Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
26 ʻOkatopa–1 Nōvema. “Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia”: Selemaia 31–33; 36–39; Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3


“26 ʻOkatopa–1 Nōvema. ‘Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia’: Selemaia 31–33; 36–39; Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“26 ʻOkatopa–1 Nōvema. ‘Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

Ko e hili ʻe Selemaia hono ʻulú ʻi hono nimá

Tangilaulau ʻa Selemaia ʻi hono Fakaʻauha ʻo Selusalemá, tā fakatātā ʻa Rembrandt van Rijn

26 ʻOkatopa–1 Nōvema: “Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia”

Selemaia 31–33; 36–39; Tangilaulau ʻa Selemaia 13

ʻI he taimi ne fuofua uiuiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Selemaia ke hoko ko ha palōfitá, naʻá Ne talaange kiate Ia ko hono misioná “ke taʻaki, mo veteki” (Selemaia 1:10)—pea naʻe lahi e faiangahala ʻi Selusalema ke taʻaki mo veteki. Ka ko e konga pē ʻeni ʻo e misiona ʻo Selemaiá—naʻe uiuiʻi foki ia “ke langa hake, mo tō” (Selemaia 1:10). Ko e hā ha meʻa ʻe lava ʻo langa hake pe tō ʻi he feituʻu maumau mo maomaonganoa ne tupu mei he angatuʻu ʻa e kakai fuakavá? Toe fakalea kehe e fehuʻí, ʻi he taimi kuo maumauʻi ai ʻetau moʻuí ʻe he angahalá pe ko e filí, te tau lava fēfē ʻo toe langa mo tō? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he “Vaʻa ʻo e māʻoniʻoní” (Selemaia 33:15), ʻa e Mīsaia ne talaʻofa maí. ‘Okú Ne ‘omi ha “fuakava foʻou” (Selemaia 31:31)—ko ha meʻa ʻoku fiemaʻu ke ope atu ʻi he līʻoa ʻoku hā ki tuʻá. Ko ʻEne fonó kuo pau ke ʻai “ki [hotau] lotó,” ʻo tohi “ʻi [hotau] laumālié.” Ko e ʻuhinga moʻoni ia ʻo e hoko ʻa e ʻEikí “ko [hotau] ʻOtuá” pea tau hoko “ko [Hono] kakaí” (Selemaia 31:33). Ko ha meʻa ia ʻoku hoko he kotoa ʻo e moʻuí, pea te tau kei fehalaaki pē mo ʻi ai ha ʻuhinga ke mamahi ai he taimi ki he taimi. Ka ʻi heʻetau aʻusia iá, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “Te u liliu ʻenau mamahí ko e fiefia” (Selemaia 31:13).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he Tangilaulau ʻa Selemaiá, vakai, “Tangilaulaú, Tohi ʻo e Ngaahi” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Selemaia 3133

ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá mei he nofo pōpulá.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Selemaia 31; 33 ʻa e “tangi, mo e tangilāulāu” (Selemaia 31:15) ʻe aʻusia ʻe he kakai ʻIsilelí ʻi heʻenau nofo pōpulá. Ka neongo ia, naʻá ne ʻomi foki ha ngaahi lea fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei. Kumi kinautolu ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi talaʻofa ʻokú ke maʻu ʻoku kaunga kiate koe?

Selemaia 31:31–34; 32:37–42

fakaʻilonga seminelí
“Te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua.”

Neongo naʻe maumauʻi ʻe he kakai ʻIsilelí ʻenau fuakava mo e ʻEikí, ka naʻe kikiteʻi ʻe Selemaia ʻe toe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha “fuakava foʻou” mo “taʻengata” mo kinautolu (Selemaia 31:31; 32:40). Ko e hā ʻa e fuakava ko iá? Fakakaukau ke kumi ha ngaahi fakakaukau ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava Foʻou mo Taʻengatá,” Gospel Library.

ʻI hoʻo lau ʻa e Selemaia 31:31–34; 32:37–42, fakalaulauloto:

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke hoko ko ha konga ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tohi ʻEne fonó ʻi ho lotó.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ngaahi fuakava mo Iá.

  • Ko e founga ʻoku liliu ai koe ʻe hoʻo vā fetuʻutaki fuakava mo e ʻEikí.

Ko e hā ha ngaahi palōmesi kuó ke fai ki he ʻOtuá ʻi hoʻo kau ʻi he ngaahi ouau toputapú? ʻOkú Ne fakahoko fēfē ʻEne ngaahi talaʻofa kiate koé?

Vakai foki, David A. Bednar, “Nofo ʻiate Au, pea mo Au ʻiate Koe; Ko Ia Ke Ke ʻAʻeva mo Au,” Liahona, Mē 2023, 123–26.

Selemaia 36

‘Oku maʻu ʻe he ngaahi folofolá ʻa e mālohi ke fakatafoki au mei he koví.

Fakatatau ki he Selemaia 36:2–3, ko e hā e ʻuhinga naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa Selemaia ke lekooti ʻene ngaahi kikité? ʻI hoʻo lau ʻa e Selemaia 36, fakatokangaʻi e anga e ongo ʻa e kakaí ni fekauʻaki mo e ngaahi kikité ni:

Fakalaulauloto ki he ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e folofolá. Kuo nau tokoniʻi fēfē koe ke ke tafoki mei he koví?

Selemaia 37–39

Tuʻu maʻu ʻi he muimui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻI he Selemaia 37:1–3, 15–21; 38:1–6, 14–28, ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke sio ki ai naʻe tui ʻa e Tuʻi ko Setikiá ko Selemaiá ko e palōfita moʻoni ia ʻa e ʻEikí? Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke sio ki ai naʻe ʻikai ke tui ʻa Setikia? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he fakafehoanaki ko ʻení? ʻI hoʻo lau ʻa e Selemaia 39, fakalaulauloto ki he faikehekehe naʻe mei hoko kapau naʻe muimui ʻa Setikia mo hono kakaí ki he palōfitá mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. (Fakafehoanaki e meʻa naʻe hoko kia Setikiá mo e meʻa naʻe hoko ki he fāmili ʻo Līhaí ʻi he 1 Nīfai 1–2.)

Selemaia 38:6–13; 39:15–18

Te u lava ʻo loto-toʻa ʻi hono taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú.

Naʻe ongoʻi ʻe he kau ʻōfisa ʻa e tuʻí naʻe hanga ʻe he ngaahi kikite ʻa Selemaiá ʻo fakalotosiʻi ʻa e loto fie tau ʻa e kau sōtiá, ko ia naʻa nau lī ai ʻa Selemaia ki ha fale fakapoʻuli (vakai, Selemaia 38:1–4). ʻI he Selemaia 38:6–13, ko e hā ha meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he tali ʻa ʻIpetemeleki ko e tangata ʻItiopeá? Fakatokangaʻi ange foki ʻa e tāpuaki naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia ʻIpetemelekí ʻi he Selemaia 39:15–18.

Te ke muimui fēfē ki he sīpinga ʻa ʻIpetemelekí?

Ko Selemaia ʻi Selusalema, ʻoku mafao atu hono nima ʻe tahá pea puke hono ʻulú he nima ʻe tahá

Ko e Tangi ʻa Selemaia ko e Palōfitá

Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3

ʻE lava ke fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí ʻa e mamahi ʻoku ou foua koeʻuhí ko e angahalá.

Ko e tohi ʻo e Tangilaulau ʻa Selemaiá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi maau ne tohi hili e fakaʻauha ʻo Selusalema mo hono temipalé. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakatolonga kinautolú? Fakakaukau ki he meʻa ʻoku tokoni ai e ngaahi heliaki ʻi he Tangilaulau ʻa Selemaia 1 mo e 3 ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e mamahi lahi naʻe ongoʻi ʻe ʻIsilelí. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí ʻokú ke maʻu? (vakai tautautefito ki he Tangilaulau ʻa Selemaia 3:20–33vakai foki, Mātiu 5:4; Sēmisi 4:8–10; ʻAlamā 36:17–20).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ki ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe ala fakatupunga ai ha niʻihi ke mole ʻenau ʻamanaki leleí, pea naʻá ne fai ha faleʻi ki he feituʻu ke maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí:

“Mahalo ʻe ʻi ai hatau niʻihi ʻe femoʻuekina e moʻuí ʻi he moʻutāfuʻuá, siva e ʻamanakí, mo e loto-mamahí. Ko ha niʻihi tokolahi ʻoku nau ongoʻi feifeiavale ke fehangahangai mo e moveuveu ʻoku ngali ikuna ʻi he māmaní. Ko ha niʻihi ʻoku nau loto-ʻita ki ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa ke maumauʻi ai ʻa e tuʻunga ʻulungaanga maʻá koeʻuhí he ʻoku fakahikihikiʻi ia ʻi he māmaní. … Ko ha niʻihi kuo nau aʻu ʻo fakavaivaiʻi kinautolu ke tali ʻa e angahala mo e anga fakamamahi ʻo e māmaní ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai lava ke toe fakaleleiʻi. Kuo nau foʻi he ʻamanaki leleí. …

“… ʻOku ʻi ai hatau niʻihi kuo siva ʻaupito pē e ʻamanakí koeʻuhí ko e faiangahalá mo e maumaufonó. ʻE lava ʻe ha taha ʻo femoʻuekina ʻi he ngaahi fakakaukau fakaemāmaní pea ʻikai ai ke ne toe ʻilo ha haoʻanga mei ai kae mole ʻaupito meiate ia ʻa e ʻamanaki leleí. Ko ʻeku kōlenga ki he kakai kotoa pē kuo nau tō ʻi he tauhele ko ʻeni ʻa e filí ke ʻoua naʻa mou teitei foʻi! ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga vivili ʻoku hangē ʻokú ke ʻi aí pe ko e hā e tuʻunga vivili ʻe hoko ki aí, kātaki ʻo tui mai kiate au, te ke lava maʻu pē ʻo ʻamanaki lelei. Maʻu Pē” (“The Joy of Hope Fulfilled,” Ensign, Nov. 1992, 31–32).

Vakai foki, “ʻI he Māmaní mo e Faingataʻá,” Ngaahi Himí, fika 136.

Tokoni ki he kau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau akó. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ko e founga faingofua taha ke akoʻí ko hono tala ki he kau akó ʻa e meʻa ʻoku tau pehē ʻoku totonu ke nau ʻiló. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ko e founga faingofua tahá ʻa e founga ʻe lelei taha maʻu peé. Naʻe akoʻi ʻe Tēvita A. Petinā ʻo pehē: “ʻOku ʻikai totonu ke hoko ʻetau taumuʻá ʻKo e hā te u talaange kiate kinautolú?’ Ka, ke tau fehuʻi loto ‘Ko e hā te u fakaafeʻi kinautolu ke nau fakahokó? Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻoku tataki fakalaumālie te u lava ʻo fai, kapau te nau loto-fiemālie ke tali, ʻe kamata ke ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau moʻuí?’” (efiafi mo ha Taki Māʻolunga, 7 Fēpueli 2020, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí25). ʻOku lahi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau akó. Hangē ko ʻení, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kau akó ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ke nau fekumi, fakalaulauloto, hiki ha ngaahi lisi, sio ki ha ʻū fakatātā, kau ʻi ha ngaahi lēsoni fakataumuʻa, tā fakatātā, pea vahevahe mo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

fakaʻilonga ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Selemaia 31:3

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻiate au ʻaki “ʻa e ʻofa taʻengatá.”

  • ʻI hoʻo lau mo hoʻo fānaú ʻa e Selemaia 31:3, te nau lava ʻo tokoni atu ke kumi ha ngaahi meʻa (pe fakatātā ʻo ha ngaahi meʻa) ʻoku tolonga fuoloa, hangē ko ha koini ukamea, mo ha meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tolonga fuoloa, hangē ko e konga ʻo ha fuaʻiʻakau. Te ke lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e “taʻengatá” pea fevahevaheʻaki ʻa e founga kuó ke ongoʻi ai e “ʻofa taʻengata” ʻa e Tamai Hēvaní. Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakataha ha foʻi hiva hangē ko e “ʻOkú Ne Tokangaʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 142a).

Selemaia 31:31–34; 32:38–41

ʻE tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u tauhi ʻeku ngaahi fuakavá.

  • Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke tā ha foʻi haati ʻi ha laʻipepa pea tohi ʻi he foʻi hātí ha ngaahi meʻa ʻoku nau ako mei he Selemaia 31:31–34 fekauʻaki mo hono fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Mahalo te ke loto ke toe vakaiʻi ʻa e fuakava ʻoku nau fai ʻi he papitaisó (vakai, Mōsaia 18:10, 13) pea aleaʻi e ʻuhinga hono tohi ʻo e ngaahi talaʻofá ni ʻi honau lotó.

ko ha taʻahine ʻoku lau folofola

Selemaia 36:1–4

Ko e ngaahi tohi folofolá ko e folofola ia ʻa e ‘Otuá.

  • ʻE lava ke tokoni ʻa e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní ki hoʻo fānaú ke nau ako fekauʻaki mo Selemaia, Paluki, pea mo e tuʻí (vakai, Selemaia 36). Te nau lava foki ʻo fai ha ngaahi ngāue ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ngaahi lea ʻi he Selemaia 36:4–10, hangē ko e tohi ʻi ha tohi (vakai, veesi 4) mo hono lau ʻo e folofolá ki he kakaí (vakai, veesi 8, 10).

  • Te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo sio ki ha tohi maʻá e fānaú mo ha tatau ʻo e folofolá pea talanoa ki he founga ʻoku faikehekehe ai e ongo tohí ni. Ko e hā e meʻa ʻoku makehe ai ʻa e folofolá? Mahalo ʻe fakalaumālie ke fevahevaheʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku makehe kiate koé.

Selemaia 38:6–13

Te u lava ʻo taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú.

  • Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ki he talanoa ʻo ʻIpetemeleki ʻi he Selemaia 38:6–13. Mahalo te ke lava ʻo tokoni ke nau kumi ha veesi naʻe fakahoko loto-toʻa ai ʻe ʻIpetemeleki ha meʻa ke tokoni ki he palōfita ʻa e ʻEikí. Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá hotau palōfita he ʻaho ní?

Tangilaulau ʻa Selemaia 1:1–2, 16; 3:22–26

Naʻe fakaʻatā ʻe he Fakamoʻuí maʻaku ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá.

  • Ke fakafeʻiloaki e Tangilaulau ʻa Selemaiá, mahalo te ke loto ke fakamatalaʻi ki hoʻo fānaú naʻe fakaʻauha ʻa Selusalema mo e temipalé, koeʻuhí ko e teʻeki ai ke fakatomala ʻa e kau ʻIsilelí. Te mou lava ʻo fevahevaheʻaki ʻa e ongo naʻa mou mei maʻu kapau naʻa mou moʻui ʻi he kuonga ko iá (vakai, Tangilaulau ʻa Selemaia 1:1–2, 16). Ne ʻoatu fēfē nai ʻe he pōpoaki ʻi he Tangilaulau ʻa Selemaia 3:22–26 ha ʻamanaki lelei kiate koe?

  • Te mou lava foki ʻo fetalanoaʻaki ki ha taimi naʻá ke ongoʻi loto-mamahi ai koeʻuhí ko ha fili hala naʻá ke fai. Ko e hā e meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he Tangilaulau ʻa Selemaia 3:22–26 ʻoku tokoni ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e fakamolemole ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí?

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

Ko hono hiki hake ʻo Selemaia mei ha fale fakapoʻuli ʻaki ha maea

Te u Fakahaofi Moʻoni Koe (Selemaia 39:18), tā fakatātā ʻa Eva Timothy

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: Ko e ngaahi tohi folofolá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá