Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
31 Aokuso–6 Setema. “Ia Vivii Atu ia Ieova O Mea Uma Lava E Manava”: Salamo 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150


“31 Aokuso–6 Setema. ‘Ia Vivii Atu ia Ieova O Mea Uma Lava E Manava’”: Salamo 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

31 Aokuso–6 Setema. ‘Ia Vivii Atu ia Ieova O Mea Uma Lava E Manava,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

Iesu o loo aapa atu i lalo e fesoasoani i se tamaitai

O Le Toe Fo’i Mai ma le Migao, saunia e Kelsy ma Jesse Lightweave

31 Aokuso–6 Setema: “Ia Vivii Atu ia Ieova O Mea Uma Lava E Manava”

Salamo 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150

O le igoa faaIutaia anamua o le tusi o Salamo o le Tehillim, o se upu Eperu o lona uiga o “viiviiga.” E faatatau i le alaga aleluia (o lona uiga “viia Ieova” po o le “viia le Alii”). Afai e tatau ona e filifilia se upu se tasi e aotele ai le savali autu o Salamo, o le vivii o se filifiliga lelei lea. O ni isi o Salamo o loo i ai le valaaulia tuusa’o ia “vivii atu outou ia Ieova” (tagai faapitoa i le Salamo 146–50), ma o i latou uma e mafai ona musuia ai le tapuai ma le vivii. Ua valaaulia i tatou e Salamo e faailoa le mana o le Alii, i Lona alofamutimutivale, ma i mea maoae ua Ia faia. E le mafai lava ona tatou toe totogia o Ia mo soo se mea o nei mea, ae e mafai ona tatou vivii atu ia te Ia. O lena vivii e ono eseese ona ituaiga mo tagata eseese—e ono aafia ai le pepese, tatalo, ma le tuuina atu o molimau. E masani ona oo atu ai i se tautinoga loloto atu i le Alii ma ia mulimuli i Ana aoaoga. Po o a lava ituaiga o “vivii atu outou ia Ieova” i lou olaga, e mafai ona e maua musumusuga e fai ai ao e faitau ma mafaufau i Salamo.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Salamo 102–3116

E mafai e le Alii ona faamafanafana a’u i o’u mafatiaga.

Ia manatua le ala o loo faamatala mai ai e le Salamo 102:1–11 ia lagona o le popolevale ma le tuulafoaia lea e masani ona oo mai i taimi o le luitauina. Atonu o oe po o isi e te iloa ua oo i na lagona. Ao e faitau i le Salamo 102:12–28; 103;116, vaavaai mo fuaitau e avatua ia te oe le mautu o le loto ia “valaau atu i le suafa o Ieova” i ou tofotofoga (Salamo 116:13). Atonu e te manao e faailoga, tauloto, pe faasoa atu i isi ia fuaitau lea e avatua ia te oe le faamoemoe ia te Ia.

Tagai foi i le Isaia 25:8; Eperu 2:17–18; Alema 7:11–13; Camille N. Johnson, “O Iesu Keriso O Le Mapusaga,” Liahona, Me 2023, 81–83; “O Fea Lo’u Filemu?” (Viiga, nu. 68).

O Iesu o loo fesoasoani i se tagata ma’i

Carl Heinrich Bloch (1834–1890), Keriso o loo Faamaloloina e Mama’i i Petesa, 1883, suauu i luga o le ata tosi, 256 x 319 senitimita. Falemataaga o Faatufugaga a le Iunivesite a Polika Iaga, sa faatau i tupe na aumai ia Jack R. ma Mary Lois Wheatley, 2001.

Salamo 110; 118

Na faataunuuina e Iesu Keriso valoaga mai le Salamo.

O loo i ai i le Salamo ia fuaitau e faasino agai atu i le soifuaga ma le auaunaga a Iesu Keriso. O nisi nei o faataitaiga:

  • Salamo 110:1–4 (tagai i le Mataio 22:41–45; Eperu 5:4–10; 6:20)

  • Salamo 118:22 (tagai i le Mataio 21:42; Galuega 4:10–11; 1 Peteru 2:7)

  • Salamo 118:25–26 (tagai i le Mataio 21:9)

O a ni mea o aoao ai oe e nei fuaiupu e uiga ia Iesu Keriso? Aisea e taua ai le iloa o lenei mea e uiga ia te Ia?

Salamo 119

aikona o le seminare
O le afioga a le Atua o le a tausia ai a’u i luga o Lana ala.

O leSalamo 119 o loo i ai le tele o fasifuaitau lea ua faatusa ai o tatou olaga i se malaga toe foi atu i le Tama Faalelagi. Ao e faitau, vaavaai mo upu e pei o le “savavali,” “ala,” “vae,” ma le “sese.” Mafaufau loloto i le malaga o lou lava olaga—o le mea sa e i ai, o le mea ua e i ai nei, ma o gafea o loo e agai i ai. O le a se mea ua e aoao mai lenei salamo e uiga i lau malaga toe foi atu i le aiga [Tama Faalelagi]? O le a se mea ua e aoaoina e ala i le vaavaai atu i ala o isi? E tusa ai ma le salamo lenei, o le a le mea ua tuuina mai e le Atua e fesoasoani e te tumau ai i luga o Lana ala?

Mafaufau i se taimi na fesoasoani ai le mulimuli i se ala po o se faafanua ia te oe e malaga manuia ai i se mea. O le a se mea ua e aoao mai i lena aafiaga e uiga i le mulimuli i le ala o le Atua?

I le tele o isi mau, o loo talanoa mai ai le Alii ma Ana perofeta e uiga i se ala. O nisi nei o faataitaiga. Mafaufau e suesue i nei fuaiupu ma tusi i lalo pe faasoa atu i isi mea ua e aoaoina.

Mau

O mea ua ou aoaoina e uiga i le ala i le Atua

Mau

Faataoto 4:11–19

Mau

Mataio 7:13–14

Mau

1 Nifae 8:20-28

Mau

2 Nifae 31:17–21

Mau

Alema 7:9, 19–20

Mau

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:2

E mafai faapefea e nei upumoni ona fesoasoani ia te oe e tumau ai i le ala o le Atua?

O a ni malamalamaaga faaopoopo e mafai ona e aoaoina mai le fautuaga lenei mai ia Peresitene Russell M. Nelson?

“Afai e tatau ona manuia la tatou malaga i le olaga, e tatau ona tatou mulimuli i le faasinomaga mamana. Sa fetalai le Alii, “Vaai mai ia te a’u i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefefe” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36]. Ma na tusia e le Faisalamo, ‘O Lau afioga o le sulu lea i o’u vae, ma le malamalama i lo’u ala’ [Salamo 119:105]. …

“I lau malaga i le olaga, e te fetaiai ma le tele o faigata ma faia ni measese. O le taitaiga a tusitusiga paia e fesoasoani e te iloa ai mea sese ma fai faasa’oga e talafeagai ai. Ia tuu lou alu i le itu sese. E te suesueina ma le faaeteete le faafanua faaletusitusiga paia o le auala. Ona faaauau lea i le salamo ma toefaaleleia o loo moomia e alu ai i luga i le ‘ala sa‘o ma le vaaapiapi lea e tau atu ai i le ola e faavavau’ [2 Nifae 31:18]” (“Ola e ala i le Taitaiga Faatusitusiga Paia,” Ensign, Nov. 2000, 17).

Tagai foi i le Dieter F. Uchtdorf, ‟O Le Faamaumau Oa ma le Auala e Tau Atu i le Aiga,” Liahona, Nov. 2023, 86–88.

Salamo 134–36

E sili atu le malosi o le Alii nai lo soo se tupua lava.

Matau mafuaaga o loo tuuina mai i le Salamo 135:15–18, e faavalevalea ai le faalagolago i atua sese. O le a se mea e ono faaosoosoina oe e te faatuatuaina lea e talitutusa ma se tupua? E mafai ona e faia se lisi o ni mea e mafai ona faia e le Alii, e pei ona faia e le faisalamo i le Salamo 134–36. O a ni mea malolosi ua Ia faia mo oe?

Salamo 139

Ua silafiia e le Alii lo’u loto.

O le a se mea e te maua i le Salamo 139 lea e fesoasoani ia te oe e malamalama ai o loo silafia oe e le Alii—o ou mafaufauga ma amioga, malosiaga ma vaivaiga? E tosina faapefea e lenei mea moni lou olaga ma au filifiliga?

Salamo 146–50

“Ia outou vivii atu ia Ieova.”

A o e faitau i salamo faaiu nei o le faafetai, mafaufau i mafuaaga e tatau ai ona e vivii atu i le Alii. Aisea e taua ai le vivii atu ia te Ia? O a ni auala e mafai ona e vivii atu ai ia te Ia?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Salamo 102:1–2

E faamafanafanaina a‘u e le Alii ma tuuina mai ia te a‘u le faamoemoe.

  • E mafai e oe po o se tasi o lau fanau ona faitau le Salamo 102:1–2, ma vaavaai pe faapefea ona fesoasoani mai le Alii ia i tatou i taimi o o tatou faigata. E mafai faapefea ona tatou mauaina Lana fesoasoani? E mafai foi ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi taimi na outou manaomia ai se fesoasoani ma lagona ai na faafofogaina e le Atua a outou tatalo.

Salamo 119:105

O le afioga a le Atua e pei o se malamalama.

  • Atonu e fiafia lau fanau e talanoa e uiga i le lagona o le i ai i le pogisa. Pe e mafai ona latou talanoaina mea e faigata ona fai i le pogisa? E mafai ona e valaaulia i latou e fai se mea a o moeiini o latou mata, e pei o le tusi o se ata. O le a se mea ua tatou aoaoina mai le Salamo 119:105 e uiga i le malamalama ma le afioga a le Atua?

  • Vaavaai mo se mea ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou e fesoasoani ia i tatou e tumau ai i Lona ala i fuaiupu nei: Salamo 119:47–48; 119:105; 1 Nifae 11:25; 2 Nifae 31:20. O le a se mea e mafai ona tatou faia e tumau ai i luga o le ala o le Atua?

  • Atonu e fiafia lau fanau e vaai i ata o mea o loo ta’ua i le Salamo 119:105. E mafai ona latou faatulagaina ia ata i le faasologa a o latou faitauina le fuaiupu. E mafai foi ona outou usuina faatasi se pese e faatatau i ai, e pei o le “Aoao Mai Ia Ou Savali I Le Malamalama” (Tusipese a Tamaiti, 70) po o le “I Will Walk with Jesus” (Potutusi o le Talalelei).

tamā o loo faitau i se tamaitiiti

Salamo 139:1–3, 23-24

E silafia ma alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te a’u.

  • Mafaufau e fai ni lisi pupuu o mea e te iloa e uiga i lau fanau taitoatasi. A o e auaua’i faitauina taitasi ia lisi, fai atu i tamaiti e mate mai po o ai o loo e faamatalaina. A uma la ona faitau faatasi le Salamo 139:1–3 , e mafai ona e lisiina mea ua silafia e le Tama Faalelagi ma Iesu e uiga ia i tatou.

  • Tusi upu o le Salamo 139:23–24 i luga o se fasi pepa po o se laupapa. Valaaulia lau fanau e vase lalo o upu o loo faamatala ai mea e mafai ona faia e le Atua mo i tatou. Aisea tatou te mananao ai e faia e le Atua nei mea?

Salamo 146:1, 5–9

E mafai ona ou vivii atu i le Alii.

  • Atonu e mafai ona faasoa mai e lau fanau ni aafiaga ia na viia ai i latou e se tagata po o le ta’u atu ia i latou sa latou faia se galuega lelei. Faasoa atu nisi o mea lelei mai le Salamo 146:6–9 na faia e le Alii (fesoasoani i lau fanau ia malamalama i upu e le masani ai). Valaaulia lau fanau e talanoa e uiga i isi mea e faia e Ia mo i tatou. E mafai faapefea ona tatou viia o Ia mo na mea?

Aoao i le fale; faasoa atu i isi. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea, o le aiga e tatau ona avea ma “totonugalemu o le aoaoina o le talalelei” (“Avea ma Faataitaiga Lelei o Au Paia o Aso e Gata Ai,” Liahona, Nov. 2018, 13). O le a se mea e mafai ona e faia i lenei vaiaso e faaloloto ai lau suesuega patino po o le suesue faaleaiga o le Salamo? A uma lau suesuega, mafaufau e faasoa atu i isi mea na e aoaoina ma lagonaina. E mafai ona e faia lenei mea i talanoaga, e ala i feau tusitusia [tesi], po o ala o faasalalauga faaagafesootai, po o i le lotu.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .