“2–8 Novema. ’Ma Ou Tuu i Totonu ia te Outou le Agaga Fou’: Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“2–8 Novema. ’Ma Ou Tuu i Totonu ia te Outou le Agaga Fou,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
2–8 Novema: “Ma Ou Tuu i Totonu ia te Outou le Agaga Fou”
Esekielu 1–3; 33–34; 36–37;47
O Esekielu o se perofeta sa faaaunuua. Na pu’ea o ia faatasi ma isi tagata Isaraelu ma auina atu i Papelonia. I Ierusalema, na semanu e avea ai Esekielu o se faitaulaga e auauna i totonu o le malumalu. I Papelonia, sa i ai o ia “i le tafeaga,” ma sa ia “nofo foi ia te i latou” (Esekielu 3:15), i le faitau selau o maila mai le maota pele o le Atua ma se faamoemoe laitiiti o le toe foi atu. Ona oo lea i se tasi aso sa maua ai e Esekielu se faaaliga vaaia. Sa vaai o ia i “le pupula o Ieova” (Esekielu 1:28)—e le o tua i le malumalu i Ierusalema ae o iina i Papelonia faatasi ma le au faaaunuua. Sa ia iloa ai, o le amioleaga i Ierusalema, na oo ina matuai leagafaia lava na faapea ona le toe afio ai iina le Atua (tagai Esekielu 8–11; 33:21).
Ae o loo i ai se mea e faamoemoeina e uiga i le savali a Esekielu. E ui lava i le mamao ua oo i ai tagata o le feagaiga mai le tausiaina o feagaiga, ae e lei tuulafoaiina atoa i latou e le Atua. Afai o le a talia e le nuu o le Atua le valaulia e “faalogologo mai ia i le afioga a Ieova” (Esekielu 37:4), o le mea ua oti e mafai ona toe ola mai. O se “loto maaa” e mafai ona suia i se “loto fou” (Esekielu 36:26). Ma i aso amuli, o le a faatuina ai e le Alii se malumalu fou ma se Ierusalema fou, “o le igoa foi o le aai e afua mai i lea aso, O loo afio ai Ieova” (Esekielu 48:35).
Mo se vaaiga aoao o le tusi o Esekielu, tagai i le “Ieremia” i le Bible Dictionary.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Esekielu 3; 34
Ua valaaulia au e le Faaola e fafaga Ana mamoe.
I le Esekielu 3 ma le34, ua faasino atu ai le Alii i taitai o Lona nuu o ni tagatavaai ma ni leoleo mamoe. A o e faitauina nei mataupu, mafaufau po o a mea o loo fautuaina mai e nei faalaniga e faatatau i le uiga o le avea ma se taitai.
O ai “mamoe” o loo manao le Alii e te fafagaina? O le a se mea ua e maua i le Esekielu 34 lea e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo sauniuni e auauna atu i se misiona, tausia fanau, po o le faataunuuina o se tofiga auauna atu? E mafai faapefea ona e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le avea ai ma o tatou leoloe mamoe? (tagai i fuaiupu 11–31).
E mafai foi ona e mafaufau loloto i faatusa e te maua i lenei mataupu. Mo se faataitaiga, o a mea e ono suitulaga i le “tā’aga lelei” ma le “lotoā lelei” i le fuaiupu 14? O le a le eseesega i le va o se mamoe ua “se” ma le ua “tulia”? (fuaiupu 16). O a nisi faatusa ua e maua?
Tagai foi i le Ioane 21:15–17; Gerrit W. Gong, “Auaunaga,” Liahona, Me 2023, 16–19.
Esekielu 33:10–19
E finagalo le Alii e faamagalo.
Sa mafaufau Isaraelu na faatagataotauaina, “Afai ua ia te i matou o matou agasala … pe matou te ola ea faapefea?” (Esekielu 33:10). O le tali mai, na aoao atu e le Alii ia i latou e uiga i le salamo ma le faamagaloga. O fesili nei atonu e mafai ona fesoasoani e te mafaufau loloto ai i mea na ia aoao mai:
-
E te manatu o le a le uiga o le “faalagolago i [lau] amiotonu”? (tagai i le Esekielu 33:12–13).
-
O le a sau tala i se tagata o le ua lagona o le tagata o loo faamatalaina i le Esekielu 33:12–19 e le o tonu le taulimaina? (tagai foi i le Mataio 21:28–31; Luka 18:9–14).
-
O a mea ua e maua i nei fuaiupu lea e fesoasoani e te malamalama ai i le uiga o le ia salamo? O a ni malamalamaaga faaopoopo e te maua i le Esekielu 36:26–27 ma le Alema 7:14–16?
Esekielu 37
O loo ua faapotopotoina e le Alii Lona nuu ma tuuina atu ia i latou se olaga fou.
O le faapotopotoina o Isaraelu o loo faaalia i le Esekielu 37 e ala i ni faailoga se lua. Ao e faitau e uiga i le faailoga muamua—o ivi mamago ua toefuatai mai i le ola (tagai i fuaiupu 1–14)—mafaufau loloto i mea o loo fautua mai ai ia te oe e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu i itu uma e lua o le veli (tagai foi i le Esekielu 36:24–30). Mafaufau i fesili e pei o nei:
-
O le a le mea o loo taumafai le Alii e faataunuu e ala i le faapotopotoina o Isaraelu?
-
O faapefea ona Ia faataunuuina?
E mafai ona e fesili ifo ia te oe lava i nei fesili a o e faitau e uiga i le faatusa lona lua, i fuaiupu 15–28. O lenei faailoga e aofia ai laau e lua, lea ua faaliliuina e le toatele o le aufaitofa o ni laupapa e tusitusi ai e sosoo i se faamau faitotoa. O le laau a Iuta e mafai ona faatusa i le Tusi Paia (ona o le tele o le Tusi Paia sa tusia e e na tupuga mai ia Iuta), ae o le laau a Iosefa e mafai ona faatusa i le Tusi a Mamona (talu ai o le aiga o Liae o e na tupuga mai ia Iosefa o Aikupito). Faatasi ai ma lena mea i le mafaufau, o a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le matafaioi o tusitusiga paia i le faapotopotoina o Isaraelu”?
Mafaufau i ala na galulue faatasi ai le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona i lou olaga—aemaise lava, e fesoasoani ia te oe e sau ia Keriso. O a mau ia ua faapitoa ona anoa ia te oe?
Tagai foi i le 2 Nifae 3:11–13; 29:14; “Isaraelu, Ua Valaau Mai le Atua,” Viiga, nu. 6; Autu ma Fesili, “Tusi Paia,” “Tusi a Mamona,” Potutusi o le Talalelei; “The Book of Mormon Gathers Scattered Israel” (vitio), Potutusi o le Talalelei.
Faapotopoto e le Tusi a Mamona Isaraelu ua Taapeape
I se faaaliga vaaia, na vaai ai Esekielu i se vaitafe ua tafe mai le malumalu ma faamalōlō ai le Sami Mate.
Esekielu 47:1–12
E mafai ona ou maua le faamalologa faaleagaga i le maota o le Alii.
A o e faitau le Esekielu 47:1–12, atonu e mafai ona fesoasoani ina ia iloa ai e faapea, o le Sami Mate e matua’i oona lava e le mafai e ni i’a ma laauiti ona ola ai. O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i vai o loo faamatalaina i fuaiupu 1–12? (tagai foi i le Faaaliga 22:1). O a ni mea e ono faatusa i ai nei vai? O a ni mea e mafai ona suitulaga i laau o loo faamatala mai i le fuaiupu12 ?
O le a se mea ua faaopoopo atu e le sāvali a Elder Dale G. Renlund “Galuega o Talafaasolopito o Aiga ma le Malumalu: Faamauga ma le Faamalologa” i lou malamalamaaga? (tagai i le Liahona, Me 2018, 47–48). Mafaufau loloto pe na faapefea ona e maua le ola faaleagaga ma le faamalologa ona o le malumalu.
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Esekielu 3:17; 33:1–5
O perofeta e pei o ni tagata vaai o loo lapataiina i tatou i mea matautia.
-
Atonu e fiafia tamaiti laiti e faia ni faatinoga e o faatasi ma le Esekielu 3:17. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou faasino atu i o latou mata, taliga, ma gutu pe a e faitauina upu “tagata vaai,” “faalogo,” ma le “gutu.” Atonu foi latou te fiafia e o i se savaliga sopo—i fafo po o autafa o le potu. A o latou savavali, lapatai i latou e uiga i mea i luga o le auala, e pei o vaitafe ia e tatau ona feosoi ai i luga, lala e tatau ona ’alo ai i lalo, po o manu e aloese mai ai (moni pe faafoliga). E mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i le auala e lapataia ai i tatou e le perofeta a le Alii e uiga i tulaga lamatia tatou te le o vaaia.
-
O le isi auala lenei e faapupula ai le Esekielu 3:17; 33:1–5. E mafai ona faafoliga se tasi o lau fanau o se “tagata vaai” e ala i le tilotilo atu i fafo o se faamalama ma ta’u atu i isi tagata uma le mea o loo tupu i fafo. E mafai foi ona outou matamata i le vitio “Watchman on the Tower” (ChurchofJesusChrist.org). O faapefea ona pei lo tatou perofeta soifua o se tagata vaai mo i tatou?
4:17Watchman on the Tower
O Le Perofeta o Esekielu, saunia e Lyle Beddes.
Esekielu 37:15–23
O le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona e fesoasoani e “faapotopotoina” i tatou ia Iesu Keriso.
-
A uma ona faitau faatasi le Esekielu 37:15–23 , e mafai ona e maua ma lau fanau ni fasilaau se lua ma tusi i luga o le tasi Mo Iuta (Tusi Paia) ae o le isi Mo Iosefa (Tusi a Mamona). Ona outou faasoa mai lea o ni tala po o ni mau mai le Tusi Paia po o le Tusi a Mamona lea e fesoasoani ia te outou ia lagona ai le latalata atili i le Faaola ma avea ma “[Lona] nuu” (fuaiupu 23). Aisea e lelei ai le i ai o nei tusi uma e lua o tusitusiga paia?
Aua e te taumafai e aoao atu mea uma. Atonu o le a le mafai ona outou suesuea ma lau fanau upumoni uma i le Esekielu. Mafaufau ma le agaga tatalo i mea e tatau ona latou malamalama i ai, ma saili le taitaiga faaleagaga e fuafua ai po o le a le mea e taulai atu i ai. (Tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola,17.}
Esekielu 47:1–12
E mafai ona maua e o tatou loto ma aiga le faamalologa i le maota o le Alii.
-
O leEsekielu 47 ua faamatala ai le faaaliga vaaia a Esekielu i le vai na tafe mai le malumalu ma faamalolo ai le Sami Mate—o se sami e matuai oona lava e le mafai ona ola ai ni i’a ma ni laauiti. Atonu e mafai e lau fanau taitoatasi ona tusi se tasi pe lua o mea faitino mai le faaaliga vaaia, e pei o se malumalu, se vaitafe, se toafa, le Sami Mate, le anoanoai o i’a, po o se laau fua tele. A o outou faitauina la faatasi fuaiupu 1–12 , e mafai ona latou faasoa mai a latou ata na tusi pe a ta’ua lena mea faitino. O a faamanuiaga na oo mai i le vaitafe i lenei faaaliga vaaia? Fesoasoani i tamaiti ia iloa pe faapefea ona avea nei faamanuiaga ma faamanuiaga ua ofoina mai e le Faaola ia i latou o e tausia feagaiga o le malumalu. E mafai ona fesoasoani le vitio “And the River Will Grow” (Potutusi o le Talalelei) .
3:45O Le A Siisii le Vaitafe
-
Usu faatasi se pese lea e faamatalaina ai faamanuiaga o le malumalu, e pei o le “E Mafai Ona Faavavau Aiga” (Tusipese a Tamaiti, 98). O le a le mea o aoao mai e lenei pese e uiga i le auala e faamanuia ai i tatou e le Alii i Lona fale paia?
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .