“14–20 Setema. ‘O Le Atua O Loʼu Faaolataga Ia’: Isaia 1–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“14–20 Setema. ’O Le Atua o Lo’u Faaolataga Ia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Ua Valoia e le Perofeta o Isaia le Soifua Mai o Keriso, saunia e Harry Anderson
14–20 Setema: “O Le Atua o Lo’u Faaolataga Ia”
Isaia 1–12
E tusa lava pe o lou taimi muamua lenei ua faitau ai le tusi a Isaia, atonu e te tau ai i fuaitau [ua e] masani ai. Ona o perofeta uma o le Feagaiga Tuai, o Isaia le perofeta e pito sili ona ta’ua soo i isi tusi o tusitusiga paia, e aofia ai ma le Faaola lava Ia. O upu a Isaia e masani ona vaaia i viiga ma isi musika paia.
Aisea ua tele ina ta’ua soo ai upu a Isaia? E mautinoa lava o le tasi o mafuaaga e faapea, sa ia Isaia se meaalofa mo le faamatalaina o le afioga a le Atua i se gagana manino ma e le faagaloina. Ae, e sili atu nai lo lena. Na musuia e Isaia ia perofeta mo le tele o augatupulaga ona o upumoni sa ia aoao atu na oo mamao i tua atu o lana lava augatupulaga (i le va o le 740 ma le 701 TLM). Sa ia tusia e uiga i le galuega tele a le Atua o le togiola, lea e sili atu ona tele nai lo se atunuu se tasi po o se vaitaimi se tasi. Mai ia Isaia, na iloa ai e Nifae o ia ma lona nuu, e ui ina motuese mai ia Isaraelu uma, sa avea pea ma se vaega o le nuu o le feagaiga a le Atua. I le Isaia, na maua ai e tusitala o le Feagaiga Fou ia valoaga e uiga i le Mesia ia na latou vaaitino i le faataunuuina. Ma i le Isaia, na maua ai e Iosefa Samita ia musumusuga mo le galuega o aso e gata ai o le faapotopotoina o Isaraelu ma le fausia o Siona. A e faitau i le Isaia, o le a se mea o le a e maua ai?
Mo ni faamatalaga atili e uiga ia Isaia ma ana tusitusiga, tagai i le “Isaia” i le Bible Dictionary. Mo faamatalaga e uiga i le taimi na soifua ai Isaia, tagai i le 2 Tupu 15–20 ma le 2 Nofoaiga Tupu 26–32.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Isaia 1–12
O le a faataunuuina uma upu a Isaia.
Na aoao mai le Faaola faapea “o mea uma na ia tautala mai ai ua faataunuuina ma o le a faataunuuina, e tusa lava ma upu na ia tautala mai ai” (3 Nifae 23:3). A o e suesueina le tusi a Isaia, mafaufau e fai se siata o valoaga e i ai ulutala faapenei: aso o Isaia, O le galuega a le Faaola i le olaga nei, ma le O aso e gata ai. Ia matau o le tele o valoaga a Isaia ua faataunuuina i le silia ma le tasi le auala (tagai i le Bible Dictionary, “Isaia”).
Na aoao mai e Peresitene Dallin H. Oaks: “E tele valoaga o loo i le tusi o Isaia e foliga mai e tele ni faataunuuga. O le tasi e foliga mai e faaaofia ai tagata o le taimi o Isaia po o tulaga o le isi tupulaga. O se isi faauigaga, e tele ina faafaatusa, e foliga e faatusa i mea e tutupu i le taulotoa’iga o taimi, ina ua faaumatia ia Ierusalema ma ua faataapeapeina ona tagata ina ua mavae le faasatauroga o le Alo o le Atua. Ae i ai lava se isi faauigaga po o le faataunuuga o lea lava valoaga e foliga e fesootai i mea e tutupu i le Afio Mai Faalua o le Faaola. O le mea moni e faapea o le tele o nei valoaga e mafai ona tele ni uiga, ua faamamafa ai le tāua o lo tatou sailia o faaaliga mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e faaliliu na valoaga” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Ian. 1995,8).
Malamalama ia Isaia. Na fetalai mai le Faaola, “Suesue ma le filiga i nei mea; ona ua silisili lava upu a Isaia” (3 Nifae 23:1; tagai foi i fuaiupu 2–3). Peitai i le toatele, o le Isaia e mafai ona faigata ona malamalama i ai. Atonu e mafai ona fesoasoani manatu nei.
-
Mafaufau loloto i faailoga ma tala faatusa na faaaoga e Isaia.
-
Fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea o loo ou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso?” (tagai i le 1 Nifae 19:23).
-
Vaavaai mo autu lea e lagona le talafeagai i o tatou taimi.
-
Faaaoga fesoasoani mo suesuega, e pei o se lomifefiloi, o vaefaamatalaga o le Tusi Paia, o ulutala o mataupu, ma le Taiala i Tusitusiga Paia.
Isaia 1; 3–5.
Ua lapatai mai perofeta e uiga i le agasala ma folafola atu le faamoemoe e ala i le salamo.
E pei o perofeta i taimi uma, sa faaauau pea ona lapataia e Isaia tagata e uiga i lo latou tulaga faaleagaga. A o e faitauina le Isaia 1; 3; 5, vaavaai mo fuaitau o loo faamatala ai pe o faape’i mai le tulaga faaleagaga o tagata (tagai i, mo se faataitaiga, Isaia 1:2–4, 21–23; 3:9, 16–17; 5:11–12, 20–23). O a ni faafitauli faapena o loo e vaaia i o tatou taimi? E mafai foi ona e vaavaai mo fuaiupu o loo lapatai mai e uiga i taunuuga o le tulaga faaleagaga o tagata Isaraelu (e pei o le Isaia 1:7; 3:17–26; 5:5–7, 13–15).
E faaopoopo atu i lapataiga, na tuuina mai e Isaia savali o le faamoemoe mo le togiolaina e ala mai i le Faaola (tagai i, mo se faataitaiga, Isaia 1:16–19, 25–27; 3:10; 4). O a ni mea ua e aoaoina e uiga i le Alii, mai nei savali? E faapefea ona ese le savali a le Alii o loo i nei fuaiupu mai le mea o loo manao Satani ia tatou talitonu i ai?
E pei o Isaia, ua lapataia i tatou e perofeta i aso nei e uiga i le agasala ma ona taunuuga, ma ua latou tuuina mai savali o le faamoemoe e ala mai ia Iesu Keriso. O a faataitaiga e mafai ona e mafaufau i ai? Atonu e te manao e toe iloilo se savali mai se konafesi aoao ua mavae, ma vaavaai mo na lapataiga ma folafolaga.
Isaia 2; 4; 11–12
O le a faia e le Atua se galuega tele i aso e gata ai.
O le tele o valoaga a Isaia ua i ai ni uiga e fitoitonu mo o tatou aso. Ina ia mauaina, vaavaai mo veape i le lumanai (e pei o le “e o’o ina” po o le “e o mai”). Mo se faataitaiga, vaavaai mo nei veape a o e faitauina le Isaia 2; 4; 11–12. Atonu foi e te taumafai e sui i veape o le taimi nei (e pei o le o loo i ai pe o le o loo alu). O a valoaga e faapitoa le musuia ia te oe? O le a se mea ua e aoaoina mai nei valoaga e uiga ia Siona, fausiaina o malumalu, ma le faapotopotoina o Isaraelu?
O leIsaia 2:2–3 e faapitoa lava le talafeagai mo le Au Paia o Aso e Gata Ai. O faapefea ona faataunuuina nei valoaga? O le a se mea ua e aoaoina e uiga i “auala” ma “ala” o le Alii i totonu o Lona maota? (fuaiupu 3).
Tagai foi i le Isaia 5:26; “I Luga o le Mauga,” Viiga, nu. 4.
Isaia 6
E valaauina perofeta e le Atua.
I le Isaia 6, na faamatala ai e Isaia lona valaauga e avea ma se perofeta. Ao e faitau i lenei mataupu, o a ni mea e faagaeetia ai oe e uiga i aafiaga o Isaia? E faapefea ona faatosina e lenei mataupu le ala e te mafaufau ai e uiga i le Alii, Ana perofeta, ma le galuega ua valaauina i latou e fai?
“Auā ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaiina mai mo i tatou le atalii” (Isaia 9:6).
Isaia 7–9
Na folafola mai e le Atua e auina mai Iesu Keriso e avea ma o’u Faaola.
I le taimi o le galuega a Isaia, na faia ai e Isaraelu se tuufaatasiga ma Suria e puipuia ai o ia lava mai Asuria. Sa mananao Isaraelu ma Suria e faamalosi ia Aasa, le tupu o sa Iuta, ia auai atu i le la vaega. Ae sa valoia e Isaia o le a toilalo lea vaega tuufaatasi ma fautuaina Aasa ia faatuatua i le Alii (Isaia 7:7–9; Isaia 8:12–13).
Ao fautuaina e Isaia ia Aasa, sa ia faia ni valoaga lauiloa, e pei o na o loo maua i le Isaia 7:14; 8:13–14; 9:2, 6–7. Po o le a lava le uiga o ia valoaga ia Aasa, e manino lava le faatatau ia Iesu Keriso (tagai foi i le Mataio 1:21–23; 4:16; 21:44; Luka 1:31–33). Aisea e lelei ai le suafa Emanuelu mo le Faaola? (tagai i le Mataio 1:23). Ua faapefea ona avea Iesu Keriso ma se “Faipule” po o le “Alii o le Filemu” ia te oe? (Isaia 9:7). O le a se isi mea e te aoaoina mai e uiga i le Faaola mai nei fuaiupu?
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Isaia 1:2–4, 16–19
Ona o Iesu Keriso, ua mafai ai ona ou salamo ma faamamaina.
-
I le Isaia 1:2–4, e mafai ona e maua ma lau fanau ni mafuaaga e le’i fiafia ai le Alii i tagata. Matau le faatusatusaga i manu i le fuaiupu 3—o ai lo tatou “matai”? E faapefea ona tatou faaali atu i le Atua tatou te iloa o Ia?
-
Ina ia vaai faalemafaufau i le Isaia 1:16–18, e mafai ona e vaai ma lau fanau i se mea lanu mumu malosi ma se mea paepae ma. Pe atonu foi e mafai ona outou galulue faatasi e fufulu se mea. E faapefea ona tatou o’o i le lē mama faaleagaga? E faapefea ona fesoasoani Iesu ia i tatou ina ia mama? O a ni mea ua tatou aoao mai e uiga i le Faaola mai nei fuaiupu? Faasoa atu i lau fanau ou lagona e uiga ia te Ia ma mea na Ia faia mo oe.
Isaia 2:2–4.
I totonu o le malumalu ou te aoao ai e uiga ia Iesu Keriso.
-
Na muai vaaia e Isaia le taimi o, “le mauga o i ai le fale o Ieova,” o le a gasolo ane i ai tagata o “nuu uma” (Isaia 2:2). E mafai faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ia lagona le fiafia e uiga i le o atu i le maota o le Alii? E mafai ona e valaaulia i latou e tusi se ata o lo latou fale. Ona faitau faatasi lea o le Isaia 2: 2, ma valaaulia i latou e tusi se ata o le “maota o le Alii,” o le malumalu lea. Faitau faatasi le Isaia 2:3 . Valaaulia i latou e faaopoopo ia latou ata le toatele o tagata e o mai i le malumalu, e aofia ai ma o latou aiga.
-
E mafai foi ona outou faitauina faatasi le Isaia 2:2–3 ma faailoa mai se mea e musuia ai oe ma lau fanau e o i le malumalu. Ona, a uma ona faitau faatasi le Isaia 2:4 , e mafai ona outou talanoaina pe faapefea ona aumaia e le malumalu ia i latou le filemu. Usu faatasi se pese e faatatau i le malumalu, e pei o le “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu” (Tusipese a Tamaiti99). Fesoasoani i lau fanau e saili upu i le pese lea e aoao ai pe o le a le malumalu ma mea e tatou te faia iina.
Malumalu o Sate Leki
Isaia 7:14; 9:6–7
Na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi e avea ma o’u Faaola.
-
Ina ia faailoa atu valoaga a Isaia e uiga ia Keriso, e mafai ona e talanoa ma lau fanau e uiga i faalaniga o tagata, e pei o le peresitene, epikopo, po o le faiaoga. O le a se mea o aoao mai e nei faalaniga e uiga i nei tagata? Fesoasoani i lau fanau e sue faalaniga o Iesu Keriso i le Isaia 7:14 ma le 9:6–7 (tagai foi i le itulau o gaoioiga o le vaiaso lenei). O le a le mea o loo aoao mai e nei faalaniga taitasi e faatatau ia te Ia? O a se isi mea ua tatou aoaoina mai e uiga ia Iesu Keriso mai nei fuaiupu?
-
E mafai foi ona e faasoa atu i lau fanau “Isaia le Perofeta” (i le Tala o le Feagaiga Tuai, 150–51). Fai ma taofi ina ia fesili pe o a mea na iloa e Isaia e uiga ia Iesu Keriso i le tele o tausaga ae leʻi fanau mai o Ia. Ona mafai lea ona e faaaogaina le Mataio 1:21–23; Luka 1:31–33 e talanoa ai e uiga i auala na faataunuuina ai valoaga a Isaia i le Isaia 7:14; 9:6–7 .
1:18Isaiah the Prophet
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .