita ia naʻe ʻave fakamālohi ʻo nofo pōpula. Naʻe puke pōpula ia fakataha mo e kau ʻIsileli kehé ʻo ʻave ki Pāpilone. Naʻe mei hoko ʻa ʻIsikeli ko ha taulaʻeiki ʻi Selusalema, ʻo ngāue ʻi he temipalé. ʻI Pāpiloné, naʻá ne kau ʻiate “kinautolu ʻoku pōpulá,” pea naʻá ne “nofo ʻi honau nofoʻangá” (ʻIsikeli 3:15), ʻi ha maile ʻe laungeau mei he fale ʻofeina ʻo e ʻOtuá pea ʻikai ha ʻamanaki lelei te ne toe foki ki ai. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe maʻu ʻe ʻIsikeli ha meʻa-hā-mai. Naʻá ne mamata ki he “nāunau ʻo [e ʻEikí]” (ʻIsikeli 1:28)—ʻo ʻikai ʻi he temipale ʻi Selusalemá ka ʻi Pāpilone he lotolotonga ʻo e kau nofo pōpulá. Naʻá ne ako ʻo ʻilo naʻe fuʻu tōtuʻa e faiangahala ʻi Selusalemá, pea naʻe ʻikai ke toe ʻafio ai ʻa e ʻOtuá (vakai, ʻIsikeli 8–11; 33:21).

Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fakatupu ʻamanaki lelei mei he pōpoaki ʻa ʻIsikelí. Neongo e lahi e taʻe-angatonu ʻa e kakai ʻo e fuakavá, ka naʻe teʻeki ai ke liʻaki ʻaupito kinautolu ʻe he ʻOtuá. Kapau te nau “fanongo … ki he folofola ʻa [e ʻEikí]” (ʻIsikeli 37:4), ʻe lava ke toe fakamoʻui ʻa e meʻa naʻe maté. ʻE lava ke fetongi honau “loto maká” ʻaki ha “loto foʻou” (ʻIsikeli 36:26). Pea ʻi he kahaʻú, ʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha temipale foʻou mo ha Selusalema foʻou, “pea ʻe ui ʻa e koló mei he ʻaho ko iá ʻo fai ki mui, Ko e ʻafioʻanga ʻo [e ʻEikí]” (ʻIsikeli 48:35).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa ʻIsikelí, vakai, “ʻIsikeli” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻIsikeli 334

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he ʻEikí ke fafanga ʻEne fanga sipí.

ʻI he ʻIsikeli 3 mo e 34, ʻoku fakahoa ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki ʻo Hono kakaí ki ha kau tangata leʻo mo ha kau [tauhisipi]. ʻI hoʻo lau e ongo vahe ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ongo hingoa ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha takí.

Ko hai ʻa e “fanga sipi” ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke fafangá? Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ʻIsikeli 34 ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha ʻoku teuteu ke ngāue fakafaifekau, ʻohake ha fānau, pe fai ha ngāue fakaetauhi? Te ke lava fēfē ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ko hotau tauhisipí? (vakai, veesi 11–31).

Te ke lava foki ʻo fakalaulauloto ki he fakataipe ʻokú ke maʻu ʻi he vahe ko ʻení. Ko e hā nai e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he “potu lau māʻuiʻuí” mo e “loto ʻā leleí” ʻi he veesi 14? Ko e hā nai e faikehekehe ʻo e sipi ʻoku “molé” mo e sipi ʻoku “fakaheeʻi atú”? (veesi 16). Ko e hā mo ha toe fakataipe kehe ʻokú ke maʻu?

Vakai foki, Sione 21:15–17; Gerrit W. Gong, “Ngāue Fakaetauhi,” Liahona, Mē 2023, 16–19.

ʻIsikeli 33:10–19

ʻOku finangalo e ʻEikí ke fakamolemole.

Naʻe fifili e kakai ʻIsileli ne nofo pōpulá, “Kapau ʻoku ʻiate kimautolu … ʻemau angahalá, … ta ko e ʻumaʻā ʻemau moʻuí?” (ʻIsikeli 33:10). ‘I he tali ki aí, naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻa e fakatomalá mo e faʻa fakamolemolé. ʻE ala tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke fakalaulauloto ki he meʻa naʻá Ne akoʻí:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “falala [ki hoʻo] māʻoniʻoní”? (vakai, ʻIsikeli 33:12–13).

  • Ko e hā ha meʻa te ke lea ʻaki ki ha taha ʻokú ne ongoʻi ko e kakai ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻIsikeli 33:12–19 ʻoku ʻikai ke tokangaʻi fakalelei? (vakai foki, Mātiu 21:28–31; Luke 18:9–14).

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vēsí ni ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ke fakatomalá? Ko e hā ha toe ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu ʻi he ʻIsikeli 36:26–27 mo e ʻAlamā 7:14–16?

ʻIsikeli 37

fakaʻilonga seminelí
ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí pea foaki ange kiate kinautolu ha moʻui foʻou.

ʻOku fakatātaaʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻIsikeli 37 ʻaki ha fakataipe ʻe ua. ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e ʻuluakí—ko hono toe fakamoʻui ʻa e ngaahi hui maté (vakai, veesi 1–14)—fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako ʻo kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí (vakai foki, ʻIsikeli 36:24–30). Fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku feinga ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻo fakafou ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

  • Ko e hā ʻa e founga ʻokú Ne ikunaʻi ai iá?

Te ke lava ʻo ʻeke pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi tatau ko ʻení ʻi hoʻo laukonga ʻo kau ki he fakataipe hono uá, ʻi he veesi 15–28. ʻOku kau ʻi he fakataipe ko ʻení ha ongo vaʻakau, ʻa ia ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe he kau mataotao tokolahi ko ha ongo papa tohi ʻoku hoko ʻaki ha hinisi. ‘E lava ke fakafofongaʻi ʻe he vaʻakau ʻa Siutá ʻa e Tohi Tapú (he ko e konga lahi ʻo e Tohi Tapú ne tohi ia ʻe he hako ʻo Siutá), pea ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he vaʻakau ʻa Siosefá ʻa e Tohi ʻa Molomoná (he ko e fāmili ʻo Līhaí ko e hako ia ʻo Siosefa ʻo ʻIsipité). ‘I he fakakaukau ko iá, ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e fatongia ʻo e ngaahi folofolá ʻi hono tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí?

Fakakaukau ki he founga kuo ngāue fakataha ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí—tautautefito ki heʻene tokoniʻi koe ke ke haʻu kia Kalaisí. Ko e hā ha ngaahi potufolofola kuo mātuʻaki mahuʻingamālie kiate koe?

Vakai foki, 2 Nīfai 3:11–13; 29:14; “ʻIsileli, ʻIsileli, ʻOku Ui ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himí, fika 6; Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Tohi Tapu,” “Tohi ʻa Molomoná,” Gospel Library; “The Book of Mormon Gathers Scattered Israel” (vitiō), Gospel Library.

1:31

Tānaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻIsileli ne Moveteveté

ko e Tahi Maté ʻoku takatakaiʻi ʻe he toafá

Naʻe mamata ʻa ʻIsikeli ʻi ha meʻa-hā-mai ki ha vaitafe ʻoku tafe mei he temipalé ke fakamoʻui ʻa e Tahi Maté.

ʻIsikeli 47:1–12

Te u lava ʻo maʻu ha fakamoʻui fakalaumālie ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

ʻʻI hoʻo lau ʻa e ʻIsikeli 47:1–12, ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi ʻoku fuʻu lahi e māsimá ʻi he Tahi Maté pea ʻoku ʻikai ke lava ʻa e iká mo e ʻakaú ʻo moʻui ai. Ko e hā e meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he ngaahi vai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he veesi 1–12? (vakai foki, Fakahā 22:1). Ko e hā nai e meʻa ʻoku fakataipe ʻe he ngaahi vaí ni? Ko e hā e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau ʻoku fakamatalaʻi ʻi he veesi 12?

Ko e hā e meʻa ʻoku tānaki atu ʻe he pōpoaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ko e “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí” ki hoʻo mahinó? (vakai, Liahona, Mē 2018, 47–48). Fakalaulauloto ki he founga kuó ke maʻu ai ʻa e moʻui mo e fakamoʻui fakalaumālié koeʻuhí ko e temipalé.

fakaʻilonga ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

ʻIsikeli 3:17; 33:1–5

ʻOku tatau e kau palōfitá mo ha kau tangata leʻo ʻoku nau fakatokanga mai ki ha fakatuʻutāmaki.

  • Mahalo ʻe fiefia e fānau īkí ke fai ha ngaahi ngāue ʻoku tatau mo ia ʻi he ʻIsikeli 3:17. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo tuhu ki honau matá, telingá, mo e ngutú ʻi hoʻo lau e ongo foʻi lea ko e “leʻo,” “fanongo,” mo e “ngutu.” Mahalo te nau saiʻia foki ʻi he lue lalo holo—ʻi tuʻa pe takatakai pē ʻi he lokí. ʻI heʻenau lué, fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻi he halá, hangē ko e ngaahi vaitafe ke puna fakalaka aí, ngaahi vaʻa ʻakau ke nau kalo mei ai, pe fanga monumanu ke fakamamaʻo mei aí (meʻa moʻoni pe fakangalingali pē). ʻE lava ke iku ʻeni ki ha fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e founga ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo kau ki he ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki aí.

  • Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke fakatātaaʻi ai ʻa e ʻIsikeli 3:17; 33:1–5. ʻE lava ke fakakaukau ha taha ʻo hoʻo fānaú ko ha tokotaha “leʻo” ia ʻaki haʻane sio ki tuʻa ʻi ha matapā luva pea fakamatalaʻi ki he taha kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá. Te mou lava foki ʻo mamataʻi e vitiō ko e “Watchman on the Tower” (ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā ha founga ʻoku hangē ai hotau palōfita moʻuí ko ha tangata leʻo kiate kitautolú?

    4:17

    Watchman on the Tower

ko hono pukepuke ʻe ʻIsikeli ha takainga tohi ʻe ua

Ko e Palōfita ko ʻIsikelí, tā fakatātā ʻa Lyle Beddes

ʻIsikeli 37:15–23

ʻOku tokoni e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke “fakatahaʻi” kitautolu kia Sīsū Kalaisi.

  • Hili hoʻomou lau fakataha ʻa e ʻIsikeli 37:15–23, te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo maʻu ha vaʻakau ʻe ua pea tohi ʻi he vaʻakau ʻe taha Maʻa Siuta (Tohi Tapu) pea ʻi he vaʻakau ʻe tahá Maʻa Siosefa (Tohi ʻa Molomoná). Te ke lava leva ʻo vahevahe ha ngaahi talanoa pe ngaahi potufolofola mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku tokoni ke ke ongoʻi ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea hoko ko “[Hono] kakai” (veesi 23). Ko e hā e ʻuhinga ʻoku lelei ai ke fakatou maʻu ʻa e ongo tohi folofola ko ʻení?

ʻOua naʻá ke feinga ke akoʻi e meʻa kotoa pē. Mahalo he ʻikai te ke lava ʻo vakai ki he moʻoni kotoa pē ʻi he tohi ʻIsikelí mo hoʻo fānaú. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke mahino kiate kinautolú, pea fekumi ki ha tataki fakalaumālie ke fakakaukauʻi ʻa e meʻa ke tokanga taha ki aí. (Vakai Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 17.)

ʻIsikeli 47:1–12

ʻE lava ke maʻu ʻe hotau lotó mo e ngaahi fāmilí ha fakamoʻui ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻIsikeli 47 ha mata meʻa-hā-mai ʻa ʻIsikeli ki he vai ʻoku tafe mei he temipalé ʻo fakamoʻui e Tahi Maté—ko ha tahi ʻoku kona ʻaupito e māsimá ʻoku ʻikai lava ai ʻa e fanga iká mo e ʻakaú ʻo moʻui ai. Mahalo ʻe lava ke takitaha tā ʻe hoʻo fānaú ha meʻa ʻe taha pe ua mei he meʻa-hā-maí, hangē ko ha temipale, vaitafe, toafa, ko e Tahi Maté, pupunga ika, pe ko ha fuʻu ʻakau fua. Hili iá, ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e veesi 1–12, te nau lava ʻo vahevahe ʻenau fakatātaá ʻi he taimi ʻoku lave ai ki he meʻa ko iá. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe maʻu mei he vaitafé ʻi he mata meʻa-hā-mai ko ʻení? Tokoni ki he fānaú ke nau vakai ki he founga ʻoku tatau ai e ngaahi tāpuaki ko ʻení mo e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻi he temipalé. ʻE lava ke tokoni ʻa e vitiō “And the River Will Grow” (Gospel Library).

    3:45

    Pea ʻe Tupu ʻo Lahi ʻa e Vaitafé

  • Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakataha ha foʻi hiva ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi tāpuaki fakatemipalé, hangē ko e “Ko e Fāmilí ke Taʻengata” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 98). Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he hiva ko ʻení ʻo kau ki he founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi Hono fale māʻoniʻoní?

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ko ha vaitafe ʻoku tafe mei he temipale Selusalemá

“Vakai, naʻe tafe mai ʻa e ngaahi vai ʻi he lalo matapaá. … Pea ʻe moʻui ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻe ʻalu atu ki ai ʻa e vaitafé” (ʻIsikeli 47:1, 9). ʻĪmisi kuo laiseni ʻe he goodsalt.com

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: ʻOku “fakatahaʻi” kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú kia Sīsū Kalaisi