“19–25 ʻOkatopa. ‘Naʻá Ku ʻIlo Koe ʻi he Heʻeki Ai Te u Fakatupu Koe ʻi he Fatú’: Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“19–25 ʻOkatopa. ‘Naʻá Ku ʻIlo Koe ʻi he Heʻeki Ai Te u Fakatupu Koe ʻi he Fatú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026
Selemaia, tā fakatātā ʻa Walter Rane
19–25 ʻOkatopa: “Naʻá Ku ʻIlo Koe ʻi he Heʻeki Ai Te u Fakatupu Koe ʻi he Fatú”
Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20
ʻI he kamatá, naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Selemaia ia te ne hoko ko ha palōfita lelei. Naʻá ne lāunga ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻikai te u faʻa lea” (Selemaia 1:6). Ka naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia, “ʻOku ou ʻai ʻeku ngaahi leá ki ho ngutú” (veesi 9). Naʻe ongoʻi ʻe Selemaia ko ha “tamasiʻi” taʻe taukei ia (veesi 6), ka naʻe fakamatala ange ʻe he ʻEikí kuó ne mateuteu ange ʻi he meʻa naʻá ne ʻiloʻí—he naʻe fakanofo ia ki he uiuiʻi ko ʻení ʻoku teʻeki ke fanauʻí (vakai, veesi 5). Ko ia na‘e tuku leva e ilifia ʻa Selemaiá peá ne tali ʻa e uiuiʻí. Na‘á ne fakatokanga ki he ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi Selusalemá he ʻikai lava ʻe heʻenau fakangalingali māʻoniʻoní ʻo fakahaofi kinautolu mei he fakaʻauhá. Ko e “tamasiʻi” ko ia naʻe fakakaukau he ʻikai lava ʻo leá naʻá ne ongoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá “ʻi [hono] lotó [hangē ko e] afi vela” pea ʻikai lava ʻo fakalongolongo (Selemaia 20:9).
ʻOku faitatau pē ʻa e ngaahi aʻusia ʻa Selemaiá mo haʻatautolú. Naʻe ʻafioʻi foki mo koe ʻe he ʻOtuá, kimuʻa pea fanauʻi mo teuteuʻi koe ki ho misiona ʻi he moʻuí. Makehe mei he ngaahi meʻa kehe, ʻoku kau ʻi he misiona ko iá ʻa e meʻa ne tomuʻa mamata ki ai ʻa Selemaiá: ko hono tānaki tahataha e kakai ʻo e ʻOtuá, ke “ʻomi ʻa [kinautolu] ki Saione” (Selemaia 3:14). Pea neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pau e meʻa ke fakahokó pe lea ʻakí, ka ʻoku totonu ke “ʻoua naʻa [tau] manavahē…; he ʻoku pehē mai ʻe [he ʻEikí], ʻOku ou ʻiate koe” (Selemaia 1:8, 19).
Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Selemaiá, vakai, “Selemaia” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Selemaia 1:4–19; 7:1–7; 20:8–9
ʻOku ui e kau palōfitá ke nau lea ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá.
Fakakaukauloto ʻokú ke talanoa ki hao kaungāmeʻa kuo teʻeki pē ke ne fanongo ʻi he kau palōfitá, pea ʻokú ke loto ke fakamatalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko iá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ui ʻa Selemaia ke hoko ko ha palōfita ʻi he Selemaia 1:4–19. Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne akoʻi ha meʻa fekauʻaki mo e kau palōfita ʻa e ʻOtuá? Te ke lava foki ʻo vakaiʻi ʻi he Selemaia 7:1–7; 20:8–9 mo ha himi hangē ko e “Fanongo ki he Palōfitá” (Ngaahi Himí, fika 13).
Mahalo te ke fie akoʻi foki ho kaungāmeʻá fekauʻaki mo e palōfita moʻui ʻo e ʻaho ní. ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻe ala tokoni? Hangē ko ʻení, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku “taʻaki” pe “veteki” ʻe he kau palōfita ʻi hotau kuongá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau “langa hake” mo “toó”? (Selemaia 1:10). Kuó ke ʻilo fēfē ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau palōfita moʻuí?
Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:6, 9; “Why Do We Have Prophets?” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org.
Why Do We Have Prophets?
Naʻe ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá kimuʻa pea toki fanauʻi aú.
Ko e hā e meʻa naʻe ako ʻe Selemaia ʻo kau kiate ia ʻi he Selemaia 1:5? ʻI heʻene hoko ko ha palōfita ne toki uiuiʻi foʻoú, ko e hā e ʻuhinga ka mahuʻinga ai ke ne ʻiloʻi ʻa e fakamatala ko iá?
Ko e konga lahi ʻo e meʻa naʻe ako ʻe Selemaia ʻo kau kiate ia ʻi he Selemaia 1:5 ʻoku moʻoni foki ia kiate koe. Naʻe ʻafioʻi foki koe ʻe he ʻOtuá kimuʻa pea fanauʻi koé mo teuteuʻi koe ki ha ngaahi fatongia pau. Ke ʻilo lahi ange ki hoʻo moʻui kimuʻa pea toki fanauʻi mai koé, lau ʻa e ʻAlamā 13:1–4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:53–56; mo e ʻĒpalahame 3:22–23. Te ke lava ʻo hiki ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni ʻokú ke ʻiló. Ko e hā e ‘uhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ʻa e fakamatala ko ʻení?
Ke ako fekauʻaki mo e founga naʻe liliu ai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa e moʻui ʻa ʻEletā Ahmad S. Corbitt, ako ʻene pōpoaki “Te ke Lava ke Tānaki ʻa ʻIsileli!” (Liahona, Mē 2021, 63–63). ʻOku liliu fēfē ʻe he ʻilo fekauʻaki mo hoʻo moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻa e anga hoʻo moʻui fakamatelié?
Ko e lea ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hoʻo moʻui ʻi he maama fakalaumālié:
“Kuo ʻafioʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻi ha taimi fuoloa. Ko Hono foha [pe] ʻofefiné, naʻá Ne fili ke ke haʻu ki he māmaní ʻi he taimi ko ʻení, ke hoko ko ha taki ʻi Heʻene ngāue maʻongoʻonga ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai fili koé koeʻuhí ko ho tuʻunga fakaesinó ka ko ho ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie, hangē ko e loto-toʻá, mālohí, angatonu ʻo e lotó, holi ki he moʻoní, holi ke maʻu e potó, mo ha holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé.
“Naʻá ke ʻosi fakatupulaki ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāngá ni ʻi he maama fakalaumālié. Te ke lava ʻo fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga lelei kehé ʻi māmani ʻi hoʻo vilitaki ke fekumi kiate kinautolú” (“Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Liahona, Nōvema 2013, 107).
Fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga te ke ala fehangahangai mo ia ʻa ia ʻe mahuʻinga ai ke ke manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo hoʻo moʻui ʻi he maama fakalaumālié. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakamanatu kiate koe ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení?
Vakai foki, Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Liahona, Nōvema 2013, 106–9; Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Tomuʻa fakanofó,” “Maama Fakalaumālié,” Gospel Library.
ʻI he Selemaia 2:13, naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakaí ki ha “ngaahi ʻaiʻanga vai mafōfoa” pea fakafehoanaki Ia ki ha “matavai moʻui.”
“Kuo nau liʻaki au ko e matavai moʻui.”
‘I he potu fonua mōmoa naʻe nofo ai e kakai ʻIsilelí, naʻe tānaki ʻe he kakaí e vai mahuʻingá ʻi ha ngaahi tānakiʻanga vai ʻi lalo fonua naʻe ui ko e lepa. ʻOkú ke pehē ko e hā nai e meʻa ʻoku fakataipe ʻe he “ngaahi ʻaiʻanga vai mafōfoa” ne fakamatala ki ai ʻi he Selemaia 2:13? Ko e hā e ʻuhinga ka lelei ange ai hono maʻu e vai mei ha matavaí ʻi he fakafalala ki ha lepá? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke liʻaki e “matavai moʻuí”? ʻI hoʻo lau ʻa e Selemaia 2 mo e 7, fakatokangaʻi e anga hono liʻaki ʻe he kakaí ʻa e vai moʻui ʻa e ʻEikí (vakai, hangē ko ʻení, Selemaia 2:26–28; 7:2–11). Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e “matavai moʻuí” ko ha fakataipe lelei ki he meʻa ʻoku foaki atu ʻe he Fakamoʻuí maʻaú? Fakakaukau ki he founga ʻokú ke maʻu ai ʻa e vai moʻuí.
ʻOku lea ʻa e Selemaia 7 ki he kakai ʻoku nau hū ki he “fale ʻo [e ʻEikí] … ke lotu [ki he ʻEikí],” ka naʻe ʻikai ke tatau ʻenau ngaahi ngāué mo ʻenau līʻoa ki tuʻá (vakai, veesi 2–11). Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí maʻau ʻi he veesi 21–23?
Fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni fakatātaá. ʻOku faʻa fakafehoanaki ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié ki ha ngaahi meʻa angamaheni. Fakakaukau ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi hoʻo ako mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ke fakakaukauloto ki he Selemaia 2:13, te ke lava ʻo ʻutu vai ha hina ʻoku mama pe inu mei ha fauniteni inu. ʻOku tatau fēfē ʻa Sīsū mo ha “matavai moʻuí”? (Selemaia 2:13). ʻOku tau inu fēfē mei Heʻene vai moʻuí?
ʻE tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí.
ʻI he Selemaia 16:14–15, naʻe fakafehoanaki ai ʻe Selemaia ʻa hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki he Fononga Tokolahi ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité. ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e hā e ʻuhinga ka toe mahuʻinga ange ai ki he kakai ʻo e ʻOtuá ʻa e tānakí ʻi he Fononga Tokolahí?
Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Selemaia 3:14–18; 16:14–21 fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e tānakí?
ʻI heʻene pōpoaki ko e “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻo hangē pē ko Selemaiá, ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí “ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018, Gospel Library). Lau pe fanongo ki heʻene pōpoakí, pea vakai pe te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e (a) founga ʻoku fakaʻuhingaʻi ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa hono tānaki ʻo ʻIsilelí, (e) founga ʻokú ne fakamatalaʻi ʻaki hono mahuʻingá, mo e (f) founga te ke lava ai ʻo hoko ko ha konga ʻo e tānakí.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Ne ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní kimuʻa pea fanauʻi aú.
-
Ke fakafeʻiloaki ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku akoʻi ʻi he Selemaia 1:5, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ki hoʻo fānaú ha fakatātā ʻo ha pēpē (pe, kapau ʻe lava, te mou lava ʻo sio ki ha ʻū tā hoʻo fānaú ʻi heʻenau kei pēpeé). ʻEke ki hoʻo fānaú pe ʻoku nau ʻilo ʻa e feituʻu naʻa nau nofo aí kimuʻa pea toki fāʻeleʻi kinautolú. Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakataha ha foʻi hiva ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié, hangē ko e “I Lived in Heaven” (Children’s Songbook, 4).
-
Kapau ʻoku fie ako lahi ange hoʻo fānaú, te ke lava ʻo tokoniʻi ke nau kumi ʻa e “Moʻui ʻi he Maama Fakalaumālié” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. Te nau lava ʻo kumi e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi “ko hai,” “ʻafē,” mo e “ko e hā” ʻoku fekauʻaki mo e moʻui ʻi he maama fakalaumālié.
ʻOku ui e kau palōfitá ke nau lea ʻaki e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí.
-
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ʻū fakatātā ʻo e palōfita moʻuí pe kau palōfita mei he folofolá (te ke lava ʻo maʻu ha niʻihi ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí, ko e Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú). ʻEke ki hoʻo fānaú pe ko e hā e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e kau palōfita ko ʻení.
-
Ke akoʻi ʻo kau ki he meʻa ʻoku fai ʻe he kau palōfitá, te ke lava ʻo fili ha ngaahi veesi ʻaonga mei he Selemaia 1, hangē ko e veesi 5, 7, 10, mo e 19. ʻE lava ke takitaha fili ʻe hoʻo fānaú ha taha ʻo e ngaahi vēsí, lau ia, pea vahevahe ha meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e kau palōfitá.
Te u lava ʻo tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke nau foki mai kiate Ia.
-
Lolotonga hoʻo lau ʻa e Selemaia 16:16, ʻe lava ke fakangalingali hoʻo fānaú ʻoku nau “toutai” pe “tuli” holo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻi he lokí. Kuo fakafehoanaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e kau toutai mo e kau tuli manu ʻi he veesi ko ʻení ki he kau faifekaú (vakai, “The Gathering of Scattered Israel,” Liahona, Nōvema 2006, 81). Ko e hā e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he kau faifekaú? Te tau lava fēfē ʻo “toutai” mo “tuli” holo ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveté? (vakai, “A Message for Children from President Russell M. Nelson” [vitiō], ChurchofJesusChrist.org).
3:30Video: A Message for Children from President Russell M. Nelson
Te u lava ʻo tuku ke tataki ʻe he ʻEikí ʻeku moʻuí, ʻo hangē ko e fakafuo ʻe he tangata ngaohi ipú ʻa e ʻumeá.
-
Ke vakaiʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, te mou lava ʻo aleaʻi pe fakaʻaliʻali ʻa e founga hono ngaohi ʻo e ipu ʻumeá (vakai ki he fakatātā ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení). Ko e hā e pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻatautolu ʻi he Selemaia 18:1–6? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e ʻumea ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí? (vakai foki, ʻĪsaia 64:8). Ki ha talanoa ʻe taha ʻokú ne fakafehoanaki kitautolu ki he ʻumea ʻa e tangata ngaohi ipú, vakai ki he pōpoaki ʻa ʻEletā Richard J. Maynes “Ko e Fiefia ʻo e Moʻuí ʻoku Fakatefito ʻia Kalaisí” (Liahona, Nōvema 2015, 27–30).
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.
“Vakai, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻoku mou ʻi hoku nimá, ʻo hangē ko e ʻumea ʻi he nima ʻo e tangata tufunga ngaohi ipú” (Selemaia 18:6).