“13–19 Siulai. ‘Naʻe Falala Ia ki [he ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí’: 2 Ngaahi Tuʻi 16–25,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)
“13–19 Siulai. ‘Naʻe Falala Ia ki [he ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026
The Flight of the Prisoners (Ko e Hola ʻa e Kau Pōpulá), tā ʻa James Jacques Joseph Tissot mo e niʻihi kehe
13–19 Siulai: “Naʻe Falala Ia ki [he ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí”
2 Ngaahi Tuʻi 16–25
Neongo e ngāue fakaofo ʻa e palōfita ko ʻIlaisá, ka naʻe ʻikai ke fakatomala e Puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he Tokelaú. Naʻe faifai pea ikunaʻi ʻe he ʻEmipaea ʻo ʻAsiliá ʻo fakamoveteveteʻi e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. Lolotonga ko iá, naʻe pehē pē mo e Puleʻanga ʻo Siuta ʻi he Fakatongá: naʻe toe mafola lahi foki mo e tauhi tamapuá ʻi ai.
Ka neongo e hōloa fakalaumālie ko ʻení, naʻe fakamatala ʻa e folofolá ki ha ongo tuʻi ʻe ua ʻi Siuta ʻa ia naʻá na fakatafoki hona kakaí ki he ʻEikí ʻi ha vahaʻataimi. Ko e taha ko Hesekaia. Lolotonga ʻene pulé, naʻe kapa ai ʻe he kau ʻAsiliá ha konga lahi ʻo Siuta. Ka naʻe fakahaaʻi ʻe Hesekaia mo hono kakaí ʻa e tui ki he ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne fakahaofi ʻa Selusalema ʻi ha founga fakaofo. Kimui ange ai, hili ha vahaʻataimi ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe hoko ʻa Sōsaia ko e tuʻi. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Sōsaia hili hono toe maʻu e tohi ʻo e fono a Mōsesé, ke ne fakahoko ha ngaahi liliu ʻo toe fakaake ai e moʻui fakalotu ʻa hono kakaí.
Pea hangē pē ko ʻIsileli mo Siutá, ʻoku tau fakahoko kotoa pē ha ngaahi fili ʻoku lelei mo kovi. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku fiemaʻu ha liliu ki heʻetau moʻuí, ʻe lava ke tau maʻu ha fakalotolahi mei he ongo taimi fakatuʻamelie ko ʻení lolotonga e ngaahi taʻu fakapoʻuli ʻi he hisitōlia ʻo Siutá. Mahalo ʻe lava ke tataki fakalaumālie kitautolu ʻe he ngaahi sīpinga ʻa Hesekaia mo Sōsaiá ke tau “falala ki [he ʻEiki] ko [hotau] ʻOtuá” (2 Ngaahi Tuʻi 18:22).
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Te u lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻeku tuí.
Kuo aʻusia ʻe hatau tokolahi ʻa hono poleʻi ʻetau tuí. Naʻe hoko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa ko iá kia Hesekaia mo hono kakaí ʻi he fakaofi atu ʻa e kau tau ʻAsiliá ki Selusalemá. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Ngaahi Tuʻi 18–19, fakakaukauloto ʻokú ke nofo ‘i Selusalema he taimi ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai ʻi hoʻo fanongo ki he manuki ʻa e kau ʻAsiliá ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 18:28–37; 19:10–13? Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke mei faí? Fakafehoanaki e ngaahi ʻuhinga ʻa e kau ʻAsiliá ke ʻoua naʻa falala ʻa e kakai ʻIsilelí ki he ʻEikí pea mo e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe Sētane ke tau veiveiua ʻi heʻetau tuí he ʻaho ní. Te ke lava foki ʻo fakafehoanaki ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻa e kau ʻAsiliá mo hoʻo ngaahi ʻuhinga ʻokú ke falala ai ki he ʻEikí.
Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Hesekaia ʻi he tūkunga ko ʻení? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:1–7, 14–19). Naʻe tali fēfē ʻe he ʻEikí? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:35–37). ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe kei faivelenga ai pē ʻa Hesekaiá? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 18:5–7). Fakalaulauloto ki he founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Ko e hā ʻa e ongo ‘oku ueʻi fakalaumālie koe ke ke fai ke fakatupulaki ai hoʻo fakalala kiate Iá?
ʻOku ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani ko e “ʻOua Te Ke Manavahē: Ka Ke Tui Pē!” (Liahona, Mē 2022, 34–36) ha faleʻi ʻaonga ki he ngaahi taimi ʻo e ilifiá pe veiveiuá. ʻE lava foki ke maʻu mei he himi hangē ko e “Tuku ke Tau Faimālohí” (Ngaahi Himi, fika 149) ha ngaahi pōpoaki fakalotolahi. Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻokú ne tokoniʻi koe?
Vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 31–32; 3 Nīfai 3–4; Jörg Klebingat, “Tuʻunga Fakaākonga Loto-toʻa ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Liahona, Mē 2022, 107–10.
Fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ki he ako folofolá. ʻOku ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e folofolá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo maʻu ʻi he Gospel Library ʻa e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, mo e Ngaahi makasini ʻa e Siasí. ʻIkai ngata aí, ʻi hoʻo lau ʻa e Fuakava Motuʻá, te ke lava ʻo maʻu ha puipuituʻa mo ha ngaahi fakakaukau ʻaonga ʻi he ngaahi fakamatala ʻi he “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi” ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻE ala tokoni e fakamatala ʻoku ui ko e “ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, ʻFoki ki ʻApi’” ki hoʻo ako ʻo e 2 Ngaahi Tuʻi 16–25.
ʻOku ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē.
Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga lelei ʻa Senakalipe, ko e tuʻi ʻo ʻAsiliá, ke ne tui ʻe ikunaʻi ʻe heʻene kau taú ʻa Selusalema (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 17; 18:33–34; 19:11–13). Ka naʻe ʻi ai ha pōpoaki ʻa e ʻEikí kia Senakalipe, naʻe fakahoko mai ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá. ʻOku lekooti ia ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 19:20–34. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he pōpoaki ʻa e ʻEikí ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke tui kiate Ia mo ʻEne palaní?
ʻE lava ʻe he folofolá ʻo liliu hoku lotó ki he ʻEikí.
Kuó ke ongoʻi nai ʻoku mole ha meʻa fakalaumālie meiate koe? Mahalo pē naʻá ke ongoʻi ʻe lava ke toe mālohi ange ho vā mo e ʻOtuá. Ko e hā e meʻa naʻe tokoni ke ke toe foki kiate Iá? Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e 2 Ngaahi Tuʻi 21–23, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi e founga naʻe liʻaki ai ʻe he Puleʻaga ʻo Siutá ʻa e ʻEikí ʻi he malumalu ʻo e Tuʻi ko Manasé (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 21) mo e founga naʻe tokoni ai e Tuʻi ko Sōsaiá ke toe fakafoki e kakaí kiate Iá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 22–23). Ko e hā e founga mo e ʻuhinga naʻe liliu ai ʻa Sōsaia mo hono kakaí? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 22:8–11; 23:1–6, 21, 24).
Naʻe ui ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo e talanoa ʻo e Tuʻi ko Sōsaiá ko e “taha ia ʻo e ngaahi talanoa lelei taha ʻi he ngaahi talanoa kātoa ʻi he folofolá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 77). Lau e ngaahi lea ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e Tuʻi ko Sōsaiá (peesi 77–78). Mahalo te ke lava ʻo fakakaukau ki ha aʻusia naʻe “ngāue mālohi” ai ha potufolofola ʻiate koe. Ko e hā ha meʻa te ke fai ke maʻu ai ha ngaahi aʻusia pehē lahi ange?
Vakai foki, ʻAlamā 31:5; “Sosaia mo e Tohi ʻo e Fonó” (vitiō), Gospel Library.
Sosaia mo e Tohi ʻo e Fonó
Ko e fuakavá ko ha tukupā kakato ʻo e lotó ʻoku ou fakahoko pea mo e ʻEikí.
Ko e hā e meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he fuakava naʻe fai ʻe Sōsaia ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 23:3? ʻI he hokohoko atu hoʻo lau e vahe 23, fakatokangaʻi e meʻa naʻe fai ʻe Sōsaia ke fakahaaʻi ʻaki ʻene tukupā ki he ʻEikí (vakai foki ki he fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení). Te ke lava fēfē ʻo fakahaaʻi hoʻo tukupā kiate Iá?
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
2 Ngaahi Tuʻi 18:3–6; 19:14–19
Te u lava ʻo falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
-
ʻI he 2 Ngaahi Tuʻi 18:3, 5–6, tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi e meʻa naʻá ne ʻai ke hoko ʻa Hesekaia ko ha tuʻi leleí. Pea ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e 2 Ngaahi Tuʻi 19:14–19, te nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e founga naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa ʻene falala ki he ʻEikí. Te mou lava ʻo sio ki ha fakatātā ʻo Sīsū pea talanoa ki he ʻuhinga te tau lava ai ʻo falala kiate Iá. Te tau lava fēfē ke fakahaaʻi ʻoku tau falala ki he ʻEikí?
ʻE lava ke falala mai e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate au.
-
Tokoniʻi hoʻo fānau ke nau ʻiloʻi mei he 2 Ngaahi Tuʻi 22:1, ʻa e taʻu motuʻa ʻo Sōsaiá ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ha tuʻí. Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sōsaia ʻi he veesi 2? Fakakaukau ki ha ʻekitivitī te ne lava ʻo fakatātaaʻi ʻa e muimui ki he ʻEikí pea ʻoua naʻa tafoki “ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá.”
-
Naʻe fai e falala ki he kau ngāue ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 22:3–7 ki hono tauhi e paʻanga ke toe langa ʻaki e temipalé “koeʻuhi naʻa nau fai angatonu pē” (veesi 7). Hili hono lau e ngaahi veesi ko ʻení, te ke lava ʻo talanoa mo hoʻo fānaú ki he ngaahi meʻa kuo fakafalala atu kiate koé. Te tau lava fēfē ke tatau mo e kau ngāue falalaʻanga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?
Ko ha tangata tohi ʻokú ne ʻomi ha takainga tohi ʻo e folofolá ki he Tuʻi ko Sōsaiá; tā fakatātā ʻa Robert T. Barrett
ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ke u muimui ʻia Sīsū Kalaisi.
-
Ke fakafeʻiloaki ʻa e talanoa ʻo e Tuʻi ko Sōsaiá ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 22–23, te ke lava ʻo fūfuuʻi ha tatau ʻo e folofolá ʻi ha feituʻu pē ʻi he lokí. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau lau ia. Hili iá, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe ha taha ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Sōsaiá ʻa e folofolá ʻi he temipalé (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 22:8–11; vakai foki “Tuʻi ko Sōsaiá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 148–49). Ko e hā ha meʻa naʻe mei hoko kiate kitautolu kapau naʻe ʻikai ke tau maʻu ʻa e folofolá? Fevahevaheʻaki ʻa e ʻuhinga ʻokú ke fiefia ai ʻi heʻetau maʻu ʻa e folofolá he ʻaho ní.
1:36King Josiah
-
Hili hono lau ʻo e 2 Ngaahi Tuʻi 23:2–3, te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo talanoa ki ha ngaahi potufolofola kuó ne ueʻi fakalaumālie koe ke ke “muimui ʻi [he ʻEikí]” (veesi 3). Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e folofolá, hangē ko e “Fekumi, Fifili pea mo Lotu,” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66).
Te u tauhi ʻeku ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.
-
ʻI he taimi ne ʻilo ai ʻe Sōsaia mo hono kakaí e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ne nau fakahoko ha tukupā ke moʻui ʻaki kinautolu. Laukonga ʻo kau ki he meʻá ni mo hoʻo fānaú ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 23:1–3, pea tokoni ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Mahalo ʻe lava hoʻo fānaú ʻo tuʻu pea talanoa ki he ʻuhinga ʻo e “fakamoʻoni … ki he fuakavá.” ʻE lava leva ke nau lue ki ha feituʻu mo talanoa kau ki he ʻuhinga ʻo e “muimui ʻi [he ʻEikí].” Hokó, ʻe lava ke hili honau ongo nimá ki honau fatafatá mo fokotuʻu mai ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá “ʻaki [hotau] lotó kotoa.”
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.