“27 Siulai–2 ʻAokosi. ʻʻOku Ou Fai ʻa e Ngāue ʻOku Lahi’: ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“27 Siulai–2 ʻAokosi. ʻʻOku Ou Fai ʻa e Ngāue ʻOku Lahi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026
ʻOku ʻI Ai Haʻaku Ngāue Lahi ke Fai, tā fakatātaaʻi ʻe Tyson Snow
27 Siulai–2 ʻAokosi: “ʻOku Ou Fai ʻa e Ngāue ʻOku Lahi”
ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8
Naʻe nofo pōpula ʻa e kakai Siú ʻi Pāpilone ʻi ha meimei taʻu ʻe 70. Naʻe mole meiate kinautolu ʻa Selusalema mo e temipalé, pea naʻe tokolahi ha niʻihi kuo ngalo ʻenau tukupā ki he fono ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe kei manatuʻi pē kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻá Ne fakahā ki Heʻene palōfitá, “Te u ʻaʻahi kiate kimoutolu, pea te u fakamoʻoni ʻeku lea leleí kiate kimoutolu, pea pule ke mou toe haʻu ki he potú ni” (Selemaia 29:10). Naʻe hoko moʻoni pē ʻa e kikite ko ʻení, he naʻe ʻai ʻe he ʻEikí ha founga ke foki mai ai Hono kakaí—ʻo tatau pē ki Selusalema kae mahuʻinga angé, ki heʻenau ngaahi fuakavá. Pea naʻá Ne fokotuʻu hake ha kau tamaioʻeiki naʻa nau fai “ʻa e ngāue ʻoku lahi” (Nehemaia 6:3): Naʻe tokangaʻi ʻe ha kōvana ko Selupēpeli ʻa hono toe langa e fale ʻo e ʻEikí. Naʻe tokoni ʻa ʻĒsela, ko ha taulaʻeiki mo ha tangata tohi, ke fakatafoki e loto ʻo e kakaí ki he fono ʻa e ʻEikí. Pea naʻe taki ʻe Nehemaia ʻa hono toe langa ʻo e ngaahi ʻā maluʻi takatakai ʻo Selusalemá. Naʻa nau fetaulaki mo e fakafepakí, ka naʻa nau maʻu foki ha tokoni mei ha ngaahi maʻuʻanga tokoni taʻeʻamanekina. ʻE lava ke fakahaaʻi mo tataki fakalaumālie heʻenau ngaahi aʻusiá kitautolu koeʻuhí he ʻoku tau toe fai mo ha ngāue ʻoku lahi. Pea hangē pē ko ʻenau ngāué, ʻoku lahi e ngāue ʻoku tau fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí, fono ʻa e ʻEikí, mo e maluʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻu ʻiate Iá.
Ke vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa ʻĒsela mo Nehemaiá, vakai ,“ʻĒsela” mo “Nehemaia” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
ʻOku ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ke nau fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.
Hili hono ikunaʻi ʻe Peasia ʻa Pāpiloné, naʻe tataki fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻi Peasia ko Sailosí ke ne ʻave ha kulupu ʻo e kau Siú ki Selusalema ke toe langa ʻa e temipalé. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻĒsela 1, fakatokangaʻi e meʻa naʻe loto ʻa Sailosi ke fai ke tokoniʻi e kau Siú ʻi he ngāue mahuʻingá ni. ʻOku fēfē hoʻo mamata ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he kakai tangata mo fafine ʻoku mou feohí, kau ai ʻa e kakai ʻoku ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo Hono Siasí? Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu atu ʻe he meʻá ni kiate koe kau ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué?
Vakai foki, ʻĪsaia 44:24–28.
Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu ia ʻo e fiefia.
ʻI hono kapa ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá, naʻa nau kaihaʻasi e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e temipalé pea tutu ia ke ʻosiʻosinga (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 25:1–10; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:17–19). ʻOkú ke pehē ko e hā haʻo ongo kapau naʻá ke kau ʻi he kau Siu naʻa nau mamata tonu ʻi he meʻá ni? (vakai, Saame 137). Fakatokangaʻi ange e anga e ongo ʻa e kau Siú, hili ha ngaahi taʻu mei ai, he taimi naʻe fakangofua ai ke nau foki ʻo toe langa e temipalé (vakai, ʻĒsela 3:8–13; 6:16–22). Te ne ala ueʻi koe ke ke fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e ʻEikí mo Hono falé. Ko e hā e ʻuhinga ‘oku hoko ai hono langa ʻo ha temipalé ko ha ʻuhinga ke fakafiefiaʻí?
Ko e temipale ʻo Selupēpelí; tā fakatātā ʻa Sam Lawlor
ʻĒsela 4–7; Nehemaia 2; 4; 6
ʻOku ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ke u fakahoko.
ʻOku fakafepakiʻi maʻu pē e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe hoko moʻoni ʻeni ʻi he ngaahi ngāue naʻe taki ʻe Selupēpeli mo Nehemaiá. Ko ha founga faingofua ʻeni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ako mei he ngaahi talanoa ko ʻení mo fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fai e ngāue ʻa e ʻEikí neongo e fakafepakí:
Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa Selupēpelí (ʻĒsela 4:3):
Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa Nehemaiá (Nehemaia 2:17–18):
Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻakú:
Ko e fakafepaki naʻe fehangahangai mo Selupēpelí (ʻĒsela 4:4–24):
Ko e fakafepaki naʻe fehangahangai mo Nehemaiá (Nehemaia 2:19; 4:1–3, 7–8; 6:1–13):
Ko e fakafepaki ʻoku ou fehangahangai mo iá:
Ko e founga naʻe tali ʻaki ʻe Selupēpelí (ʻĒsela 5:1–2):
Ko e founga naʻe tali ʻaki ʻe Nehemaiá (Nehemaia 2:20; 4:6, 9; 6:3–15):
Ko e founga te u lava ʻo tali ʻakí:
Ke maʻu ha tokoni ki hono fakahoa e aʻusia ʻa Nehemaiá ki hoʻo moʻuí, mahalo te ke lava ʻo ako e pōpoaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e “ʻOku Tau Fai ha Ngāue Lahi pea ʻOku ʻIkai Ke Tau Faʻa ʻAlu Hifo” (Liahona, Mē 2009, 59–62), tautefito ki he ongo konga fakaʻosí. ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngāue kuo tuku atu ʻe he ʻOtuá maʻaú, te ke lava ʻo ako ʻa e “Kaveinga ʻa e Kau Finemuí” pe ko e “Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné” (Gospel Library). Pe te ke lava ʻo sio ʻi ha himi hangē ko e “Kau Fefine ʻo Saioné” (Ngaahi Himi, fika 201) pe “ʻA Kimoutolu ʻa e Kau Faifekaú” (Ngaahi Himi, fika 202).
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha “loto fie ngāue” ʻi he ngāue ‘a e Fakamoʻuí? (Nehemaia 4:6). ʻE ʻuhinga nai ki he hā ke “ʻiate [koe] ʻa e nima lelei ʻo [e] ʻOtuá” ʻi hoʻo fai ʻEne ngāué? (Nehemaia 2:8; vakai foki, Nehemaia 2:18; ʻĒsela 7:6, 9, 27–28). Kuó ke mamata fēfē ki Hono toʻukupú ʻi hoʻo feinga ke tauhi kiate Iá?
ʻOku tāpuekina au ʻi heʻeku ako e folofolá.
ʻI he nofo pōpula ʻa e kakai Siú ʻo lauʻi toʻu tangatá, naʻe fakangatangata pē ʻa ʻenau malava ke maʻu “ʻa e tohi ʻo e fono ʻa Mōsesé” (Nehemaia 8:1). ʻI he Nehemaia 8, naʻe lau ʻe ʻĒsela ʻa e fonó ki he kakaí. Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he vahe ko ʻení ʻokú ne fakahaaʻi e ongo naʻe maʻu ʻe ʻĒsela mo hono kakaí fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne folofolá? (vakai tautautefito ki he veesi 1–12). Ko e hā ha meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ne fakahaaʻi hoʻo ongo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne folofolá?
Vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014), 133–44.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu ia ʻo e fiefia.
-
Ke akoʻi ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fiefia naʻe ongoʻi ʻe he kau Siú ʻi he taimi naʻe toe langa ai honau temipalé, ʻe lava ke ke fakaʻaliʻali ange ha fakatātā hangē ko ia ʻi laló. Talanoa ʻo kau ki he ʻuhinga ʻoku fiefia ai ʻa e kakai ko ʻení ke ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Te ke lava foki ʻo talaange ki hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e temipalé ko ha feituʻu fakafiefia kiate koé. Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he temipalé ke ke ongoʻi vāofi ange mo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí?
-
ʻI hoʻo lau mo hoʻo fānaú ʻa e ʻĒsela 3:10–13, tokoni ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kau Siú ʻi he taimi naʻe toe langa ai ʻa e temipalé. ʻI hoʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e veesi 13, mahalo te mou lava ʻo kalanga fiefia fakataha. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai ʻi hono foaki mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi temipale kiate kitautolú. Te tau lava fēfē ʻo fakahaaʻi ʻa e fiefia ko iá?
-
Fakakaukau ke hivaʻi mo hoʻo fānaú ha foʻi hiva fekauʻaki mo e temipalé, hangē ko e veesi hono ua ʻo e “Welcome Home [Talitali Lelei Koe ki ʻApi]” (Gospel Library). Hili e foʻi laine takitaha, te ke lava ʻo kiʻi taʻofi ai kae kole ki he fānaú ke nau vahevahe ha meʻa ʻoku nau saiʻia ai ʻi he temipalé. Te mou lava foki ʻo sio ki ha ʻū fakatātā ʻo ha ngaahi temipale lolotonga hoʻomou hivá.
ʻE tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke fai ʻEne “ngāue lahí.”
-
Vahevahe mo hoʻo fānaú ʻa e talanoa ʻo Nehemaiá (vakai, Nehemaia 2:17–20; 6:1–9; pe “Nehemaia” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 173–74). ʻI hoʻo lau ʻa e Nehemaia 2:20, te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo “tuʻu hake” ʻo ʻai ke pehē pē ʻoku mou tokoni ʻi hono langa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. Pe mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ʻi hono langa ha ʻā ʻaki ha ʻū poloka pe ngaahi meʻa kehe. ʻI heʻenau fai iá, te ke lava ʻo tokoniʻi ke nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakahokó.
1:38Nehemiah
-
ʻI hoʻomou lau ʻa e Nehemaia 6:9, fakaafeʻi hoʻo fānaú ke hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki hoʻo lea ʻaki ʻa e “fakamālohi hoku nimá.” Talanoa ki he fānaú fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hono fakamālohia ʻe he ʻOtuá ho ongo nimá ke fakahoko ʻEne ngāué.
Ko e folofolá ko ha tāpuaki ia.
-
Lau leʻolahi ha niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea mei he Nehemaia 8:2–3, 5–6, 8–9, 12 ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ʻi he taimi naʻa nau fanongo ai ki hono lau ʻe ʻĒsela ʻa e folofolá. ʻI hoʻo laukongá, ʻe lava ke fakatātaaʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení. Hili iá te mou lava leva ʻo fevahevaheʻaki ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke lau pe fanongo ai ki he folofolá.
-
ʻI hoʻomou lau fakataha ʻa e Nehemaia 8:8, te ke lava ʻo ʻeke ki hoʻo fānaú pe ko e hā e meʻa ʻoku tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e folofolá. Fakaʻaliʻali ange ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tokoni ki he ako folofolá ʻo hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo e Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (Gospel Library). Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke vahevahe ha meʻa kuo nau ako mei he folofolá fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.
Kumi ha moʻoni taʻengata mei he folofolá. “ʻOku fonu e folofolá ʻi he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke tau feinga mālohi ke maʻu ia. ʻI hoʻomou ako fakataha mei he folofolá, kiʻi mālōlō pea fehuʻi kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí pe ko e hā e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau fakatokangaʻí. Tokoniʻi kinautolu ke nau vakai ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení mo e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku fakatātaaʻi ia ʻi he ngaahi talanoa mo e moʻui ʻa e kakai ʻoku tau laukonga fekauʻaki mo kinautolú. ʻE lava foki ke tokoni ke vakaiʻi fakataha ʻa e puipuituʻa fakahisitōlia ʻo e ngaahi veesi ʻokú ke laú, kae pehē ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi vēsí mo e founga ʻoku ʻaonga ai kiate kitautolu he ʻaho ní” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 22).
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.