Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
9–15 Novema. “E Leai Se Isi Atua Na te Mafaia Ona Laveaiina”: Tanielu 1–7


“9–15 Novema. “E Leai Se Isi Atua Na Te Mafaia Ona Laveaiina”: Tanielu 1–7,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“9–15 Novema. ’E Leai Se Isi Atua e Mafaia Ona Laveaiina,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

O Nepukanesa o loo faalogologo lelei atu ia Tanielu

Ua Faamatala e Tanielu le Miti a Nepukanesa, saunia e Grant Romney Clawson

9–15 Novema: “E Leai Se Isi Atua e Mafaia Ona Laveaiina”

Tanielu 1–7

E foliga mai e leai se tasi o le a faamata’u atu e lafo oe i se ogaumu aasa po o se lua o leona ona o lou faatuatua ia Iesu Keriso. Ae e leai se tasi o i tatou e sao atu i lenei olaga e aunoa ma se tofotofoga o le faatuatua. E mafai la ona tatou manuia uma mai le faataitaiga a tagata e pei o Tanielu, Sataraka, Mesako, ma Apeteniko, o e na ave faatagataotauaina a o avea o ni alii talavou e le Malo malosi o Papelonia (tagai i le 2 Tupu 24:10–16). I le siomia ai e se aganuu sa le masani ai ma le ese o ni tulaga faatauaina, sa latou fetaiai ma faaosoosoga e lafoai o latou talitonuga ma tu ma aga amiotonu. Ae sa latou tumau pea i a latou feagaiga. Na faapefea ona latou faia? Na ala lea i le faia o na mea laiti ma faigofie ia ua ta’u mai e le Atua ia i tatou uma e fai—tatalo, anapogi, filifili uo lelei, faalagolago i le Atua, ma le avea ma malamalama i isi. E pei o Iosefa i Aikupito ma Eseta i Peresia, sa taofimau Tanielu ma ana uo i Papelonia i lo latou faatuatua i le Atua, ma sa faia e le Atua vavega na musuia ai pea tagata talitonu e oo mai i le asō.

Mo se vaaiga aoao o le tusi o Tanielu, tagai i le “Tanielu” i le Bible Dictionary.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Tanielu 1; 36

aikona o le seminare
E mafai ona ou faalagolago i le Alii i taimi e tofotofoina ai lo’u faatuatua.

I se faauigaga, o loo tatou nonofo uma lava i Papelonia. E masani ona tatou feagai ma faaosoosoga e fetuutuunai ai o tatou tulaga faatonuina ma liliuese ai mai le faatuatua ia Keriso. Ao e faitau i le Tanielu 1, 3, ma le6, matau le ala na faamalosia ai Tanielu, Sataraka, Mesako, ma Apeteniko e fai mea na latou iloa e sese. Na faapefea ona latou tali atu i nei tulaga? (tagai i le Tanielu 1:10–13; 3:15–18; 6:10). O a ni taunuuga o lo latou faatuatua? O le a le mea ua e aoao mai i nei aafiaga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe e faalagolago ai i le Alii i taimi e te feagai ai ma mea faafeagai? Ma lenei foi, ia mafaufau i fesili nei:

  • O anafea na e lagonaina ai le uunaia malosi e fai se mea na e iloaina e sese? O faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii ona o le tausia o Ana poloaiga?

  • Ae faapefea pe afai e le taitaia oe e lou faatuatua i vavega o loo e sailia? (mo se faataitaiga, tagai i le Alema 14:8–13). E faavae i mea e te faitauina i le Tanielu 3:13–18, o le a sou manatu, mata e faapefea ona taliina e Sataraka, Mesako, ma Apeteniko le fesili lenei? E mafai faapefea e la latou faataitaiga ona aafia ai le ala e te taulima ai ou tofotofoga?

  • E mafai faapefea e au filifiliga amiotonu ona taitai atu isi i le faatuatua sili atu i le Alii? (tagai i le Tanielu 2:47; 3:28–29). Mafaufau loloto i aafiaga o au filifliga i isi.

Tagai foi i le Dieter F. Uchtdorf, “Aua le Mata’u, Tau Lava Ina Talitonu,” Liahona, Nov. 2015, 76–79.

Taumafai e faaaofia ai tagata uma. O le Faaola, “ua Ia valaauliaina … i latou uma ia o mai ia te Ia ma taumamafa i lona agalelei” (2 Nifae 26:33). Afai o loo e aoaoina lou aiga po o se vasega, mafaufau loloto i auala e mafai ona e tuuina atu ai i tagata uma se avanoa e auai ai i ni isi o auala. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tuuina atu i tagata taitoatasi se fuaitau o mau, se vaega o se savali o le konafesi, po o se fuaiupu mai se viiga e mafaufau loloto i ai ma faaalia ai se manatu faatatau i ai. Aua le faamalosia se tasi e auai, ae tuu atu ia i latou ni avanoa.

O Sataraka, Mesako, Apeteniko, ma le tagata lona fa i totonu o se ogaumu

Sataraka, Mesako, ma Apeteniko i totonu o le Ogaumu Aasa, saunia e William Maughan

Tanielu 2

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo lea o le Atua i le lalolagi.

E ala i faaaliga, na vaai ai Tanielu na muaita’u mai ai e le miti a Nepukanesa ia malo faalelalolagi i le lumanai, faapea foi ma le malo o le Atua i le lumanai, lea “e le faaumatia e faavavau” (Tanielu 2:44). Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson, “O le Ekalesia o le malo lena na valoia i aso e gata ai e lei fausiaina e le tagata, ae na faatuina e le Atua o le lagi ma taavale atu ai e pei o se maa ‘na tofi mai le mauga e aunoa ma ni lima’ e faatumu ai le lalolagi” (“E Manaomia i Se A Le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2015,111). Mafaufau i le malo o le Atua i aso e gata ai ao e faitau i le faamatalaga o le maa i le Tanielu 2:34–35, 44–45. O le a lau matafaioi i le fesoasoani atu i lenei valoaga ia faataunuuina?

Tagai foi i le “Faalogo, Nu’u Uma!,” Viiga, nu. 165; “God Gave Them Knowledge” (vitio), ChurchofJesusChrist.org.

13:58

Na Tuu Atu e le Atua ia te i Latou le Poto

Tanielu 2:1–30

O le mauaina o faaaliga e manaomia ai le saunia faaleagaga.

A o e toe iloiloina le Tanielu 2:1–15, mafaufau po o a ni ou lagona pe afai e te i ai i le tulaga o Tanielu. O le ā le mea na faia e Tanielu? (tagai i le Tanielu 2:16–18). O a le mea e mafai ona e aoao mai le Tanielu 1:17 e uiga i le ala na saunia ai e le Atua Tanielu? O le a se mea e mafai ona e aoao mai upu ma faatinoga a Tanielu ina ua uma ona ia maua le fesoasoani a le Alii? (tagai i le Tanielu 2:19–30).

Tanielu 7:13–14

O Iesu Keriso o le Alo o le Tama e Faavavau.

I le taimi o le galuega faalelalolagi a le Faaola, e toatele tagata Iutaia na manatu i le faalaniga “Atalii o le tagata” mai le Tanielu 7:13 e faatatau i le afio mai o le Mesia. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Mesia mai le Tanielu 7:13–14? (tagai foi i le Mose 6:57).

Sa masani ona faasino atu le Faaola ia te ia lava o “le Atalii o le tagata.” Mafaufau e toe iloilo nisi o faataitaiga: Mataio 25:31; Mareko 9:31; 10:45. O le a le mea o loo Ia aoao mai e uiga ia te Ia lava i nei fuaiupu? I le Mareko 14:61–64, na faaaoga ai e Iesu lenei faalaniga i le aso mulimuli o Lona soifuaga faaletino. Matau le tali mai tagata na faalogo i Lana folafolaga. E faapefea e le valoaga a Tanielu e uiga i le Atalii o le Tagata ona aafia ai ou lagona e uiga i le mea na tupu ia te Ia i le Mareko 15?

E pei lava ona inosia Iesu ona o le tautino atu o Ia o “le Atalii o le tagata,” e mafai foi ona e feagai ma sauaga ona o le folafola atu o le upumoni. Faatusatusa le valoaga i le Tanielu 7:13–14 ma folafolaga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:29, 46.

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:6; Taiala i Tusitusiga Paia, “Atalii o le Tagata,” Potutusi o le Talalelei.

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Tanielu 1; 36

O le a fesoasoni mai Iesu ia te a’u e faia le mea tonu e tusa lava pe faigata.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau e aoao mai tala musuia o loo i le tusi a Tanielu, e mafai ona e maua ata o mea na tutupu i le Tanielu 1, 3, ma le6 (tagai i le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso po o le Tusi Ata o le Talalelei, nu. 23, 25,26). Ona mafai lea ona e faafaō ata ma valaaulia se tamaitiiti e fuli i luga se ata se tasi ma talanoa e uiga i le tala o loo faatusa i ai. (Mo se fesoasoani, tagai i le “Tanielu ma Ana Uo,” “Sataraka, Mesako ma Apeteniko,” ma le “O Tanielu ma le Lua o Leona” i Tala o le Feagaiga Tuai, 154–56, 160–62, 163–65.)

    1:39

    Daniel and His Friends

    1:39

    Shadrach, Meshach, and Abed-nego

    1:45

    Daniel and the Lions’ Den

  • Fesoasoani i lau fanau e mafaufau i tulaga e ono uunaia ai i latou e fai se filifiliga sese, e pei o Tanielu ma ana uo sa i ai i le Tanielu 1, 3, ma le6. Faasoa atu i le tasi ma le isi le auala na faamanuiaina ai oe mo le faia o le filifiliga sa’o e tusa lava pe sa faigata. E mafai ona outou usu faatasi se pese e faatatau i lenei autu, e pei o le “Filifili Tau o Mea Tonu” (Viiga, nu.149).

alii talavou o loo mumusu e aai i aano o manu

Faatuatuaina o le Poto o le Upu

Tanielu 1:1–17

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou tausia lelei lo’u tino.

  • O le faitauina o le tala e uiga ia Tanielu ma ana uo i le teenaina o aano o manu ma uaina a le tupu e ono musuia ai se talanoaga e uiga i le tulafono o le soifua maloloina ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou i aso nei (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89). Atonu e mafai ona e vaavaai mo faamanuiaga na maua e Tanielu ma ana uo ma faatusatusa i faamanuiaga na folafola mai i le Upu o le Poto (tagai i le Tanielu 1:15–17 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21).

Tanielu 2

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo lea o le Atua i le lalolagi.

  • A o outou faitauina faatasi ma lau fanau le Tanielu 2:31–35, 44–45 , e mafai ona e valaaulia i latou e tusi se ata o le miti a Nepukanesa. Fesoasoani ia latou malamalama i le maa o loo i le miti e faatusa i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le Ekalesia mai lenei miti? Fai atu i lau fanau e taʻu mai ni mea na faia e le Tama Faalelagi e faatu ai Lana Ekalesia i aso e gata ai. Afai e latou te manaomia le fesoasoani, e mafai ona e faaali atu ata o mea na tutupu mai le Toefuataiga o le Ekalesia (tagai i le Tusiata o le Talalelei, nu. 90–95).

Tanielu 6

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou tatalo e le aunoa.

  • Aisea na matua taua ai le tatalo i le Tama Faalelagi ia Tanielu? Atonu e mafai ona outou talanoa ma lau fanau e uiga i lena fesili a o outou faitau faatasi le Tanielu 6 . Ona mafai lea ona outou ta’u atu i le tasi ma le isi le mafuaaga e taua ai le tatalo ia te oe. Atonu e fiafia lau fanau e tusi ni ata o i latou lava o loo tatalo i tulaga eseese. E mafai ona latou faaaogaina a latou ata e aoao ai e le tasi le isi e mafai ona tatou tatalo i le Tama Faalelagi e tusa lava po o fea tatou te i ai po o a mea tatou te manaomia.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Tanielu o loo tu i luma o se vaega o leona

O Tanielu i le Lua o Leona, saunia e Briton Rivière

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: O le a faamanuia a’u e le Atua ao ou filifili e mulimuli ia Iesu Keriso