“10–16 ʻAokosi. ʻTe u Falala Pē Kiate Ia’: Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“10–16 ʻAokosi. ʻTe u Falala Pē Kiate Ia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026
Ko e Ngaahi Tautea ʻo Siopé, tā fakatātaaʻi ʻe Joseph Brickey
10–16 ʻAokosi: “Te u Falala Pē Kiate Ia”
Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42
ʻOku fakanatula pē ke fifili ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki ha kakai lelei—pe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa lelei ki ha kakai angakovi. Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe ha ʻOtua angatonu ke hoko ha meʻa pehē? ʻOku vakaiʻi ʻe he tohi ʻa Siopé ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení. Ko Siopé ko e taha ia ʻo e kakai lelei naʻe hoko ki ai ha ngaahi meʻa kovi lahi. Koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻaʻia ʻo Siopé, naʻe fifili leva hono ngaahi kaungāmeʻá pe ko ha tangata lelei moʻoni ia pe ʻikai. Naʻe fakamahino ʻe Siope ʻa ʻene angatonú mo fifili pe ʻoku faitotonu nai e ʻOtuá pe ʻikai. Ka neongo ʻene faingataʻaʻiá mo ʻene fifilí, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻa Siope ʻi heʻene angatonú mo e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻI he tohi ʻa Siopé, ʻoku fehuʻia mo siviʻi ʻa e tuí ka naʻe teʻeki ai pē ke liʻekina ʻaupito ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kuo tali kotoa e ngaahi fehuʻí. Ka ʻoku akoʻi ʻe he tohi ʻa Siopé, ʻoku lava ke fononga fakataha pē ʻa e tuí mo e fifilí kae ʻoua kuo tali e ngaahi fehuʻí. Pea neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ko iá, te tau lava ʻo pehē ki hotau ʻEikí, “Te u falala pē kiate ia” (Siope 13:15).
Ki ha vakai fakalūkufua ki he tohi ‘a Siopé, vakai “Siope” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (Gospel Library).
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Te u lava ʻo falala ki he ʻOtuá ʻi he tūkunga kotoa pē.
ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ngaahi ʻuluaki vahe ʻo Siopé, ʻi ha founga fakapunake, ʻa e fatongia ʻo Sētane ʻi heʻene hoko ko hotau filí pe tokotaha tukuakiʻí; ʻoku ʻikai ke nau fakamatalaʻi ha fengāueʻaki moʻoni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo Sētane. ʻI hoʻo lau e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sētane fekauʻaki mo Siopé (vakai, Siope 1:9–11; 2:4–5), te ke lava ʻo ʻeke pē kiate koe, “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ou kei faivelenga ai pē ki he ʻOtuá?” Ko e hā e ʻuhinga ‘e fakatuʻutāmaki ai ke talangofua pē ki he ʻEikí ʻi he ʻuhinga naʻe fokotuʻu mai ʻe Sētané?
Ko e hā ha meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he ngaahi tali ʻa Siope ki heʻene ngaahi faingataʻaʻiá? (vakai, Siope 1:20–22; 2:9–10).
Naʻe fokotuʻu ange ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopé ʻoku tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá (vakai, Siope 4–5; 8; 11). Ko e hā ha ngaahi palopalema ʻokú ke vakai ki ai ʻi he fakakaukau ko ʻení? Lau e tali ʻa Siopé ʻi he vahe 12–13. Ko e hā e meʻa naʻe ʻilo ʻe Siope fekauʻaki mo e ʻOtuá naʻe malava ai ke ne kei falala peé? Ko e hā hoʻo ʻilo ki he ʻOtuá ʻoku tokoni ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá?
Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Huhuʻí.
ʻOku tau ako he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga tahá lolotonga hotau ngaahi taimi faingataʻa tahá. Fakalaulauloto ki he ngaahi faingataʻa ʻo Siope ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Siope 19:1–22 mo e ngaahi moʻoni naʻá ne tala ʻi he veesi 23–27. ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻui ho Huhuʻí? Ko e hā ha meʻa makehe ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻilo ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?
Fakakaukau ke hivaʻi pe fanongo ki ha himi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, hangē ko e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himí, fika 68). Ko e hā ha ngaahi lea mei he himi ko ʻení ʻokú ne fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo Iá?
Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–12; 122.
“Pea ka ʻosi ʻene ʻahiʻahiʻi aú, te u hao mai ʻo hangē ko e koulá.”
Te ke lau ʻi he Siope 21–24, ha fakakikihi lea ʻi he vahaʻa ʻo Siope mo hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he uhouhonga ʻo e fakakikihi ko ʻení naʻe maʻu mei ai ha fehuʻi kuo fai ʻe ha kakai tokolahi: Ko e hā e ʻuhinga ʻoku faʻa faingataʻaʻia ai ʻa e kakai angatonú?
Neongo ʻoku ʻikai ke tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi talí, ka ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi ʻe lava ʻo tokoni ke mahuʻingamālie kiate kitautolu ʻa e faingataʻá mo e mamahí. Ko ha ngaahi folofola ʻeni ʻi lalo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku maʻu ai ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi folofola ko ʻení fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní?
Te ke lava foki ʻo lau e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo fekauʻaki mo e faingataʻá ʻi he “Fakamamahí pe Ikuʻanga Pau?” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2011]), 13–26).
Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó, te ke tali fēfē ha fehuʻi hangē ko e “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai angatonú ke nau faingataʻaʻiá?”
ʻAlomālié mo e Ngaahi Fetuʻú, tā fakatātaaʻi ʻe Yongsung Kim. Tā tuʻunga he angalelei ʻa e havenlight.com
ʻOku lahi ange e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻiate au.
Naʻe loto-foʻi ʻa Siope ʻi he ngaahi tukuakiʻi hono ngaahi kaungāmeʻá (vakai, Siope 16:1–5; 19:1–3), naʻá ne toutou fehuʻi ai ki he ʻOtuá pe ko e hā e ʻuhinga naʻe pau ai ke ne faingataʻaʻia lahí (vakai, Siope 19:6–7; 23:1–9; 31). Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha ʻuhinga mahino ʻi he tohi ʻa Siopé. Ka naʻá Ne akoʻi ha pōpoaki mahuʻinga ʻi he vahe 38–40. Te ke fakanounouʻi fēfē ʻa e pōpoaki ko iá? Hangē ko ʻení, ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi fehuʻi ʻa e ʻEikí ʻi he Siope 38:1–7, 18–24?
Te ke fakatokangaʻi naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siope fekauʻaki mo e niʻihi ʻo ʻEne ngaahi fakatupú mo ha ngaahi ngāue lalahi kehe (vakai, Siope 38–39). Te ke lava ʻo vakai ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatupu ko iá (pe ko hanau ʻū fakatātā). ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni ke kehe ai hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ʻOtuá? fekauʻaki mo hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá? Naʻa nau liliu fēfē ʻa e fakakaukau ʻa Siopé? (vakai, Siope 42:1–6; vakai foki, Mōsese 1:8–10).
Ko ha ongo pōpoaki ʻeni ʻe ua mei he konifelenisi lahí ʻe lava ʻo tokoni ke liliu ʻetau fakakaukaú: Tamara W. Runia “Vakai ki he Fāmili ʻo e ʻOtuá ʻi he Vakai Fakalūkufuá” (Liahona, Nōvema 2023, 62–69); Russell M. Nelson, “Fakakaukau Fakasilesitiale!” (Liahona, Nōvema 2023, 117–20). Kumi ʻi ha taha ʻo e ongo pōpoakí ha meʻa te ke loto ke manatuʻi ʻi he taimi hono hoko ʻe ngali taulōfuʻu mai ai hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá. Te ke fakamanatu fēfē kiate koe ʻa e meʻa kuó ke akó?
ʻAi ke ke mohu founga. ʻOku ʻikai ko e laukongá, fakakaukaú, mo e talanoá pē ʻoku fai ai e akó. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e ako fakangalongataʻa tahá ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi founga longomoʻui fakatuʻasinó. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo e founga hono liliu ʻe he ʻEikí ʻa e fakakaukau ʻa Siopé ʻi he Siope 38–40, te ke lava ʻo luelue ʻo sio ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻEikí, ʻa e lalahi mo e iiki. Pe te ke sio ki ha meʻa mei ha ngaahi tuliki kehekehe—mei ʻolunga, ʻi lalo, ofi ʻaupito, mamaʻo, mo e alā meʻa pehē.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
ʻE tokoniʻi au ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.
-
Poupouʻi hoʻo fānaú ke nau tala atu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo Siopé. Kapau ʻoku nau fiemaʻu ha tokoni, te ke lava ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ki he Siope 1:1, 13–22; 2:7–10 pe ki he “Siope” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 145–47). Naʻe tali fēfē ʻe Siope ʻa e ngaahi faingataʻá? (vakai, Siope 1:21; 2:10).
1:55Job
-
Naʻe kei faivelenga pē ʻa Siope ʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí. Mahalo te ke lava ʻo sio mo hoʻo fānaú ki ha ʻū fakatātā ʻo e fengāueʻaki ʻa Sīsū Kalaisi mo e niʻihi kehé (hangē ko e fakatātā ʻi laló pe ʻū fakatātā ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí). Talanoa ʻo kau ki he meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Iá pea mo Hono ʻulungāngá. Ko ha ngaahi veesi ʻeni ʻoku nau fakahaaʻi e meʻa naʻe ʻilo ʻe Siope fekauʻaki mo e ʻEikí: Siope 12:10, 13, 16; 19:25–27. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo Iá?
Naʻá Ne Fakamoʻui ʻa Kinautolu Kotoa, tā fakatātā ʻa Michael Malm
Te u toe moʻui hili ʻeku maté, koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.
-
Naʻe fai ʻe Siope ha fehuʻi mahuʻinga ʻi he Siope 14:14. Mahalo te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo taufetongi ʻi hono vahevahe e founga te ke tali ʻaki e fehuʻi ʻa Siopé. Te ke lava ʻo kumi ha ngaahi fakakaukau ʻi he ʻAlamā 11:42–44, ʻi he vitiō “In a Coming Day” (Gospel Library), pe ʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e Toetuʻú, hangē ko e “Naʻe Toetuʻu Nai ʻa Sīsū?” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 45).
#BECAUSEofHIM: An Easter Message of Hope and Triumph
ʻOku felangakiʻaki hake mo fepoupouaki e ngaahi kaungāmeʻa leleí.
-
ʻI he taimi naʻe loto-mamahi ai ʻa Siopé, naʻe pehē ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻoku tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá koeʻuhí naʻá ne faiangahala (vakai, Siope 22:5). Kapau ko e ngaahi kaungāmeʻa kitautolu ʻo Siope, te tau feinga fēfē ke tokoni kiate iá? ʻE tokoni fēfē ʻetau ngaahi leá ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau mamahí? (vakai, Siope 16:5). Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻe taha pe lahi ange ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻi hoʻomou aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení.
-
Fakakaukau ke kole ki hoʻo fānaú ke lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo ha kaungāmeʻa lelei pea ʻomi e hingoa ʻo ha kaungāmeʻa ʻokú ne maʻu e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení. Hili iá te mou lava ʻo sio ki ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko ha kaungāmeʻa lelei kiate kitautolu takitaha? Mahalo te ke fakakaukau ki ha taha ʻokú ne foua ha taimi faingataʻa. Palani e founga te ke hoko ai ko ha kaungāmeʻa anga faka-Kalaisi kiate iá.
Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Huhuʻí.
-
Hili hono lau e Siope 19:23–27, te ke lava ʻo talanoa mo hoʻo fānaú ki he founga ʻokú ke ʻilo ai ʻoku moʻui hotau Huhuʻí. ʻE lava ke mou ngāue fakataha ke ʻai hoʻomou fakamoʻoní (pe ko e tā fakatātā ʻa e fānaú ʻo e Fakamoʻuí) ʻi ha tohi (vakai, veesi 23).
-
Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva ʻoku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, hangē ko e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himí, fika 68). Vahevahe ha ngaahi kupuʻi lea mei he himí ʻokú ne fakamālohia hoʻo tui kiate Iá. Ko e hā e ʻuhinga ‘oku mahuʻinga ai ke ‘ilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisí?
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.