Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
Manatu e Nofouta i Ai: Perofeta ma Valoaga


“Manatu e Nofouta i Ai: Perofeta ma Valoaga,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“Perofeta ma Valoaga,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

aikona o manatu

Manatu e Nofouta i Ai

Perofeta ma Valoaga

O le vaevaega faaKerisiano anamua o le Feagaiga Tuai, o le vaega mulimuli (Isaia e oo i le Malaki) ua ta’ua o Perofeta. O le vaega lenei, e tusa ma le tasi-vaefa o le Feagaiga Tuai, o loo i ai upu a auauna a le Atua ua faamaonia, o e sa talanoa ma le Alii ma saunoa mai foi i latou mo Ia, e faasoa mai Lana savali mo tagata i le va pe tusa o le 900 ma le 500TLM.

Ua Fesoota’i Atu e Perofeta le Finagalo o le Atua

O perofeta ma valoaga e faia se matafaioi tele i le Feagaiga Tuai atoa. O Aperaamo, Isaako, ma Iakopo sa vaai i faaaliga ma talanoa ma avefeau faalelagi. Sa talanoa faafesagai Mose ma le Atua ma ta’u atu Lona finagalo i le fanauga a Isaraelu. O loo faamatala mai i tusi o le Tupu muamua ma le lua ia galuega le faagaloina ma savali a perofeta o Elia ma Elisaia. O loo talanoa mai foi le Feagaiga Tuai e uiga i perofeta fafine e pei o Miriama ma Tepora, faatasi ai ma isi tamaitai ua faamanuiaina i le agaga o valoaga, e pei o Repeka ma Hana. Ma e ui ina o Salamo sa le’i tusia e ni perofeta aloaia, ae ua tumu foi i latou i le agaga o valoaga, ae maise lava i lo latou faasino atu i le afio mai o le Mesia.

E leai se tasi o nei mea e faateia ai tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le mea moni, ua aoao mai i tatou e le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso e faapea, o perofeta e le na’o se tagata faatalafaasolopito manaia ae o se vaega taua o le fuafuaga a le Atua. E ui atonu e manatu nisi i perofeta e tulaga ese i taimi o le Feagiaga Tuai, tatou te vaai ia i latou o se mea ua tatou tutusa ai ma taimi o le Feagaiga Tuai.

Peitai, o le faitauina o se mataupu mai le Isaia po o le Esekielu e ono ese lava le lagona i ai mai le faitauina o se savali o le konafesi aoao mai le Peresitene o loo i ai nei o le Ekalesia. O nisi taimi e mafai ona faigata le manatu faapea sa i ai i perofeta anamua se mea e ta’u mai ia i tatou. I se vaaiga atoa, o le lalolagi o tatou nonofo ai i aso nei, e matuai ese lava mai le lalolagi sa latou talai ma vavalo atu i ai. Ma o le mea moni e faapea, o loo i ai so tatou perofeta soifua e mafai ona aliae ai se fesili: aisea e taua ma aoga ai le taumafaiga—ma e manaomia ai le taumafaiga—e faitau i upu a perofeta anamua?

tusitusiga a se perofeta anamua

Atoaga o Taimi, saunia e Greg Olsen

O Loo i Ai Mea E Ta’u Mai ia i Tatou e Perofeta Anamua.

Ae maise lava, o tagata i aso nei e le o le aofia autu lea a perofeta o le Feagaiga Tuai. O na perofeta sa i ai ni atugaluga i taimi lava na sa latou talanoaina i o latou taimi ma nofoaga—e pei lava ona saunoa mai o tatou perofeta o aso e gata ai i o tatou atugaluga i taimi lava nei i aso nei.

O le taimi lava foi lea, e mafai e perofeta ona manatunatu i tala atu nai lo atugaluga o taimi nei. Latou te aoao atu upumoni e faavavau, e talafeagai i soo se taimi ma se nofoaga. Ma, o le faamanuiaina ai i faaaliga, latou te iloa ai se vaaiga lautele atu o le galuega a le Atua. Mo se faataitaiga, na lapata’ia e Isaia tagata i ona aso e faatatau i a latou agasala. Na ia tusia foi e uiga i le faasa’olotoina o tagata Isaraelu o ē o le a ola i le 200 tausaga i le lumana’i. I le taimi lava e tasi, sa ia aoao atu ai e uiga i le laveaiga lea e sailia e tagata uma o le Atua. Ma sa ia tusia valoaga lea, e oo lava foi i aso nei, o loo faatalitali pea mo lo latou faataunuuga—e pei o folafolaga o “se lalolagi fou” (Isaia 65:17) lea o le a faapea ona “tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova” (Isaia 11:9), lea o le a faapotopoto i ai ituaiga o Isaraelu na leiloloa, ma lea “[o] nuu” o le a latou le “toe aoao foi i taua” (Isaia 2:4). O le vaega o le olioli ma musumusuga lea e oo mai mai le faitauina o upu a perofeta o le Feagaiga Tuai e pei o Isaia o le iloa lea e i ai la tatou matafaioi e fai i le taimi mamalu na latou muaivaaia.

O lea la, pe a e faitau i valoaga anamua, e mafai ona fesoasoani le aoao e uiga i le matalalaga na tusia ai—ae e tatau foi ona e manatu pe faapefea ona e vaai ia te oe lava ia i na valoaga, pe “faatatau ia te [oe lava]” (1 Nifae 19:24; tagai foi i le fuaiupu 23). O nisi taimi o le uiga o lena mea o le iloaina o Papelonia o se faailoga o le agasala ma le faamaualuga, ae le na’o se aai anamua, E mafai ona faauigaina o le malamalama ia Isaraelu o ni tagata o le Atua i soo se taimi ma se nofoaga. Pe atonu foi o lona uiga o le vaai atu ia Siona o le mafuaaga o aso e gata ai lea e opoina e tagata o le Atua, nai lo le vaai atu i ai ua na o se isi upu mo Ierusalema.

E mafai ona tatou faatusatusa tusitusiga paia i o tatou olaga ona tatou te malamalama o se valoaga e mafai ona faataunuuina i ni auala eseese. O se faataitaiga lelei o lenei mea o le valoaga i le Isaia 40:3: “O le leo o le ua alaga i le vao, Ina teuteu ia outou le ala o Ieova.” I tagata Iutaia na faatagataotauaina i Papelonia, o lenei faamatalaga atonu na faatatau i le tuuina mai e le Alii o se auala e sao ai mai le faatagataotauaina ma toe foi atu ai i Ierusalema. Ia Mataio, Mareko, ma Luka, o lenei valoaga sa faasino atu ia Ioane le Papatiso, o lē sa teuteuina le ala mo le auaunaga a le Faaola i le tino. Ma na maua e Iosefa Samita se faaaliga e faapea, o lenei valoaga o loo faataunuuina pea i aso nei e sauniuni ai mo le auaunaga a Keriso i le meleniuma. I auala o loo tatou taumafai pea e malamalama i ai, na saunoa mai ai perofeta o anamua ia i tatou. Ma e tele upumoni taua e faavavau, na latou aoao mai lea e tutusa lava le taua ia i tatou e pei ona sa i ai ia Isaraelu anamua.

O Perofeta Anamua Sa Molimau atu ia Iesu Keriso

Atonu e sili atu foi le taua nai lo le vaaia o oe lava i valoaga o le Feagaiga Tuai, o le vaaia lea o Iesu Keriso ia i latou. Afai e te vaavaai mo Ia, o le a e maua o Ia, e tusa lava pe le o ta’ua mai Lona suafa. Atonu e fesoasoani le manatua o le Atua o le Feagaiga Tuai, o le Alii o Ieova, o Iesu Keriso. Soo se taimi lava e faamatala ai e perofeta se mea o loo faia e le Alii po o se mea o le a Ia faia, o loo latou talanoa e uiga i le Faaola.

O Iesu toetu o loo aapa atu i se alii

Ua Faaali Atu le Alii ia Aperaamo, saunia e Keith Larson

O le a e maua ai foi ni mau faasino i Le Ua Faauuina, se Togiola, ma se Tupu i le lumanai mai le gafa o Tavita. O valoaga uma nei e uiga ia Iesu Keriso. O le mea sa tele ina masani ai, o le a e faitau ai e uiga i laveaiga, faamagaloga, togiolaina, ma le toefuataiga. Faatasi ai ma le Faaola i lou mafaufau ma lou loto, o nei valoaga o le a faasino tonu atu ai oe i le Alo o le Atua. Aua foi, o le auala sili e malamalama ai i valoaga o le i ai lea “o le agaga o valoaga” lea na ta’u mai e Ioane ia i tatou “o le mau lea ia Iesu” (Faaaliga 19:10).

Faamatalaga

  1. O Isaia, Ieremia, Esekielu, ma Tanielu e masani ona ta’ua o Perofeta Maoae ona o le uumi o a latou tusi. O isi perofeta (Hosea, Ioelu, Amosa, Opetaia, Iona, Mika, Nauma, Sapakuka, Sefanaia, Hakai, Sakaria, ma Malaki) ua ta’ua o Perofeta Laiti ona o a latou tusi e matuai pupuu lava. O le tusi o Auega ua manatulia o se vaega o Tusitusiga, ae le o se Perofeta.

  2. Tatou te le mailoa pe na faapefea ona tuufaatasia ia tusi faaperofetaga. I nisi o tulaga, atonu na vaai e se perofeta le faaputuina mai o ana tusitusiga ma valoaga. I isi tulaga, atonu sa tusifaamaumauina ma tuufaatasia ana aoaoga ina ua maliu o ia.

  3. Tagai i le Esoto 15:20; Faamasino 4.

  4. Tagai i le Kenese 25:21–23; 1 Samuelu 1:20–28; 2:1–10.

  5. “Mafaufau foi i le manaia ma le faanatinati o lena galuega uma: o perofeta uma e amata mai ia Atamu sa vaai i o tatou aso. Ma sa talanoa perofeta taitasi e uiga i o tatou aso, pe a faapotopotoina ia Isaraelu ma o le a saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Mafaufau i ai! Mai i tagata uma ua ola ai i le paneta o le lalolagi, o i tatou o tagata ua saofaga i lenei mea maoae faaiu, o le faapotopotoina. Se mea ina a ofoofogia!” (Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” [faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018], Potutusi o le Talalelei). Tagai foi i le Ronald A. Rasband, “Faataunuuga o le Valoaga,” Liahona, Me 2020, 75--78.

  6. Na fetalai le Faaola, a o saunoa e uiga ia Isaia, “O mea uma na ia tautala mai ai ua faataunuuina ma o le a faataunuuina, e tusa lava ma upu na ia tautala mai ai” (3 Nifae 23:3; ua faaopoopo le faamamafa).

  7. Tagai Mataio 3:1–3; Mareko 1:2–4; Luka 3:2–6.

  8. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:10; 65:3; 88:66.

  9. Tagai i le Isaia 9:6–7; 61:1; Hosea 13:14; Sakaria 9:9.