Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
10–16 Aokuso. “Ou Te Faamoemoe Pea ia Te Ia”: Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42


“10–16 Aokuso. ‘Ou Te Faamoemoe Pea ia Te Ia’: Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“10--16 Aokuso. ‘Ou Te Faamoemoe Pea ia Te Ia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

Iopu o si’omia e isi tagata

O Faamasinoga o Iopu, saunia e Joseph Brickey

10–16 Aokuso: “Ou Te Faamoemoe Pea ia Te Ia”

Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–4042

O se mea masani le mafaufau pe aisea e tutupu ai mea leaga i tagata lelei—e faapena foi i le, pe aisea e tutupu ai mea lelei i tagata leaga. Aisea o le a faataga ai e le Atua, o lē e amiotonu, lena mea [e tupu]? O loo su’esu’eina i le tusi o Iopu fesili faapenei. O Iopu o se tasi o na tagata lelei na tutupu ai le tele o mea leaga. Ona o tofotofoga o Iopu, sa mafaufau ai ana uo pe o ia moni o se tagata lelei. Sa ta’ua ma le mautinoa e Iopu lona lava amiotonu ma taumanatunatu pe faamaoni moni ea le Atua. Ae e ui lava i lona pagatia ma le taumanatunatu, sa faatumauina lava e Iopu lona faamaoni ma le faatuatua ia Iesu Keriso. I le tusi a Iopu, na fesiligia ma tofotofoina ai le faatuatua, ae sa le’i lafoaiaina atoatoa. E le faapea la o lona uiga ua taliina ai fesili uma. Ae ua a’oa’oina e le tusi o Iopu e faapea, se’iloga e taliina, e mafai ona i ai faatasi fesili ma le faatuatua. Ma e tusa lava po o le a le mea e tupu i le taimi nei, e mafai ona tatou faapea atu e uiga i lo tatou Alii, “Ou Te Faamoemoe Pea ia Te Ia” (Iopu 13:15).

Mo se vaaiga aoao i le tusi a Iopu, tagai i le “Iopu” i le Taiala i Tusitusiga Paia (Potutusi o le Talalelei).

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Iopu 1–3; 12–13

E mafai ona ou faatuatuaina le Atua i soo se tulaga.

O mataupu amata o Iopu ua faamamafaina ai, i se auala faafatusolo, le matafaioi a Satani o lo tatou fili po o lē tuuaia; latou te le o faamatalaina se fegalegaleaiga moni i le va o le Atua ma Satani. A o e faitau i le mea na fai mai ai Satani e uiga ia Iopu (tagai i le Iopu 1:9–11; 2:4–5), atonu e te fesili ifo ia te oe lava, “Aisea ou te tumau ai i le faamaoni i le Atua?” Aisea o le a lamatia ai le usiusitai i le Alii ona o le mafuaaga na ta’ua e Satani?

O le a se mea e faagaeetia ai oe i tali a Iopu i ona tofotofoga? (tagai i le Iopu 1:20–22; 2:9–10).

Na fautua mai uo a Iopu o loo faasalaina o ia e le Atua (tagai i le Iopu 4–5; 811). O a ni faafitauli o e vaaia i lenei manatu? Faitau le tali a Iopu o loo i mataupu 12–13. O le ā se mea na iloa e Iopu e uiga i le Atua lea na mafai ai ona ia faatuatuaina pea? O le a se mea ua e iloa e uiga i le Atua, e fesoasoani i lou feagai ai ma luitau?

Iopu 19

O Iesu Keriso o lo’u Faaola.

O nisi taimi tatou te aoao ai upumoni e sili ona taua i o tatou taimi sili ona faigata. Mafaufau loloto i tofotofoga na faamatalaina e Iopu i le Iopu 19:1–22 ma upumoni na ia folafolaina mai i fuaiupu 23–27. O faapefea ona e iloa o loo soifua lou Faaola? O le a le eseesega e mafai e lenei malamalama ona faia i lou olaga?

Mafaufau e usu pe faalogologo i se viiga e uiga ia Iesu Keriso, e pei o le “Ua Ou Iloa Lo’u Fa’aola” (Viiga, nu. 73). O a upu mai lenei viiga o faailoa ai ou lagona e uiga ia te Ia?

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–12;122.

Iopu 21–24

aikona o le seminare
“A tofotofoina a’u, ou te sao atu ai e pei o le auro.”

I le Iopu 21–24, o le a e faitau ai i se finauga i le va o Iopu ma ana uo. I le fatu o lenei finauga sa i ai se fesili na fesiligia e le toatele o tagata: Aisea e mafatia ai tagata amiotonu i nisi taimi?

E ui lava e le o ia i tatou tali uma, ae i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, o loo i ai nisi o upumoni ia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i faigata ma mafatiaga. O loo i lalo mau o aso e gata ai o loo i ai nisi o nei upumoni. O a ni mea ua aoaoina ai oe e nei mau e uiga i le Tama Faalelagi ma Lana Fuafuaga?

E mafai foi ona e faitau i aoaoga a Peresitene Spencer W. Kimball e uiga i faigata i le “Faalavelave po o le Taunuuga?Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2011]), 11–21).

E faavae i mea ua e suesueina, e mafai faapefea ona e taliina se fesili e pei o le “Aisea e faatagaina ai e le Atua tagata amiotonu e mafatia?”

O Iesu o loo i totonu o se vaa ma se isi alii i lalo ifo o se lagi malama

Toafimalie ma Fetu, saunia e Yongsung Kim. Ata mai faaaloaloga a le havenlight.com

Iopu 38–40; 42

E sili atu le silasila mamao a le Atua nai lo o a’u.

Le fiafia i tuuaiga a ana uo (tagai i le Iopu 16:1–5; 19:1–3), Sa fesili soo Iopu i le Atua pe aisea na tatau ona mafatia ai o ia i le tele o mea (tagai i le Iopu 19:6–7; 23:1–931). E lei tuuina mai e le Alii se mafuaaga manino i le tusi o Iopu. Ae sa Ia aoao atu se savali taua i mataupu e 38–40. E faapefea ona e aoteleina lena savali? Mo se faataitaiga, o le a se mea ua e aoaoina mai fesili a le Alii i le Iopu 38:1–7, 18–24?

O le a e matauina na fetalai atu le Alii ia Iopu e uiga i nisi o Ana foafoaga ma isi galuega mamana (tagai i le Iopu 38–39). Atonu e te vaai i nisi o na foafoaga (po o o latou ata). E faapefea ona fesoasoani nei mea ia te oe e ese ai lou mafaufau e uiga i le Atua? e uiga i ou tofotofoga? Na faapefea ona latou suia le vaaiga a Iopu? (tagai i le Iopu 42:1–6; tagai foi i le Mose 1:8–10).

O savali nei e lua o le konafesi aoao e mafai ona fesoasoani e suia ai la tatou vaaiga: Tamara W. Runia, “Vaaia o le Aiga o le Atua e ala i Tioata Vaaiga Aoao” (Liahona, Nov. 2023, 62–69); Russell M. Nelson, “Ia Mafaufau Faaselesitila!” (Liahona, Nov. 2023, 117–20). I ia savali uma, vaavaai mo se mea o le a e manao e manatua i le isi taimi e foliga mai e lofituina ai ou tofotofoga. E faapefea ona e faamanatu ia te oe lava ia mea na e aoaoina?

Ia fatufatu meafou O le aoaoina e le na o le faitau, mafaufau, ma le tautala. O nisi taimi o le aoaoga e sili ona manatua pea e oo mai i ni auala faaletino. Mo se faataitaiga, pe a e faitau e uiga i le auala na suia ai e le Alii le vaaiga a Iopu i le Iopu 38–40, atonu e te savalivali ma vaai i nisi o foafoaga a le Alii, tetele ma laiti. Pe atonu foi e te vaai i se mea faitino mai ni vaaiga eseese—mai luga, lalo, latalata i ai, mamao ese, ma isi mea faapena.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Iopu 1–2; 1219

O le faatuatua ia Iesu Keriso o le a fesoasoani ia te au i taimi faigata.

  • Ia uunaia lau fanau e faamatala atu ia te oe mea latou te iloa e uiga ia Iopu. Afai latou te manaomia se fesoasoani, e mafai ona e faasino atu i latou i le Iopu 1:1, 13–22; 2:7–10 po o le “Iopu” (i le O Tala o le Feagaiga Tuai, 145–47). Na faapefea ona tali atu Iopu i lu’itau? (tagai i le Iopu 1:21; 2:10).

    1:55

    Job

  • Sa faamaoni Iopu i ona luitau ona o mea sa ia iloa e uiga i le Alii. Atonu e mafai ona outou vaai ma lau fanau i ata o Iesu Keriso o fegalegaleai ma isi (e pei o le ata o loo i lalo po o ata o loo i le Tusi Ata o le Talalelei). Talanoa e uiga i mea ua e iloa e uiga ia te Ia ma pe faapeī o Ia. O nisi nei o fuaiupu o loo faaalia ai mea na iloa e Iopu e uiga i le Alii: Iopu 12:10, 13, 16; 19:25–27. Aisea e taua ai le iloa o nei mea e uiga ia te Ia?

O Iesu o loo aapa atu e faamalolo i se alii

Sa Ia Faamaloloina i Latou Uma, saunia e Michael Malm

Iopu 14:14

Ona o Iesu, o le a ou toe ola ai pe a mavae le oti.

  • Na fesili Iopu i se fesili taua i le Iopu 14:14. Atonu e mafai ona feauauai oe ma lau fanau e faasoa mai le auala e te tali atu ai ia Iopu. E mafai ona e vaavaai mo ni manatu i le Alema 11:42–44, i le vitio “In a Coming Day” (Potutusi o le Talalelei), po o se pese e uiga i le Toetu, e pei o le “Pe na Toe Soifua Moni Mai ea Iesu?” (Tusipese a Tamaiti, 45).

1:11

#BECAUSEofHIM: An Easter Message of Hope and Triumph

Iopu 16:1–5; 22:5

O uo lelei e siitia ma faamalosiau le tasi i le isi.

  • A o faanoanoa Iopu, na fai atu ana uo ua faasalaina o ia e le Atua ona ua agasala (tagai i le Iopu 22:5). Pe ana faapea o i tatou o ni uō a Iopu, e faapefea ona tatou taumafai e fesoasoani iā te ia? E mafai faapefea e a tatou upu ona faamalolosia isi i lo latou faavauvau? (tagai i le Iopu 16:5). Mafaufau e faaali atu se ata se tasi pe sili atu o loo i lenei otootoga a o outou talanoaina nei fesili.

  • Manatunatu e fai atu i lau fanau e lisi ni uiga lelei o se uo lelei ma taʻu le igoa o se uo o loo i ai nei uiga lelei. Ona mafai lea ona outou vaai i se ata o Iesu Keriso. O a ni auala e avea ai Iesu ma uo lelei ia i tatou taitoatasi? Atonu e te mafaufau i se tasi o loo feagai ma se taimi faigata. Fuafua pe faapefea ona avea oe ma se uo faaKeriso ia i latou.

Iopu 19:23–27

O Iesu Keriso o lo’u Faaola.

  • A uma ona faitau le Iopu 19:23–27, e mafai ona outou talanoa ma lau fanau e uiga i le auala e te iloa ai o loo soifua lo tatou Togiola. Atonu tou te galulue faatasi e tuu a outou upu o molimau (po o tusiga ata o le Faaola) i se tusi, (tagai i le fuaiupu 23).

  • E mafai foi ona outou usuina se pese e molimau i le Faaola, e pei o le “Ua Ou Iloa Lo‘u Fa‘aola” (Viiga, nu. 73). Faasoa atu fasifuaitau mai le viiga lea e faamalosia ai lou faatuatua ia te Ia. Aisea e taua ai le iloa o loo soifua Iesu Keriso?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Iopu o si’omia e isi tagata

Iopu ma Ana Uo, saunia e Ilya Repin

itulau o gaoioiga o le Peraimeri: O Iesu Keriso o lo’u Faaola