“24–30 Aokuso. ‘Ona Ou Ta’u Atu ai Lea o Mea Na Na Faia mo Lo’u Agaga’: Salamo 49–51; 61–66; 69–72; 77–78; 85–86,” O Mai, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“24–30 Aokuso. ‘Ona Ou Ta’u Atu ai Lea o Mea Na Na Faia mo Lo’u Agaga,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Laveaiga O Le Mea Na Leiloa, saunia e Michael T. Malm
24–30 Aokuso: “Ona Ou Ta’u Atu ai Lea o Mea Na Na Faia mo Lo’u Agaga”
Salamo 49–51; 61–66; 69–72; 77–78; 85–86
Na faasoa mai e le au tusi Salamo ni lagona patino o’oo’o i a latou fatugasolo. Sa latou tusitusi e uiga i lagona lotovaivai, fefe, ma le faanoanoa salamo. E i ai taimi, sa latou lagona ai le tuulafoaiina e le Atua, ma o ni isi o salamo o loo tauave ai se lagona o le le fiafia po o le atuatuvale. Afai na oo ia te oe ni lagona faapena, o le faitau o le Salamo e mafai ona fesoasoani e te iloa ai ua le na’o oe. Peitai, o le a e tau ai foi i salamo e mafai ona faamalosiau ia te oe pe a e maua i na faalogona, aua na viviia foi e le au fai salamo le Alii mo Lona agalelei, maofa i Lona mana, ma olioli i Lona alofa mutimutivale. Sa latou iloaina ua mamafa le latou avega i le tiapolo ma le agasala, ae o le Alii e “lelei, ma ua e faamagalo sala” (Salamo 86:5). Sa latou malamalama o le i ai o le faatuatua i le Alii e le faapea o le a e le tauivi ai ma le popolevale, agasala, po o le fefe. O lona uiga o loo e iloa O Ai e te liliu atu i ai pe a e [oo i tauiviga].
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Salamo 49; 62:5–12
E na o Iesu Keriso lava e oo mai ai le Togiolaina.
O leSalamo 49 o loo i ai se savali mo “tagatanuu atoa ma alii, o e tamaoaiga faatasi ma e matitiva” (fuaiupu 2). O le a sau tala o le a le savali lea? O le a se mea e te lagona e faaopoopo atu e le Salamo 62:5–12 i lena savali?
O le faitauina o nei salamo e ono uunaia ai oe e mafaufau loloto i auala ua tuu ai e ni isi o tagata o latou faatuatuaga i se mea e ese mai i le Atua mo le togiolaina (tagai i le Salamo 49:6–7). O faapefea ona aafia lou olaga i lau molimau o “e faaola e le Atua [lou] agaga ai le pule a le tuugamau”? (Salamo 49:15).
Salamo 51; 85–86
E mafai ona faamagaloina a’u, ona o le alofa mutimutivale o le Faaola.
Na tusia e le Tupu o Tavita le Salamo 51 ina ua uma ona ia iloaina lona manaomia tele o le faamagaloga—o se mea tatou te manaomia uma lava. O fea fuaiupu o loo faamatala ai ou lagona sa i ai? O le a se mea e te maua i lenei salamo e te maua ai le faamoemoe mo le faamagaloga?
E mafai foi ona e suesue i le Salamo 51 mo ni faaiteitega e faatatau i le uiga o le salamo. Fai se lisi o mea e te maua. Vaai pe mafai ona e faaopoopo atu i lau lisi e ala i le suesueina o le savali a Peresitene Russell M. Nelson “E Mafai Ona Tatou Faia Ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu” (Liahona, Me 2019, 67–69).
E faapefea ona e faamatalaina le lagona o le mauaina o le faamagaloga e ala mai ia Keriso? Afai e te manaomia se fesoasoani e faamatala ai ou lagona, e mafai ona e vaai i le Salamo 51:1–2, 7–12; 85:2–9. O nisi tagata e fiafia e tusi ata pe sue ni ata e faailoa atu ai o latou lagona; e mafai ona e taumafai i lena mea. E mafai foi ona e usuina pe faalogologo i se viiga e uiga i le Faaola, e pei o le “Ou Te Tu ma Ofo” (Viiga, nu.107).
Ina ia mafai ona salamo, tatou te manaomia le faatuatua e le na o le mafai e Iesu Keriso ona faamama i tatou ae o le a Ia faia. O le a se mea na e maua mai i le Salamo 86:5, 13, 15 lea e fesoasoani ia te oe e iloa ai e mafai ma naunau le Faaola e faamagalo atu?
Tagai foi i le Alema 36; Peter F. Meurs, “E Mafai Ona Ia Faamaloloina A’u!,” Liahona, Me 2023, 39–41.
Salamo 51:13–15; 66:5–20; 71:15–24
O la’u molimau ia Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani i isi ia o mai ia te Ia.
Mafaufau loloto pe na faapefea ona e maua lau molimau ia Iesu Keriso ma Lona mana togiola. Ma, a o e suesue i le Salamo 51:13–15; 66:5--20; 71:15–24, mafaufau pe mafai faapefea ona e valaaulia isi e “o mai ia … matamata i galuega a le Atua” (Salamo 66:5 Afai e te “ta’u atu mea ua faia e [le Alii] mo [lou] agaga” (Salamo 66:16), o le a se mea e te tautino atu?
O le a le uiga ia te oe o le e “ta’uta’u atu … [Lana] amiotonu i aso uma lava” (Salamo 71:24).
Tagai foi i le Alema 26.
“O mai ia ina faalogologo mai, … Ona Ou Ta’u Atu ai Lea o Mea Na Na [Atua] Faia mo Lo’u Agaga” (Salamo 66:16).
Salamo 63; 69; 77–78
O le a fesoasoani mai le Alii ia te a’u i taimi ou te manaomia ai le fesoasoani.
O loo faamatala mai i nisi o salamo le tulaga e i ai le lagonaina o le mamao ese mai le Atua ma matua manaomia lava Lana fesoasoani (tagai i le Salamo 63:1, 8; 69:1–8, 18–21; 77:1–9). I le Salamo 63;69; 77–78, o le a se mea na e mauaina lea na avatu ai i au faisalamo le faamalosiauga?
Pe a e puapuagatia, e faapefea ona fesoasoani ia e “manatua galuega a Ieova” ma Ana “vavega anamua”? (Salamo 77:11). O ni isi o na vavega o loo faamatalaina i le Salamo 78. A o e faitau e uiga i ai, mafaufau loloto po o le a se mea e fesoasoani ia te oe “ia fai le Atua ma [ou] faatuatuaga” (fuaiupu 7).
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Ona o le Aso Sa lenei o le Aso Sa lona lima o le masina, ua uunaia ai faiaoga o le Peraimeri e faaaoga gaoioiga e aoao ai i le “Faaopoopoga E: Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua.”
Salamo 51; 86:5, 13, 15
A ou faia se filifiliga sese, e mafai ona fesoasoani mai Iesu ia te a’u ia suia.
-
Ina ia fesoasoani i lau fanau ia iloa upumoni e uiga i le salamo i le Salamo 51, e mafai ona e tosina atu se loto tele. Ona mafai lea ona e fesoasoani i lau fanau e tusi i totonu o le loto mea leaga ua faaosoosoina i tatou e Satani e fai. E faapefea ona tatou aveesea nei mea mai o tatou loto? Fai atu i lau fanau e sue le upu “fatu” i le Salamo 51:10, 17. Talanoa e uiga i mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le salamo. Tuu atu i lau fanau e tapeese upu o i totonu o le fatu ma tusi ni upu fou e faamatala ai auala e mafai ai e Iesu ona suia i tatou pe a tatou salamo.
-
Atonu e te manao e fesoasoani i lau fanau ia aoao le uiga o le i ai o “se loto momomo ma le nutimomoia” (Salamo 51:17). Mo se faataitaiga, e mafai ona latou auaua’i e tata’e se mea e malō le atigi, e pei o se fuamoa po o se fatu. E mafai ona e fesoasoani ia i latou e faatusatusa le atigi i mea e taofia ai i tatou mai le lagonaina o le alofa o le Tama Faalelagi. E faapefea ona tatala atu o tatou loto ia te Ia?
-
E mafai foi ona tou vaai faatasi i se ata o le Faaola ma fesili atu i lau fanau po o a upu latou te faaaogaina e faamatala ai o Ia. Valaaulia i latou e saili ni upu e faamatala ai Ia i le Salamo 86: 5, 13, 15. Aisea e taua ai le iloa o nei mea e uiga ia te Ia?
Salamo 61:2–3
O Iesu Keriso o lo’u papa.
-
Atonu e fiafia lau fanau e tusi ni ata o faatusa o loo i le Salamo 61:2–3. E faapefea ona pei Iesu Keriso o se “papa” maualuga (fuaiupu 2), “o se malu,” ma “se olo malosi”? (fuaiupu 3).
“Ua fai oe mo’u malu, o le olo malosi” (Salamo 61:3).
Salamo 66:16; 77:11; 78:7
“Ia le galo galuega a le Alii.”
-
Fai atu i lau fanau e faasoa mai nisi o tala faatusipaia e sili ona latou fiafia i ai (e ono fesoasoani ata mai le Tusi Ata o le Talalelei ). O le a se mea o aoao mai e nei tala ia i tatou e uiga i le Alii? E mafai ona outou faitau faatasi le Salamo 66:16 ma feauauai i le taliina o le fesili “O le a le mea ua faia e le Alii mo lo’u agaga”?
-
A o outou faitauina faatasi le Salamo 77:11; 78:6–7 , e mafai ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi le auala sa e taumafai ai e “manatua galuega a le Alii” (Salamo 77:11), e aofia ai Ana galuega i lou olaga. E faapefea ona mafai ona fesoasoani le faamanatuga ia i tatou e “manatua pea? (Moronae 4:3; 5:2).
Salamo 71:8
E mafai ona ou faamatala atu i isi e uiga ia Iesu Keriso.
-
A uma ona faitau faatasi ma lau fanau le Salamo 71:8 , valaaulia i latou e tusi se gutu tele. Fai atu ia i latou e “faatumu” le gutu i ata po o upu e fai ma sui o mea e mafai ona tatou ta’u atu i isi e uiga ia Iesu Keriso.
-
E mafai ona outou tufa faataamilo se ata o Iesu Keriso. E mafai e le tagata o loo uuina le ata ona fai atu se mea se tasi latou te iloa e uiga ia te Ia. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i isi ia faia nei mea?
E tele mea e mafai ona faasoa atu e tamaiti. “A aoaoina e tamaiti se mea fou, e masani lava ona mananao e faasoa atu i isi. Faamalosia lenei manao e ala i le tuuina atu o avanoa i tamaiti e aoao ai mataupu faavae o le talalelei i le tasi ma le isi, i tagata o o latou aiga, ma a latou uo. Fai atu foi ia i latou e faasoa atu o latou manatu, lagona, ma aafiaga e fesootai i le mataupu faavae o loo e aoaoina. O le a e iloaina o loo ia i latou ni manatu e faigofie, mama, ma mamana” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,32).
Salamo 86:7
E faafofoga ma tali mai le Tama Faalelagi i a’u tatalo.
-
O le tele o Salamo e pei o ni tatalo i le Atua. A o e faitauina le Salamo ma lau fanau, e mafai ona e faaali atu ia i latou mea e mafai ona tatou faaaogaina e fesootai ai ma tagata e mamao ese, e pei o se telefoni po o se tusi. Ona faitau lea o le Salamo 86:7. E faapefea ona tatou “valaau atu” i le Tama Faalelagi? E faapefea ona Ia tali mai ia i tatou?
-
E mafai ona outou usuina faatasi se pese e uiga i le tatalo, e pei o le “O Le Tatalo A Le Tamaititi” (Tusipese a Tamaiti, 6; tagai foi i le Susan H. Porter, “Tatalo, O Loo I Ai o Ia iina,” Liahona, Me 2024, 77–79). Faamatala e le tasi i le isi e uiga i se taimi na tali mai ai le Atua i au tatalo.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .