Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
20–26 Siulai. “ʻOku Hanga Homau Matá Kiate Koe”: 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–20; 26; 30


“20–26 Siulai. ‘ʻOku Hanga Homau Matá Kiate Koe’: 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–20; 26; 30,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“20–26 Siulai. ‘ʻOku Hanga Homau Matá Kiate Koe,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026

Ko e lotu ʻa e Tuʻi ko Sihosafaté

Ko e Lotu ʻa e Tuʻi ko Sihosafaté, tā ʻa Keeley Rae

20–26 Siulai: “ʻOku Hanga Homau Matá Kiate Koe”

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–20; 2630

Naʻe ʻākilotoa e Puleʻanga ʻo Siutá. Naʻe laka fakataha mai ʻa e ngaahi kau tau ʻo e puleʻanga mālohi ʻe tolu ʻo e filí, ko e teuteu ki he tau. ʻI he momeniti faingataʻa ko ʻeni ʻo e fiemaʻu vivilí, naʻe tafoki ʻa Sihosafate, ko e Tuʻi ʻo Siutá, ki he Tuʻi ʻo e langí mo e māmaní. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Sihosafate hono kakaí ki he temipalé pea nau lotu. Naʻá ne fakahaaʻi honau vaivai fakaetangatá mo tautapa ke fakahaofi kinautolu. Naʻe tali mai ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e palōmesi te Ne maluʻi kinautolu: “ʻOua naʻa mou manavahē pe ilifia” (2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:17).

Mahalo he ʻikai ke ʻi ai ha kau tau ke fakamanamana mai ʻi hotau matapaá ke fakaʻauha kitautolu, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe he filí mo e koví. Ko hotau hala ki he fakahaofí ʻe tatau pē mo ia naʻe fekumi ki ai ʻa Sihosafaté, pea ʻe lava pē foki ke peheni mo ʻetau lotú: “ʻE homau ʻOtua, … ʻoku ʻikai ha mālohi ʻiate kimautolu ki he fuʻu tokolahí ni ʻoku haʻu ke tauʻi ʻa kimautolú; pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo foki ʻa e meʻa ke faí: ka ʻoku hanga homau matá kiate koe” (2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:12).

Te ke lau ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–30, ʻo kau kia Sihosafate mo e ngaahi tuʻi kehe ʻi Siutá. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻenau ngaahi liliu makatuʻunga ʻi he tuí, ʻenau ngaahi ikuná, mo e ngaahi faingataʻá ki hoʻo moʻuí.

Ki ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa 2 Fakamatala Meʻa Hokohokó, vakai, “Fakamatala Meʻa Hokohoko” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–16

Te u maʻu ha nonga ʻi he falala ki he ʻOtuá.

Naʻe lahi ha ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siutá—ʻo tatau pē mo kitautolu kotoa ʻi he ʻaho ní. ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá, fakatokangaʻi ʻa e feituʻu naʻe tuku ki ai ʻene falalá mo e anga e liliu ʻa e meʻa ko iá ʻi he fakalau atu ʻa e taimí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

Ngaahi faingataʻa naʻe fepaki mo ʻAsá

Ko e feituʻu naʻe tuku ki ai e falala ʻa ʻAsá

Maʻuʻanga Fakamatalá

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14:9–12

Maʻuʻanga Fakamatalá

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 15:1–8

Maʻuʻanga Fakamatalá

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 16:1–10

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku faʻa toʻo ai ʻetau falalá mei he ʻEikí ʻi he taimi ʻe niʻihi? Ko e hā mo ha toe ngaahi meʻa ʻokú ke ako mei he moʻui ʻa ʻAsá?

Vakai foki, ʻEletā D. Todd Christofferson, “Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2022, 78–80.

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18

Te u lava ʻo taukapoʻi ʻa e totonú, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke manakoa aí.

ʻOku pau pē naʻe ongoʻi ʻe he palōfita ko Mikaiá ʻa e teke mālohi ke ne kikiteʻi ʻe ikuna ʻa e tuʻi ko Sihosafaté mo ʻĒhapi ʻi heʻena tau mo Sīliá. Kumi ha fakamoʻoni ʻo e faʻahinga teke mālohi ko iá ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18:1–12. Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke maʻu ki he loto-toʻa mo e angatonu ʻa Mikaia ʻi he veesi 13–27? (Fakatokangaʻi ange ʻi he veesi 14, ʻoku ʻomi ai ʻe Mikaia ha tali fakahua; ko ʻene tali totonú ʻoku ʻi he veesi 16.) ʻOku fakahoko fēfē ʻa e ngaahi lea ʻa Mikaiá ʻi he veesi 28–34?

Ko e hā ha ngaahi tūkunga te ke ala fehangahangai ai mo ha teke mālohi ʻo hangē ko ia ne fehangahangai mo Mikaiá? Ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu mei ai ha loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne ngaahi akonakí?

mape ʻo Siutá

ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e Tuʻi ko Sihosafaté, naʻe ʻohofi ʻe ha puleʻanga ʻe tolu ʻa Selusalema.

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:1–25

fakaʻilonga seminelí
Te u lava ʻo tafoki ki he ʻOtuá mo ʻEne kau palōfitá ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:1–12, kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Sihosafaté ʻi he taimi naʻe haʻu ai ha ngaahi puleʻanga lahi ke ʻohofi ʻa Siutá. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻene ngaahi tōʻongá ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá?

ʻOku maʻu e tali ʻa e ʻEikí ki he lotu ʻa Sihosafaté ʻi he veesi 14–17. Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi ai te ne fakafiemālieʻi koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻalu atu ʻa e kakai ʻo Selusalemá ke fakafetaulaki ki he kau tau ne omi ke fakafepakí. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:20, kumi ʻa e pōpoaki naʻe fai ʻe Sihosafate ki he kakai ʻo Selusalemá. Naʻe fakahoko fēfē ʻene ngaahi leá? (vakai, veesi 22–23). Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo tui kiate Ia pea muimui ki Heʻene kau palōfitá?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e meʻa kuó u aʻusiá, ko e taimi pē ʻe tuku ai hoʻo fakaʻilonga fehuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfitá ka ke hanga ʻo tali kakato ʻene leá, pea fai ki aí, ʻe lilingi hifo leva ʻa e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai pē ke u teitei ʻeke kiate au, ‘Ko e fē ʻa e taimi ʻoku lea ai ʻa e palōfitá ko ha palōfitá mo e taimi ʻokú ne lea ai ʻoku ʻikai ko ha palōfitá?’ Naʻá ku tokanga maʻu pē ki he, ‘Te u lava fēfē ʻo hangē ange ko iá?’” (ʻi he Lane Johnson, “Russell M. Nelson: A Study in Obedience,” Ensign, Aug. 1982, 24).

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6; “A Secure Anchor” (vitiō), Gospel Library; “Fai ha ngaahi fili ʻoku tataki fakalaumālie,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fai ha Ngaahi Filí (2022), 4–5.

3:37

Ko ha Tuʻuʻanga Maʻu

Kumi ha ngaahi fakamatala faingofua ʻo e moʻoní. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē: “ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi tokāteline mahuʻinga lahi fau. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻasi ai e maama ʻo e Laumālié ʻi honau ngaahi tapá, ʻoku nau fetapaki ʻi ha tuʻunga fakasilesitiale mo hulungia ʻa e hala ʻoku tonu ke tau muimui aí” (“According to the Desire of [Our] Hearts,” Ensign, Nov. 1996, 21). ʻI hoʻo ako e folofolá, fakakaukau ke tuku ha taimi ke ʻiloʻi, fakaʻilongaʻi, mo fakalaulauloto ai ki ha ngaahi pōpoaki nounou ka ʻoku mālohi. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi sīpinga ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14:11; 15:7; 18:13; 20:15; 26:5. Ko e hā mo ha toe “ngaahi tokāteline mahuʻinga lahi fau” kehe ʻokú ke lava ʻo ʻiló?

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 26:3–21

ʻOku iku ʻa e hīkisiá ki he fakaʻauha.

Pea hangē pē ko e ngaahi tuʻi kehe ʻo Siutá, naʻe kamata e pule ʻa ʻŪsaiá ʻaki ha ngaahi lavameʻa lahi ka naʻe fakaiku ki ha meʻa fakamamahi. Kumi ʻa e sīpinga ko ʻení ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 26. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e liliuʻanga ʻo e moʻui ʻa ʻŪsaiá?

ʻI hoʻo lau ʻa e veesi 16–23, manatuʻi ko e taimi ko ʻení ko e kau taulaʻeikí pē naʻe fakangofua ke nau tutu ha meʻa namu kakala ʻi he temipalé. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe talangataʻa ai ʻa e Tuʻi ko ʻŪsaiá ki he ʻOtuá? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he aʻusia fakamamahi ko ʻení?

Vakai foki, “Ke Ke Loto-maʻulalo,” Ngaahi Himi, fika 65.

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 30

Te u lava ʻo hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei.

ʻI he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 30, naʻe hoko ʻa Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siutá. Naʻá ne fakaafeʻi ʻa e Puleʻanga fakafepaki ʻo ʻIsilelí ke nau fakataha ki Selusalema ke fakamanatu ʻa e Laka Atú—ko ha meʻa naʻe ʻikai ke lava ʻe he kau ʻIsilelí ʻo fai ʻi ha ngaahi taʻu lahi (vakai, veesi 1–12). Ko e hā e meʻa ʻokú ke mālieʻia ai fekauʻaki mo e fakaafé mo e founga hono talí—ʻo fakatou tatau pē ki he kau fakaafe mei ʻIsilelí mo e kau Siuta naʻa nau talitali kinautolú?

Koeʻuhí he kuo fuʻu fuoloa, naʻe ʻikai maheni ha niʻihi ʻo e kau ʻaʻahi ki Selusalemá mo e ngaahi fakaikiiki ʻo e founga ke kau atu ki he Laka Atú. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 30:18–27, ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he tali ʻa Hesekaiá pea mo e ola ʻo ʻene talí?

Vakai foki, Russell M. Nelson, “Fiemaʻu ha Kau Faʻa Fakalelei,” Liahona, Mē 2023, 98–101.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

fakaʻilonga ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14–1620

Te u lava ʻo falala ki he ʻOtuá.

  • Ke fakafeʻiloaki ʻa e fakakaukau ʻo e falala ki he ʻEikí, te ke lava ʻo fakahā ki hoʻo fānaú ha meʻa ʻokú ke falala te ne ʻai koe ke ke mōmoa ʻi he taimi ʻoku ʻuha aí, hangē ko ha fakamalu pe sāketi. Tuku ke nau talanoa ki he ʻuhinga te tau lava ai ʻo falala ki he ʻū meʻá ni. Pea tokoni ke nau fakafehoanaki e meʻa ko iá ki heʻetau falala ki he ʻEikí. Ko e hā e ʻuhingaʻoku tau falala ai te Ne maluʻi fakalaumālie kitautolú?

  • Te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e founga naʻe tali ʻaki ʻe he Tuʻi ko ʻAsá mo e Tuʻi ko Sihosafaté ʻa e ngaahi faingataʻá ʻaki ʻena falala ki he ʻEikí (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 14:11; 20:3–5, 12). Fevahevaheʻaki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakahaaʻi ki he ʻEikí hoʻo falala kiate Iá.

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 20:1–29

ʻE fanongo mai mo tali ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú.

  • ʻE lava ke tokoni ʻa e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e talanoa ki he lotu ʻa Sihosafaté pea mo e tali ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo vahevahe mo hoʻo fānaú ha ngaahi taimi naʻe fanongo mo tali ai ʻe he ʻOtuá hoʻomou ngaahi lotú. Fakakaukau ke fakakau ha ngaahi taimi naʻe maʻu ai ʻa e ngaahi talí ʻi ha ngaahi founga pe taimi naʻe ʻikai te ke ʻamanaki ki ai. ʻE lava ke tokoni ha foʻi hiva fekauʻaki mo e lotú, hangē ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6), ke fakatupulaki e tui ʻa hoʻo fānaú.

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 26:3–23

Te u lava ʻo loto-fakatōkilalo.

  • Ke ako ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e hīkisiá, ʻe lava ke langa ʻe hoʻo fānaú ha taua ʻaki ha ʻū poloka pe fanga kiʻi ipu iiki. ʻI heʻenau hili ʻa e konga poloka pe ipu takitaha ʻi he tauá, tokoni ke nau ʻiloʻi ha taha ʻo e ngaahi lavameʻa ʻa ʻŪsaiá mei he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 26:3–15. Hili ʻenau fakaʻosi ʻa e tauá, aleaʻi mo hoʻo fānaú ʻa e founga ʻe lava ai ʻe ʻUsaia ʻo tauhi ia ke tuʻu maʻu mo mālohí. Ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo ʻai ke toó? Pea ʻi hoʻo lau ʻa e veesi 16, te ke lava ʻo talanoa ki he ʻuhinga ke “mahikihiki hake [hotau] lotó ke kovi lahí.” Vahevahe mo hoʻo fānaú ʻa e meʻa naʻe hoko kia ʻUsaia ʻi he veesi 16–23. Tuku ke nau veteki ʻenau tauá. Talanoa ki he meʻa te tau lava ʻo fai ke tau loto-fakatōkilalo aí.

Ko e fakafetaʻi ʻa Hesekaia ki he ʻOtuá

Ko e Fakamālō ʻa e Tuʻi ko Hesekaiá pea mo e Kakaí ki he ʻOtuá, © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com

2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 30

Te u lava ʻo hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei.

  • ʻOku hā ʻi he fakatātā ʻi ʻolungá ʻa hono fakaafeʻi ʻe Hesekaia ʻa e kaungāʻapi ʻo Siutá mei he Puleʻanga ʻo ʻIsilelí ke nau kātoangaʻi ʻa e Laka Atú. Te ke lava ʻo sio ki he ʻīmisi ko ʻení mo hoʻo fānaú pea lau ʻa e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 30:18–19, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau fakaafé naʻe teʻeki ai ke nau fakamaʻa kinautolu ʻo fakatatau mo e fono ʻa Mōsesé. Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Hesekaiá? Ko e hā nai e ongo ʻa e kau fakaafé ki he meʻá ni? Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki he founga te nau lava ai ʻo hangē ko Hesekaiá ʻi he founga ʻo ʻenau fakafōtunga ki he niʻihi kehé.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

Ko hono tuli ʻo ʻUsaia mei he temipalé ʻi he ʻasi ʻa e kiliá ʻi hono foʻi laʻé

Ko e Hīkisia mo e Tautea ʻo ʻUsaiá, tā ʻa A. M. Boon

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: ʻE ongona mo tali ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú