Itok, Ļoor Eō
Māe 4–10. “Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak”: Bōnbōn 11–14; 20–24; 27


“Māe 4–10. ‘Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak: Bōnbōn 11–14; 20–24; 27,” Itok, Ļoor Eō—N̄an M̧weeo im Kabun̄ in: Kallim̧ur M̧okta 2026 (2026)

“Māe 4–10. ‘Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak,’” Itok, Ļoor Eō: Kallim̧ur M̧okta 2026

pija in Wadi Rum

Āne jem̧adān epaake Sainai Peninsula

Māe 4–10: “Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak”

Bōnbōn 11–14; 20–2427

Jekdo̧o̧n etetal, emaron̄ jab bōk 40 iiō n̄an ito itak jān āne jam̧aden ilo Sinai n̄an āneen kallim̧ur ilo Kanaan. Ak jon̄an eo ne an kar ro nejin Israel aikuji—ejjab n̄an kwaļo̧k kōn ettoļo̧k in jikin ko ak n̄an kwaļo̧k kōn ettoļo̧k ilo jetōb: ettoļo̧k in ikōtaan wōn kar er im wōn eo Irooj ekar aikuji n̄an erom̧ āinwōt armej in bujen ro An.

Bok in Bōnbōn ej kōmeļeļeik bwe ta eo ekar waļo̧k ilo 40 iiō ko, ekoba katak ko anro nejin Israel rekar aikuji n̄an ekkatak m̧okta jān aer deļon̄e āneen kallim̧ur. Rekar ekkatak kōn tiljek n̄an rikarejeran Irooj ro em̧ōj an kāālet (lale Bōnbōn 12). Rekar ekkatak kōn lōke kajoor an Irooj, aaet n̄e ilju im jekļak ejjab letok kōjatdikdik (lale Bōnbōn 13–14). Im rekar jeļā bwe n̄e edik tōmak ej bōktok metak ko ilo jetōb, ak rebar maron̄ ukweļo̧k im reilo̧k n̄an Rilo̧mo̧o̧r n̄an bōk kōmour (lale Bōnbōn 21:4–9).

Jej aolep āinwōt Riisrael ro ilo jet wāween. Jej aolep jeļā ta eo ej āinwōt ilo āne jam̧den in jetōb, im katak ko me rej ekkatak emaron̄ jipan̄ kōpooj kōj n̄an deļo̧n̄e āneen kallim̧ur eo ad make: mour indeeo ippān Jemedwōj Ilan̄.

Kōn juon etale ekadu kōn bok in Bōnbōn, lale “Jenesis” ilo Bible Dictionary eo.

kakkōļļe eo an ekkatak

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak ilo M̧weeo im ilo Kabun̄ in

Bōnbōn 11:11–17, 24–2912

Ewōr revelesōn n̄an aolep, ak Anij ej tōl Kabun̄ eo An kōn rikanaan eo An.

Ilo Bōnbōn 11:11–17, 24–29, kile bwe būrabļōm eo Moses ekar jelm̧ae im uwaak eo Anij ekar kwaļo̧k. Ta eo am ļōmņak kōn meļeļe eo an Moses ke ekar ba ekōņaan bwe “aolep armej rein otemjej rej an Irooj ri kanaan”? (eoon 29). Ilo am̧ kejōkļo̧kjen kōn kajjitōk in, lale uwaak ko ilo enaan eo an Būreejtōn Russell M. Nelson “Revelesōn n̄an Kabun̄ eo, Revelesōn n̄an Mour ko Ad” (Liaona, May 2018, 93–96).

Ejba emaron̄ lōn̄ ad aolep revelesōn, ijoke, ejjab meļeļein bwe kōj aolep maron̄ tōl armej ro an Anij āinwōt kar Moses. Iien ko rekooti ilo Bōnbōn 12 kalikkar menin. Ta kakōlkōl ko kwoj loi ilo jepta in? Ta eo kwoj en̄jake Irooj ej kōņaan bwe kwōn meļeļe kōn revelesōn an juon make im ļoor rikanaan eo?

Bar lale 1 Nipai 10:17; Katak im Bujen Ko 28:1–7; Dallin H. Oaks, “Two Lines of Communication,” Liahona, Nov. 2010, 83–86.

Leļo̧k aolepen n̄an ta eo elukkuun aorōk. Jet armej rej n̄atn̄at kōn karōk in riit ko an aolep wiik ilo Itok, Ļoor Eō. Ilo am̧ etale unin tōl eo, ļoor Jetōb. Ļōmņake aikuj ko am̧ make im aikuj ko an armej ro kwoj katakin er. Meļeļe im lukkun mour kake juon pedped ilo juon wiik wiik emaron̄ ļapļo̧k an jipan̄ jān riiti bajjōk jepta ko.

Bōnbōn 12:3

“Moses ekar kanooj ineem̧m̧an.”

Jet armej rej ilbōk n̄an jeļā ke Moses, juon ritōl ekajoor ear jutak im̧aan Pera im jerbali kabwilōn̄lōn̄ ko kōn kajoor eo an Irooj, juon eo ear “kanooj ineem̧m̧an” (Bōnbōn 12:3). Ta meļeļe in ineem̧m̧an? Ļōmņak in ekkatak kōmeļeļe eo an Elder David A. Bednar ilo “Ineem̧m̧an im Ettā Bōro” (Liaona, May 2018, 30–33) or “Ineem̧m̧an, Rittā Bōro” ilo Unin Tōl eo n̄an Jeje Ko Rekwōjarjar (Gospel Ļaibrāry).

Ta ko kwoj ekkatak jān waanjon̄ak in ineem̧m̧an eo an Moses ilo Exodus 18:13–25; Bōnbōn 11:26–29; Bōnbōn 12; Hibru 11:24–27; im Moses 1:10–11? Komaron̄ bar lin̄ūri wāween nan Rilo̧mo̧o̧r kwaļo̧k ineem̧m̧an (lale Matu 11:29; 27:11–14; Luk 22:41–42; Jon 13:4–5). Ta eo waanjon̄ak kein rej katakin eok?

Bōnbōn 13–14

Kōn tōmak ilo Irooj, emaron̄ wōr aō kōjatdikdik kōn ilju im jekļaj.

Ilo am̧ riiti Bōnbōn 13–14, kajjieon̄ n̄an likūt eok make āinwōt en̄jake ko an Riisrael ro. Etke kwoj ļōmņak rekar kōņaan “jepļaak n̄an Ijipt” (Bōnbōn 14:3). Ewi wāween am̧ kōmeļeļeik “jetōb” eo juon me ekar pād ippān Caleb (Bōnbōn 14:24). Ta eo ej im̧we eok kōn tōmak eo an Caleb im Joshua, im ewi wāween am̧ maron̄ mour kōn waanjon̄ak kein n̄an jekjek ko kwoj jelm̧aeiki?

Moses im jet riaron̄ron̄ in Israel

Jon̄oul iaan riaron̄ron̄ ro an Israel raar leln̄o̧n̄; Joshua im Caleb raar tōmak. Joshua and Caleb: Obedient Spies, jān Douglas Klauba. © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com

Bōnbōn 21:4–9

kakkōļļe eo an jemenere
Eļan̄n̄e ij kalimjōk Jisōs Kraist ilo tōmak, E emaron̄ kōmour eō ilo jetōb.

Rikanaan ro ilo Bok in Mormon ekar jeļā bwe bwebwenato ko kar rekooti ilo Numbers 21:4–9 im kar meļeļe kōn aorōk ko an jetōb. Riit katak ko aer kōn bwebwenato in ilo 1 Nipai 17:40–41; Alma 33:18–22; im Hilam̧ōn 8:13–15. Erkein rej jet kajjitōk ko kwomaron̄ jino kaki:

  • Ta eo jedpānit brass eo ej pinej jenkwan?

  • Ta eo ikkūn in jineik eo ej pinej jenkwan?

  • Riisrael ro rekar aikuj “[lo] juon jedpānit jān bronze” (Bōnbōn 21:9n̄an bōk kōmour. Etke kwoj ļōmņak armej raar makoko in kalimjōk? Elōn̄ ke men āinwōt men in ear waļo̧k n̄an kwe?

  • Ta eo kwoj en̄jake ej im̧we n̄an kōm̧m̧ane bwe en ļapļo̧k am̧ “reilo̧k n̄an eo Nejin Anij kōn tōmak” im bōk kōmour? (Hilamōn 8:15).

Riit eoon kein remaron̄ kakeemej eok kōn jet iien ilo jeje ko rekwojarjar me armej raar aikuj in mije wōt Kraist. N̄an waanjon̄ak, keidi enaan eo an Bōnbōn 21:4–9 ippān Matu 14:25–31 im 1 Nephi 8:24–28 (bar lale pija ko ilo jem̧ļo̧k in unin tōl eo an wiik in). Ta eo ej kōttoļo̧k kōj jān Kraist? Ewi wāween An kōjeraam̧m̧an armej ro rej pād wōt im mije E?

Bar lale “Jesus, the Very Thought of Thee” (Hymns, no. 141).

Bōnbōn 22–24

Imaron̄ ļoor ankilaan Anij, jekdo̧o̧n n̄e ro jet rej kajjieon̄ kipel eō bwe in jab kōm̧m̧ane.

Ke Balak, kiin̄ eo an Moab, kar ekkatak bwe Riisrael ro rekar kajjieon̄ tōpare, ekar kūr Balaam, juon em̧m̧aan eo etijem̧ļo̧k ilo leļo̧k kōjeraam̧m̧an im kaje ko. Balak eaar kōņaan bwe E en kaje ri Israel ro. Lale wāween an Balak kar kajjieon̄ kadeell Balaam (lale Bōnbōn 22:5–7, 15–17), im ļōmņak kōn kapo ko me kwoj jelm̧aeiki me ej jum̧ae ankilaan Anij. Ta im̧we ko kwoj en̄jake kōn uwaak ko an Balaam ilo Bōnbōn 22:18, 38; 23:8, 12, 26; 24:13? Būrom̧ōj eo, ilo kalimjōke āliktata Balaam ekar illu im liakeļo̧k (lale Bōnbōn 31:16; Jud 1:11). Kejōkļo̧kjeņ kōn wāween am̧ maron̄ pād wōt ilo tōmak n̄an Irooj jekdo̧o̧n illu kōn ro jet.

kakkōļļe eo an ajri ro

Ļōmņak ko n̄an Katakin Ajri ro

Bōnbōn 11:4–10

Imaron̄ kam̧m̧oolol kōn ta eo Anij ekar letok.

  • Kajjitōk n̄e ajri ro nejum̧ rej keememej jet iaan kabwilōn̄lōn̄ ko Irooj ear kōm̧m̧ani n̄an jipan̄ ri Israel ro (lale “Nan̄inmej ko ilo Ijipt” im “Kwojkwoj in Kijone eo” ilo Bwebwenato ko jān Kallim̧ur M̧okta, 67–74). Innām kwomaron̄ kōkaduuk n̄an er Bōnbōn 11:4–10, kalikkar bwe ri Israel ro raar melo̧kļo̧k kōjeraam̧m̧an ko aer im raar elotaan. Ta kōjeraam̧m̧an ko jej meļo̧kļo̧k jet iien?

  • Ilo am̧ al ak ron̄jake juon al kōn kam̧m̧oolol, āinwōt “N̄e Kwoj Ion Buktak Ko An Mour In” (Al Ko Al In Ajri, no. 6), ajri ro nejum̧ remaron̄ jin̄aik kōjeraam̧m̧an ko Irooj ear leļo̧k n̄an er.

Bōnbōn 12

Irooj ekōņaan bwe in ļoor rikanaan eo An.

  • N̄an kwaļo̧k kadkad in Bōnbōn 12, komaron̄ jiron̄ ajri ro nejum̧ ke Irooj ear jab m̧ōņōņō ippān Arōn im Miriam, būratōr im sister an Moses. Kajjitōk ippāer n̄an riiti Bōnbōn 12:1–8 n̄an lale ta unin. Ļōmņak in kōjerbal Bok In Gospel Pija n̄an jipan̄ ajri ro nejum̧ pukot waanjon̄ak in armej ro ilo jeje ko rekwojarjar me rej kautiej rikanaan ro an Irooj im rekar jeraam̧m̧an. Elmen ad jeraam̧m̧an n̄e jej ļoor rikanaan an Irooj?

Bōnbōn 21:6–9

Imaron̄ reilo̧k n̄an Jisōs Kraist.

  • Ļōmņak in kōjerbal “Moses im Jedpānit Brass eo” ilo Bwebwenato ko jān Kallim̧ur M̧okta, 83–84, n̄an jipan̄ ajri ro lale ta eo eaar waļo̧k ilo Bōnbōn 21:6–9. Elmen an jedpānit brass eo āinwōt Jisōs Kraist (lale Jon 3:14–15). Ajri ro remaron̄ m̧ōņōņō in kōm̧m̧ane juon jedpānit jān pepa im je ioon jet men ko repidodo me remaron̄ kōm̧m̧ani n̄an “reilo̧k n̄an eo Nejin Anij kōn tōmak” (Hilamōn 8:15).

    1:2

    Moses and the Brass Serpent

  • Ajri ro reritto remaron̄ kāālet juon iaan eoon kein laajraki im kwaļo̧k ta eo ej kōļapļo̧k melele eo aer kōn bwebwenato eo: 1 Nipai 17:41; Alma 33:18–20; Hilamōn 8:13–15; Katak im Bujen Ko 6:36.

jedpānit brass eo

Bronze Serpent, jān Brent Evans

Bōnbōn 22–24

Imaron̄ ļoor ankilaan Anij, jekdo̧o̧n n̄e ro jet rej kajjieon̄ kipel eō bwe in jab kōm̧m̧ane.

  • Kōmeļeļeiki Bōnbōn 22:1–18 n̄an ajri ro nejum̧, kalikkar wāween an Balaam kar m̧akoko in kaliaik armej ro an Anij, men̄e Balak, kiin̄ eo an Moab, ekar leļo̧k utiej im m̧weeie. Innem komaron̄ jipan̄ ajri ro nejum̧ etale eoon ko laajraki n̄an naan ko me rej en̄jake ke rej kwaļo̧k an Balaam kōņaan ļoor Anij: Bōnbōn 22:18; 23:26; 24:13. Bōlen kwomaron̄ kajjitōk ippāer n̄an kāālet juon naan me em̧m̧an ippāer im je ioon juon peba n̄an jipan̄ er keememej n̄an pokake Irooj.

N̄an eļapļo̧k meļeļe, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo eo Jera māākjiin.

kwaļo̧k pija ej eo ej kwaļo̧k Jisōs ioon debwāāl, jedpānit brass eo, an Jisōs jipan̄ Pita etetal ioon dān, im visōn eo an Liai

tuanmiin̄ lōn̄: The Crucifixion of Christ. tuanmooņ lōn̄: Moses and the Brass Serpent, jān Judith Mehr. tuanmiin̄ laļ: Finisher of Faith, jān Kelsy im Jesse Lightweave. tuanmooņ laļ: Lehi’s Dream, jān Jerry Thompson

peij in m̧akutkut eo an Būraimere: Imaron̄ reilo̧k n̄an Jisōs Kraist