“3–9 ʻAokosi. ‘Kuó Ke Hoko Ai Koe … Koeʻuhí ko ha Kuonga Peheni’: ʻĒseta” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“3–9 ʻAokosi. ‘Kuó Ke Hoko Ai Koe … Koeʻuhí ko ha Kuonga Peheni,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026
ʻOku Fakahaofi ʻe Kuini ʻĒseta ʻa e Kakai ʻo Sihová, tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor
3–9 ʻAokosi: “Kuó Ke Hoko Ai Koe … Koeʻuhí ko ha Kuonga Peheni”
ʻĒseta
ʻOku lahi e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he tohi ʻa ʻĒsetá ʻoku hangē pē ha foʻi monūʻiá pe hoko fakatuʻupakē pē. Te ke fakamatalaʻi fēfeeʻi ʻa e founga ne hoko ai ha kiʻi taʻahine Siu ne paea ko ha kuini ʻo Peasia ʻi he taimi totonu ke ne fakahaofi ai hono kakaí mei he fakaʻauhá? Ko e hā ha tūkunga ke fanongo ai ʻa Motekiai ko ha kāinga ʻo ʻĒseta ki ha faʻufaʻu ke fakapoongi ʻa e tuʻí? Ngalingali naʻe hoko noa pē ʻeni, pe ko e konga pē ia ʻo ha palani fakalangi? Naʻe pehē ʻe Lainolo A. Lasipeni: “Ko hono moʻoní ko e meʻa ko ia ʻoku ngali naʻe hoko fakatuʻupakeé, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa. … ʻOku kau ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa iiki mo mahuʻinga ʻo ʻetau moʻuí” (“ʻI ha Palani Fakalangi,” Liahona, Nōvema 2017, 56). Mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi maʻu pē ʻa e ivi tākiekina ʻo e ʻEikí ʻi he fanga “kiʻi meʻa iiki” ko ʻení. Ka ʻoku tau ako mei he aʻusia ʻa ʻĒsetá te Ne lava ʻo tataki hotau halá mo teuteuʻi kitautolu “koeʻuhi ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14) ʻi he taimi te tau lava ai ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.
Ke vakai fakalūkufua ki he tohi ʻe ʻĒsetá, vakai “Tohi ʻa ʻĒsetá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
ʻOku tuku au ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi tūkunga te u lava ai ʻo tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé.
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē ʻoku tau takitaha tuʻu “ʻi ha feituʻu makehe pea ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ko [kitautolu] pē te [tau] lava ʻo faí. … Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga naʻe ʻoatu ai ʻe he ʻEikí ho ngaahi fatongiá. Mahalo ʻoku ʻi ai ha kakai mo ha ngaahi loto, ko koe toko taha pē te ke lava ʻo tokoniʻi mo tākiekiná. Mahalo he ʻikai toe lava ʻe ha taha kehe ia ʻo fakahoko tatau ia mo koé” (“Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí,” Liahona, Nōvema 2008, 56).
ʻI hoʻo lau e talanoa ʻo ʻĒsetá, fakalaulauloto ki he anga e kaunga ʻa e lea ko ʻeni kiate iá. Kumi ha ngaahi founga kuo fakafaingamālieʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒseta ke ne fakahaofi e kau Siú (vakai, hangē ko ʻení, ʻĒseta 2:21–23; 3:10–14; 4:14–16). Hili iá peá ke fakalaulauloto ki he founga kuó Ne foaki atu ai ha ngaahi faingamālie ke tāpuekina ʻa e niʻihi kehé. Ko e hā ha ngaahi tūkunga pe vā fetuʻutaki kuó Ne tataki ai koe “koeʻuhi ko ha kuonga peheni”? (ʻĒseta 4:14). Kapau ‘oku ʻi ai haʻo tāpuaki fakapēteliake, fakakaukau ke lau ia ke ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ngāue ʻoku tuku atu ʻe he ʻEikí ke ke fakahokó. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakahoko ai e ngāué ni?
Vakai foki, “For Such a Time as This” (video), ChurchofJesusChrist.org.
Koeʻuhi Ko Ha Kuonga Peheni
ʻOku tau ako lahi ange ʻi heʻetau fai ha meʻa kae ʻikai ko e fakafanongó pē. Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e kau faiakó: “ʻOku ʻikai totonu ke hoko ko e ʻetau taumuʻá ʻa e ʻKo e hā te u talaange kiate kinautolú?’ Ka, ke tau fehuʻi loto ‘Ko e hā te u fakaafeʻi kinautolu ke nau fakahokó? Ko e hā ha ngaahi fehuʻi naʻe tataki fakalaumālie te u lava ʻo ʻeke, ʻa ia kapau te nau fie tali, te ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau moʻuí?’” (ʻi he Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 25). Kapau ʻokú ke akoʻi ki ho fāmilí pe ko ha kalasi fekauʻaki mo ʻĒseta, ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo kole ange ke nau fai ʻa ia ʻe tokoni ke nau ako aí?
“ʻI he vakai ʻa Hāmani naʻe ʻikai ke punou ʻa Motekiaí … naʻe pito ai ʻa Hāmani ʻi he ʻitá” (ʻĒseta 3:5).
ʻE lava ke iku e loto-hikisiá mo e ʻitá ko ha ʻauhaʻanga.
ʻOku tau ako mei he tohi ʻa ʻĒsetá ki he faivelenga ʻa ʻĒseta mo Motekiaí, ka ʻoku tau ako foki ki he loto-hīkisia mo e ʻita ʻa Hāmaní. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻĒseta 3; 5:9–14, fakatokangaʻi e ngaahi ongo, lea, mo e tōʻonga ʻa Hāmaní. Ko e hā e meʻa ʻoku nau fakahā mai kau kiate ia mo ʻene ngaahi taumuʻá? Ko e hā ha ngaahi nunuʻa naʻá ne fehangahangai mo ia? (vakai, ʻĒseta 7). ʻE lava ke ueʻi koe ʻi hoʻo laukonga kia Hāmaní ke ke vakavakaiʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai hoʻo ongó mo e tōʻongá. ʻOku ueʻi nai koe ke fai ha ngaahi liliu? Te ke kole tokoni fēfē ki he Tamai Hēvaní?
Vakai foki, Lea Fakatātā 16:32; ʻAlamā 5:28.
ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻaukaí ʻoku ou falala mo fakafalala ki he ʻEikí.
Fakatokangaʻi e ʻuhinga naʻe loto ai ʻa ʻĒseta mo e toenga ʻo e kau Siú ke nau ʻaukaí (vakai, ʻĒseta 3:13; 4:1–3, 10–17). Naʻe tāpuekina fēfē kinautolu ʻe he ʻaukaí? (vakai, ʻĒseta 5:2–3; 8:11–12). Ko e hā e ʻuhinga ʻoku kole mai ai e ʻEikí ke tau ʻaukaí? (vakai, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “ʻAukaí mo e Ngaahi Foaki ʻAukaí,” Gospel Library). Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke hoko ai e ʻaukaí ko ha tāpuaki lahi ange ki hoʻo moʻuí.
Vakai foki, ʻĪsaia 58:6–12; “Fasting: Young Single Adult Ward, Amanda” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org.
Fasting: Young Single Adult Ward, Amanda
ʻĒseta 3:1–11; 4:10–17; 5:1–4; 9:17–19
ʻOku faʻa fiemaʻu ha loto-toʻa ʻoku lahí ʻi hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú.
ʻI he taimi naʻe taukapoʻi ai ʻe Motekiai mo ʻĒseta ʻena tui fakalotú mo hona kakaí, naʻe tuʻu ʻena moʻuí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Mahalo ʻe siʻisiʻi ange e nunuʻa faingataʻa ʻo ʻetau ngaahi filí, ka ʻe kei fiemaʻu pē ʻa e loto-toʻá ki hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻĒseta 3:1–4; 4:10–17 ki hono maʻu e loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? Fakatokangaʻi ʻa e nunuʻa kehekehe naʻe aʻusia ʻe Motekiai mo ʻĒseta hili ʻena fakahaaʻi ha loto-toʻá (vakai, ʻĒseta 3:5–11; 5:1–4). Ko e hā e meʻa naʻe fiemaʻu ke ʻilo ʻe ʻĒseta mo Motekiai fekauʻaki mo e ʻOtuá ke fakahoko ai ʻa e ngaahi fili naʻá na faí?
Fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga naʻá ke fiemaʻu ai ha loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako meia ʻĒseta mo Motekiai ʻe ala tokoni ke ke maʻu ai ha loto-toʻa ʻi he ʻEikí?
Naʻe iku e loto-toʻa ʻa ʻĒsetá ki ha “ʻaho fiefia” (vakai, ʻĒseta 9:17–19). Kuo ʻoatu fēfē ʻe he loto-toʻa faka-Kalaisí ha “ʻaho fiefiá”?
Vakai foki, “Loto-Toʻa,” “Pole ke Tuʻu Toko Taha” (vitiō), Gospel Library; “Tauhi ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 157.
loto-toʻa
Pole ke Tuʻu Toko Taha
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Te u lava ʻo tokoniʻi hoku fāmilí.
-
Mahalo te ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻĒseta 2:7 ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo hono tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku faingataʻaʻiá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Motekiai maʻa ʻĒsetá. Te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e vēsí pe fakamatalaʻi fakanounou ia ʻi he lea pē ʻaʻau. Te ke lava leva ʻo fakakaukau mo hoʻo fānaú ki ha kau mēmipa ʻo e fāmilí te nau ala fiemaʻu hoʻomou tokoní. Faʻu ha palani ke tokoniʻi kinautolu.
ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u loto-toʻa.
-
ʻE lava ke tokoni e ngaahi sīpinga ʻa ʻĒseta mo Motekiaí ke mahino ki hoʻo fānaú, ʻoku ʻuhinga ʻa e loto-toʻá ki hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻokú ke ilifia aí. Fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi kupuʻi lea Naʻe loto-toʻa ʻa Motekiai ʻi heʻene … mo e Naʻe loto-toʻa ʻa ʻĒseta ʻi he taimi naʻá ne …. ʻI hoʻomou ako fakataha e talanoa ʻo ʻĒsetá, ʻe lava ke fokotuʻu atu ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi founga ke fakaʻosi ʻaki e ongo sētesí. Te ke lava ʻo lau ʻa e ʻĒseta 3:1–11; 4:10–17 pe “Kuini ʻĒseta” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 166–70) pe sio he ʻū fakatātā ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení. Hili iá pea hiki ʻa e Te u loto-toʻa ʻi heʻeku …, pea fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau lisi e ngaahi meʻa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke nau fai ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ke nau loto-toʻa. ʻE lava ke tokoni ha foʻi hiva fekauʻaki mo e loto-toʻá, hangē ko e “Feinga Faitotonu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 80).
2:45Queen Esther
-
Te ke lava foki ʻo ako ki he taimi naʻe loto-toʻa ai ʻa Sīsū Kalaisí—hangē ko ʻení, ko e taimi naʻá Ne mamahi ai maʻa ʻetau ngaahi angahalá ʻi Ketisemani pea ʻi he funga kolosí (vakai, Mātiu 26:36–39; 27:33–35). Kole ki hoʻo fānaú ke nau vahevahe ha taimi naʻa nau loto-toʻa ai, pea vahevahe foki mo hoʻo ngaahi aʻusiá.
ʻOku ʻomi ʻe he ʻaukaí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.
-
ʻE lava ke tokoni atu kiate koe hono lau ʻa e ʻĒseta 4:1–3, 10–17 ke akoʻi ai hoʻo fānaú ki he ʻaukaí. Ko e hā e ʻuhinga naʻe ʻaukai ai ʻa ʻĒseta mo e kau Siú? Tala ki hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ʻaukai aí. Te ke lava foki ʻo ʻeke ange pe te nau fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻaukaí ki ha kaungāmeʻa kuo teʻeki ai pē ke ne ʻaukai kimuʻa. Te tau tokoni fēfē ke mahino ki hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ʻaukaí?
-
Poupouʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki ha meʻa te nau ala fiemaʻu ai e tokoni ʻa e ʻEikí. Fokotuʻu ange ke nau fai e konga ko ia ʻo ʻenau ʻaukaí he Sāpate ʻaukai hokó.
Koeʻuhí naʻe loto-toʻa ʻa ʻĒseta, naʻá ne lava ai ʻo fakahaofi e kakai ʻa e ʻEikí.
Te u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.
-
Tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ko e taimi naʻe ilifia ai ʻa ʻĒsetá, naʻe poupouʻi ia ʻe Motekiai ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko e kuini “koeʻuhí ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14). Ko e hā e ʻuhinga ʻa Motekiai ki he meʻá ni? Mou fetalanoaʻaki ki he founga naʻe hoko ai ʻa ʻĒseta ko ha meʻangāue maʻá e ʻEikí. Te tau hoko fēfē ko ha ngaahi meʻangāue maʻá e ʻEikí?
-
Te ke tokoni fēfē ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻangāué? Mahalo te ke lava ʻo fakaafeʻi ha taha ke ne tā ha foʻi hiva ʻi ha meʻalea fakamūsika pe fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha taha ʻokú ne fakaʻaongaʻi ha meʻangāue. Te ke lava ʻo talanoa ki he ʻuhinga ʻo e hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.