“7–13 Setema. ‘Ona Faatonuina Ai Lea E Ia Lava Ou Ala’: Faataoto 1–4; 15–16; 22; 31; Failauga 1–3; 11–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“7–13 Setema. ‘Ona Faatonuina Ai Lea E Ia Lava Ou Ala,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Iesu ma Tamaiti, saunia e Dilleen Marsh
7–13 Setema: “Ona Faatonuina Ai Lea E Ia Lava Ou Ala”
Faataoto 1–4; 15–16; 22; 31; Failauga 1–3; 11–12
Atonu e te mafaufau i le tusi o Faataoto o se tuufaatasiga o fautuaga atamai mai matua alolofa (tagai i le Faataoto 1:8). O lana savali autu lava e faapea afai e te sailia le poto—aemaise lava le poto o le Atua—o le a lelei le olaga. Ae o loo sosoo mai i le Faataoto ia le tusi a Failauga, lea e foliga o loo fai mai, “E le faigofie.” Na ta’ua e le Failauga o loo siiina mai i le Failauga, sa ia “faasaga foi [lona] loto ia iloa le poto” peitai sa oo lava i le “loto tiga” ma le “faateleina ai le faanoanoa” (Failauga 1:17–18). I ni auala eseese, o loo fesili mai ai le tusi, “Mata e mafai ona i ai se uiga moni i se lalolagi ua foliga mai o mea uma e leai se faamoemoe, le tumau, ma e le mautinoa?”
Ae o lea, e ui ina vaai atu ia tusi e lua i le olaga mai i ni vaaiga eseese, ae o loo la aoao mai upumoni tutusa. Fai mai le Failauga: “Se’i tatou faalogo ia i le iuga o ia mea uma, Ia e mata’u i le Atua, ma e anaana i ana poloaiga: aua o mea ia e tatau i tagata uma” (Failauga 12:13). O le mataupu faavae lava lea e tasi o loo maua i le Faataoto atoa: “Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa” (Faataoto 3:5; tagai foi i le fuaiupu 7). E sili atu pea le olaga—pe afai e le atoatoa i taimi uma—pe a tatou faatuatuaina ma mulimuli i le Alii o Iesu Keriso.
Mo se vaaiga aoao o nei tusi, tagai i le “Faataoto” ma le “Failauga” i le Bible Dictionary.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Faataoto 1–4; 15–16; Failauga 1–3; 11–12
“E ua’i atu ai ou taliga i le poto.”
O le tusi a Faataoto ma Failauga ua faatumulia i manatu e uiga i le poto. Mafaufau e faailoga le upu “poto” ma upu e faatatau i ai e pei o le “atamai” ma le “malamalama,” pe a e maua i le Faataoto 1–4; 15–16; Failauga 1–3; 11–12. E mafai faapefea e nei fuaiupu ona aafia ai le ala e te mafaufau ai e uiga i le poto? E faavae i mea ua iloa, e faapefea ona e faamatalaina le poto lea “o Ieova na te foai mai”? (Faataoto 2:6). O a faamanuiaga e maua mai i le poto o le Atua?
Tagai foi i le Mataio 7:24–27; 25:1–13.
Fesoasoani i tagata aoao e faaaoga mea o loo latou aoaoina. “Tuu atu i tagata aoao ni avanoa e faasoa atu ai i le tasi ma le isi mea ua latou aoaoina e uiga i le Faaola ma Lana talalelei. O le faia o lenei mea o le a fesoasoani latou te teulotoina ai upumoni ua aoaoina ai i latou ma faailoa mai. O le a fesoasoani foi ia i latou e maua ai le mautinoa i lo latou tomai e faasoa atu upumoni i isi nofoaga” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,26). Mo se faataitaiga, e mafai ona e valaaulia tagata aoao e tusi i lalo nisi o mau faasino mai le Faataoto po o le Failauga lea na latou maua ai ni malamalamaaga e uiga i le poto o le Atua. Ona valaaulia lea o tagata aoao e talanoa i mea na latou aoaoina.
Faataoto 1:7; 2:5; 3:7; 15:33; 16:6; 31:30; Failauga 12:13
“Aua e te faafiapoto: ia e mata’u ia Ieova.”
O le isi autu o loo maua i le Faataoto ma le Failauga atoa o le “mata’u ia Ieova.” Vaavaai mo le fasifuaitau lenei a o e faitau. O le a sou manatu i le uiga o le mata’u ia Ieova? Vaavaai mo ni malamalamaaga i le savali a Elder David A. Bednar “O Lea Na Latou Faafilemu Ai Lo Latou Matata’u” (Liahona, Me 2015, 46–49). E faapefea ona ese le mata’u ia Ieova mai isi ituaiga o mata’u?
Tagai foi Faataoto 8:13
Faataoto 3:5–7; 4
“Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa.”
E faapefea ona e taumafai e faatauanau se tasi faapea e sili atu le “faatuatua ia Ieova” nai lo le “faalagolago … i [lo tatou] lava atamai”? (Faataoto 3:5). O a ni faatusatusaga po o ni lesona o mea faitino e te faaaogaina? A o e mafaufau loloto i le Faataoto 3:5–7, mafaufau i auala e mafai ona e faamaeaina ai fuaiupu faapenei: O le faatuatuaina i le Alii e pei lava … O le faalagolago i lo tatou lava malamalama e pei …
Aisea e le atamai ai le faalagolago i lo tatou lava atamai? Na faapefea ona e iloaina e faatuatuaina le Alii?
E ui lava i lea, atonu e faigata ia i tatou ona faatuatuaina le Alii i nisi taimi. Aisea e faapena ai? Ua fautuaina mai e Elder Gerrit W. Gong nisi o mafuaaga, faatasi ai ma fautuaga aoga, i le “Toe Faatuatuaina” (Liahona, Nov. 2021, 97–99). O a ni tala po o ni aoaoga e te maua i lenei savali e ono fesoasoani i se tasi e toefuatai mai ai lo latou faalagolago i le Alii?
O le Faataoto 3:6 ma le Faataoto 4 ua faatusatusa uma ai le olaga i se “ala” po o se “auala.” O le a sou manatu i le uiga o le tuu atu i le Alii e “faatonuina [ou] ala”? (Faataoto 3:6). O le a se mea ua e maua i le mataupu 4 lea e fesoasoani ia te oe e “mafaufau i le ala o [ou] vae”? (fuaiupu 26). Mo se faataitaiga, o le a se mea o aoao mai e fuaiupu 11–12 ma le 18–19 e uiga i faamanuiaga o le mulimuli i le ala sa’o? O le a le uiga o fuaiupu 26–27 ia te oe?
Tagai foi i le 2 Nifae 31:18–21; “Faaola, ia ’Ou Alofa,” Viiga, nu. 150.
Faataoto 15; 16:24–32
“O le tali filemu e liliueseina ai le ita.”
O nisi o manatu o loo i le Faataoto 15–6 atonu e mafai ona musuia ai oe e faaleleia atili le ala e te talanoa atu ai i isi, ae maise lava i tagata e pele ia te oe. Mo se faataitaiga, mafaufau i taimi patino na fesoasoani ai “se tali filemu” e “[liliuese] ai le ita” (Faataoto 15:1).
Atonu foi e te mafaufau i taimi na faataitaia ai e le Faaola aoaoga o loo i le Faataoto 15:1–4, 18 (tagai i le Mareko 12:13–17; Ioane 8:1–11). E mafai faapefea ona e mulimuli i Lana faataitaiga a o e fegalegalea’i ma isi tagata?
E mafai faapefea e le fautuaga i le Faataoto 15; 16:24–32 ona faatatau i fesootaiga o onapo nei faatekinolosi? Vaai pe mafai ona e maua se fuaiupu i nei mataupu e mafai ona e toe faaupuina o se fautuaga e uiga i fegalegaleaiga i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai po o feau feaveai.
Tagai foi i le Neil L. Andersen, “Mulimuli ia Iesu: Avea ma Sē e Faatupuina Le Filemu,” Liahona, Me 2022, 17–20; Ronald A. Rasband, “E Taua Upu,” Liahona, Me 2024, 70–77; Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga (2022), 11–12.
O le Avā Amiolelei, O Ai Ea Se ua Maua? II,, saunia e Louise Parker
Faataoto 31:10–31
“O se tamaitai e mata’u i le Alii, o le a viia o ia.”
O leFaataoto 31:10–31 o loo faamatala ai “se avā amio lelei,” po o se tamaitai e maoae le malosi, gafatia, ma faatosinaga faaleagaga. Atonu e te taumafai e aotele i au lava upu ia mea o loo ta’u mai e nei fuaiupu taitasi e uiga i le avā amiolelel. O fea o nei uiga e mafai ona e faataitaia?
Failauga 1–3;12
O le olaga faaletino e le tumau.
Aisea e taua ai ona e manatua o le tele o mea i lenei lalolagi, e pei ona faailoa mai e le Failauga 1–2 , e “faatauvaa” (pe e le tumau ma e masani lava e le taua)? O le a se mea e te maua i le Failauga 12 lea e tuuina atu le taua o le ola e faavavau?
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Faataoto 1:7; 2:5; 15:33; 16:6; Failauga 12:13
O le “mata’u i le Atua” o lona uiga ia alofa ma usitai ia te Ia.
-
Ina ia fesoasoani i lau fanau ia malamalama i fuaitau e uiga i le mata’u i le Atua, e mafai ona e suitulaga le upu “fefe” i upu e pei o le migao, alofa, po o le usiusitai (tagai foi i le Eperu 12:28). E faapefea e lenei faiga ona aafia ai le auala tatou te mafaufau ai e uiga i nei fuaiupu? E faapefea ona tatou faaali atu tatou te matata’u i le Alii?
Faataoto 3:5–7
E mafai ona ou faatuatua i le Alii ma lo’u loto atoa.
-
E mafai ona e faia ma lau fanau ni gaoioiga e o faatasi ma le Faataoto 3:5–7, e pei o le faia o se fatu i ou lima, faalagolago atu i le tasi itu, savali i le tulaga, ma faasino atu i ou mata. E mafai faapefea ona tatou faaali atu tatou te faatuatua ia Iesu Keriso ma o tatou loto atoa?
-
Ina ia faaali atu le uiga o le “aua le faalagolago i lou lava atamai” (Faataoto 3:5), mafaufau e valaaulia lau fanau e faalagolago atu i se mea malosi ma le mautu, e pei o se puipui. Ona latou taumafai lea e faalagolago atu i se mea e le malosi, e pei o se salu. Pe mafai foi ona latou taumafai e tuu se fasilaau po o se penitala e faalagolago i mea e eseese le malosi, e pei o se tusi po o se fasi pepa. Aisea e taua ai le “faatuatua ia Ieova” (fuaiupu 5) ae le o le faalagolago i “lou lava atamai”?
Aoao e Faatuatua i le Alii, saunia e Kathleen Peterson
Faataoto 15:1, 18
E mafai ona ou faaaogaina upu alofa.
-
Atonu e mafai ona e mafaufau ma lau fanau i ni tulaga e te ono lagona ai po o i latou foi le ita. Faitau faatasi le Faataoto 15:1 , ma fesoasoani i lau fanau e faaaoga lenei fuaiupu i tulaga sa latou mafaufau i ai. Atonu e mafai ona latou faataitaia ni “tali filemu.” O se pese e uiga i le agalelei, e pei o le “O Loo Tautalagia Iinei le Alofa” (Tusipese a Tamaiti,102), e mafai ona faamalosia ai lenei mataupu faavae.
-
Ina ia aoao i le uiga o le ia “faatoatoa le tuulelei ia te ia le finauga” (Faataoto 15:18, o oe ma lau fanau e mafai ona faasoa atu taimi na e (po o se tasi e te iloa) lagona ai le ita ae na filifili e agalelei. Fesoasoani i lau fanau e mafaufau i mea e mafai ona tatou vave faia pe afai tatou te “faatelegese i le ita.” Mo se faataitaiga, e mafai ona tatou vave mafaufau ia Iesu, ole atu i le Tama Faalelagi mo se fesoasoani, mafaufau i se pese a le Peraimeri, po o le, pe a mafai, ia savali ese.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .