Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi: “ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, ʻFoki ki ʻApi’”


“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi: ‘ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, “Foki ki ʻApi,”’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi: ‘ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, “Foki ki ʻApi,”’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026

faka‘ilonga ʻo e ngaahi fakakaukaú

Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí

“ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, ʻFoki ki ʻApi’”

Naʻe tānaki fakataha ʻe Mōsese e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he toafa Sainaí ʻi he talalo moʻungá. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangalo ke liliu e kulupu ko ʻeni ʻo e kau pōpula ne toki fakatauʻatāinaʻí ke hoko ko ha kakai maʻongoʻonga. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Pea te mou ʻiate au ko e puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki, mo e kakai māʻoniʻoni” (ʻEkesōtosi 19:6). Naʻá Ne palōmesi te nau tupulaki mo tuʻumālie, neongo hono ʻākilotoa kinautolu ʻe ha ngaahi fili lalahi mo mālohi ange.

He ʻikai ke hoko ʻeni koeʻuhí ko e tokolahi pe mālohi pe taukei ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻe hoko ia, “kapau te [nau] tuitala moʻoni ki [Hono] leʻó, ʻo tauhi [ʻEne] fuakavá” (ʻEkesōtosi 19:5). ʻOku ʻikai ko honau mālohí, ka ko e mālohi ʻo e ʻOtuá te ne ʻai ke nau mālohí.

Ka naʻe ʻikai ke tuitala maʻu pē ʻa e kau ʻIsilelí ki he leʻo ʻo e ʻOtuá, pea aʻu ki ha taimi kuo ʻikai ke nau toe tauhi ʻEne fuakavá. Naʻe tokolahi ha niʻihi naʻa nau lotu ki ha ngaahi ʻotua kehe mo ohi mai e ngaahi founga mo e anga fakafonua ʻo e kakai naʻa nau feohí. Naʻa nau fakafisingaʻi ʻa e meʻa tofu pē naʻa nau hoko ai ko ha puleʻanga makehé—ʻa honau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻEikí. Ka ne taʻeʻoua e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hono maluʻi kinautolú, naʻe ʻikai ha meʻa ke ne taʻofi honau ngaahi filí.

Ko hono Fakamoveteveteʻí

Fakafuofua ki he 735 mo e 720 BC, naʻe tā tuʻo lahi hono kapa ʻe he kau ʻAsiliá ʻa e Puleʻanga ʻIsileli ʻo e Tokelaú, ko ha nofoʻanga ia ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā uá, pea taki pōpula ha kau ʻIsileli ʻe lauafe ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e ʻEmipaea ʻAsiliá. Naʻe ʻiloa e kau ʻIsileli ko ʻení ko e “faʻahinga … kuo pulí,” koeʻuhi he naʻe toʻo kinautolu mei honau fonua tupuʻangá ʻo fakamoveteveteʻi ʻi ha ngaahi puleʻanga kehekehe. Ka naʻa nau hē foki ʻi ha ʻuhinga loloto ange: ʻi he fakalau ʻa e taimí naʻe ʻikai ke nau toe ʻiloʻi honau tupuʻangá ʻa ia ko ha kakai fuakava ʻo e ʻOtuá.

Naʻe faifai pea tafoki foki mo ha kakai tokolahi ʻi he Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá mei he ʻEikí. Naʻe ʻohofi mo ikunaʻi foki ʻe he kau ʻAsiliá ʻa e konga lahi ʻo e puleʻanga ko iá; ko Selusalema pē naʻe fakaofo hono fakahaofí. Kimui ange ai, ʻi he vahaʻa ʻo e 597 mo e 580 BC, naʻe fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema, kau ai ʻa e temipalé, pea ʻave pōpula mo ha kakai tokolahi. Hili ha taʻu ʻe 70 mei ai, naʻe fakangofua ha konga ʻo e hako ʻo Siutá ke nau foki ki Selusalema ʻo toe langa ʻa e temipalé. Neongo ia, ka naʻe tokolahi ha niʻihi naʻa nau nofo pē ʻi Pāpilone.

mōfia ʻa Selusalema ʻi he afí

The Destruction of Jerusalem by Nebuzar-adan (Ko Hono Fakaʻauha ʻe Nepusaletani ʻa Selusalemá), tā ʻa William Brassey Hole, © Providence Collection/laiseni mei he goodsalt.com

ʻI he fakalau atu ʻa e taimí, naʻe fakamoveteʻi ʻa e kakai ʻIsileli mei he ngaahi faʻahingá kotoa “ʻaki … ʻa e ʻahiohio ki he ngaahi puleʻanga, ʻa ia naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi” (Sākalaia 7:14). Naʻe tataki atu ʻe he ʻEikí ha niʻihi ki ha ngaahi fonua kehe. Naʻa mavahe ha niʻihi mei ʻIsileli ke hola mei he taki pōpulá pe ko ha ngaahi ʻuhinga fakapolitikale pe fakaʻekonōmika.

ʻOku tau ui ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni naʻe hokó ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ki he fakamoveteveté. Ko e taha e ʻuhingá, ko ha kaveinga tefito ʻeni ʻi he Fuakava Motuʻá—naʻe tokolahi ha kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻa e fuʻu tō lalo fakalaumālie naʻe iku ki he fakamoveteveté. Naʻa nau tomuʻa mamata mai ki ai pea naʻa nau fakatokanga fekauʻaki mo ia. Naʻe ʻi ai hanau niʻihi naʻa nau moʻui ʻi he hoko ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku tokoni ia ke manatuʻi ʻi hoʻo lau a e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaia, Selemaia, ʻĀmosi, mo e kau palōfita kehe ʻi he konga kimui ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻI hoʻo fakakaukau ki he tuʻunga ko ʻení mei hoʻo lau ʻenau ngaahi kikite fekauʻaki mo ʻAsīlia mo Pāpiloné, tauhi tamapuá mo e nofo pōpulá, fakaʻauhá mo e iku ʻo toe fakafoki mai kinautolú, te ke toki ʻiloʻi leva ʻa e meʻa ʻoku nau talanoa ki aí.

ʻE tokoniʻi koe ʻe he maʻu ha mahino ki hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí ke toe mahino lelei ange ai e Tohi ʻa Molomoná, koeʻuhi he ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti ia ʻo ha vaʻa ʻo ʻIsileli naʻe fakamoteveteveʻí. ʻOku kamata ʻa e lekooti ko ʻení mei he hola ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalema ʻi he taʻu 600 BC, kimuʻa siʻi pē pea ʻohofi ʻe he kau Pāpiloné. Ko Līhai ʻa e taha ʻo e kau palōfita naʻá ne kikiteʻi e fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. Pea naʻe tokoni hono fāmilí ke fakahoko ʻa e kikite ko iá, ʻo ʻave ai ha kiʻi kulupu ʻo e hako ʻo ʻIsilelí ke nofo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, ʻi he ongo ʻAmeliká.

Ko e Tānakí

Ka neongo iá, ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí ko ha konga pē ia ʻo e talanoá. ʻOku ʻikai ke ngalo ʻi he ʻEikí ʻa Hono kakaí, pea ʻoku ʻikai ke Ne liʻaki kinautolu, neongo ʻenau hanga ʻo liʻaki Iá. Ko e ngaahi kikite lahi ki hono fakamoveteveteʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsilelí ʻoku ʻomi fakataha ia mo ha ngaahi talaʻofa lahi te Ne tānaki fakataha kinautolu ʻi ha ʻaho.

Ko e taimi ko iá ʻa e ʻahó ni—ʻa hotau kuongá ni. Kuo ʻosi kamata ʻa e tānakí. ʻI he 1836, hili ha ngaahi taʻu e lauiafe mei hono tānaki fakataha mai ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻIsilelí ʻi he talalo ʻo e Moʻunga Sainaí, naʻá ne hā mai ʻi he Temipale Ketilaní ʻo foaki kia Siosefa Sāmita ʻa e “ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí mei he potu ʻe fā ʻo e māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11). Ko ia ai, ʻoku tānaki fakataha mai e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsilelí mei he puleʻanga kotoa pē ʻa ia ʻoku lava ke fononga ki ai e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻi he malumalu ʻo e kakai ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ko ʻení.

Ko e hā ʻa Mōsese kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní.

Ko e Hā Mai ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻi he Temipale Ketilaní, tā ʻa Gary E. Smith

Kuo ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e tānaki ko ʻení ko e “meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mālohí, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono mahuʻingá, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono fakaʻeiʻeikí. Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, te ke hoko ai ko hano konga kāfakafa.”

ʻE founga fēfē haʻatau tokoní? ʻOku ʻuhinga ki he hā hono tānaki ʻo ʻIsilelí? ʻOku ʻuhinga nai ia ki hono fakafoki e faʻahinga ʻe hongofulu mā uá ki he fonua naʻa nau tomuʻa nofoʻí? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga ia ki ha meʻa matuʻaki lahi ange, ʻoku ope lahi atu ʻene taʻengatá. Hangē ko e fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní:

“ʻI heʻetau talanoa fekauʻaki mo e tānaki fakatahá, ʻoku tau ʻuhinga ai ki he moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpoaki ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. …

“Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitaisó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē ia.”

‘Oku hoko ʻeni, hangē ko e lea ‘a ʻĪsaiá, “tautau tokotaha” (ʻĪsaia 27:12), pe hangē ko hono kikiteʻi ʻe Selemaiá, “ko e taki toko taha ʻi ha kolo, pea mo e toko ua ʻi ha faʻahinga” (Selemaia 3:14).

ʻOku ʻuhinga e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki hono ʻomi e fānau ʻa e ʻOtuá kiate Ia. ʻOku ʻuhinga ia ki hono fakafoki kinautolu ki honau vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá mo Iá. ʻOku ʻuhinga ia ki hono toe fokotuʻu ʻo e “[puleʻanga] māʻoniʻoní” naʻá Ne folofola ke fokotuʻu fuoloá (‘Ekesotosi 19:6).

Foki ki ʻApi

ʻI hoʻo hoko ko ha taha kuó ne fai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ke hoko ai ko e konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Kuo tānaki mai koe, pea ko ha tokotaha tānaki koe. ʻOku langa ʻa e talanoa fisifisimuʻa ʻo e kakai ʻo e fuakavá ʻi ha ngaahi senituli lahi, pea ko ha tokotaha mahuʻinga koe ʻi hono fakahoko iá. Ko e taimi ʻeni ʻe “folofola ai ʻa Sīsū ki ʻIsileli hono kotoa, ʻFoki ki ʻapi.’”

Ko e pōpoaki ‘eni ʻa e kau tānakí: Foki ki ʻapi ki he fuakavá. Foki ki ʻapi ki Saione Foki ki ʻapi kia Sīsū Kalaisi, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea te Ne fakafoki koe ki ʻapi ki he ʻOtua ko hoʻo Tamaí.