“17–23 Fēpueli: ‘Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki’: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–17; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)
“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–17; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025
Vaitafe Sesikuehaná ofi ki Hāmoni, Penisilivēnia
17–23 Fēpueli: “Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki”
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12–17; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75
Mahalo ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi māmaní ʻoku teʻeki ke nau fanongo kinautolu ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. ʻOku faʻa fili ʻe he ʻEikí ha ngaahi feituʻu taʻeʻiloa ki he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi Hono puleʻangá. ‘I ha vaoʻakau ofi ki Hāmoni, ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻe hā ai ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ki hona ʻulú pea foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, mo ui kinaua ko “[ʻeku] ongo kaungā-tamaioʻeiki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1).
Naʻe hoko ʻa Sione Papitaiso ko e tamaioʻeiki falalaʻanga ʻa e ʻOtuá naʻá ne papitaiso ʻa e Fakamoʻuí mo teuteuʻi ʻa e halá ki Heʻene hāʻele maí (vakai, Mātiu 3:1–6, 13–17). Ki he ongo talavoú ni ʻi hona taʻu uofulu tupú, ʻoku naʻe fakatupu loto-fakatōkilalo naʻa mo lōmekina, ke ui kinaua ko ha ongo kaungā-tamaioʻeiki ʻo Sione. ‘I he taimi ko iá, ne ʻikai ʻiloa ʻa Siosefa mo ʻŌliva, ʻo hangē pē ko Hāmoní. Ka kuo fekauʻaki maʻu pē ʻa e tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá mo e founga ʻoku tau tokoni aí, kae ʻikai ko e kakai ʻoku nau fakatokangaʻí. Neongo ʻe ngali siʻisiʻi pe taʻeʻiloa hoʻo tokoní ʻi ha taimi ʻe niʻihi, ka ko ha kaungā-tamaioʻeiki foki koe ʻi he “ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” ʻa e ʻEikí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:1).
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12; 14
Te u lava ʻo kau ʻi he “ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” ʻa e ʻOtuá.
Naʻe fakatou fiemaʻu ʻe Siosefa Naiti mo Tēvita Uitemā ke na ʻilo ʻa e founga ʻe lava ke na tokoni ai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI hoʻo lau ʻa e tali ʻa e ʻEikí kiate kinauá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12; 14), fakakaukau ki he ʻuhinga kiate koe “ke ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné” (12:6; vakai foki, 14:6). Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fai ʻeni?
Vakai foki, “The Knight and Whitmer Families,” ʻi he Revelations in Context, 20–24.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13
Naʻe fekauʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Sione Papitaiso ke fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.
Naʻe ui ʻe Sione Papitaiso ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ko ʻene “ongo kaungā-tamaioʻeiki.” ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha kaungā-tamaioʻeiki ʻo Sione Papitaisó? (vakai, Mātiu 3:13–17; Luke 1:13–17; 3:2–20).
ʻI hoʻo lau ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sione Papitaiso fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he vahe 13, fakalaulauloto ki he founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ke fakahoko ʻa e misiona ʻo Sioné ke teuteu ʻa e hala ʻo e ʻEikí. Hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ʻa e “tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló”? (vakai, 2 Nīfai 32:2–3; Molonai 7:29–32; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kau ʻĀngeló,” Gospel Library).
-
Ko e hā ʻa e “ongoongolelei ʻo e fakatomalá”? (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:26–27; Dale G. Renlund, “Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Mālohi ʻo e Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí,” Liahona, Nōvema 2017, 64–67).
ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (hangē ko e papitaisó mo e sākalamēnití) ke teuteu ʻa e hala ke ke maʻu ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?
Ko e hā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?
Naʻe fai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani mo hono uaifi ko Luté ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:
“ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e lea ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha founga kehekehe ʻe ua. ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻuluakí ki ha totonu pe faingamālie pau ʻoku foaki kiate kinautolu kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Faka-Melekisētekí. … Hangē ko ʻení, ʻoku maʻu ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e ngaahi kī ʻo e teuteuʻanga ‘o e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e papitaiso ʻi he fakauku ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1; 84:26–27). ʻOku maʻu ʻe he kau maʻu Lakanga Taukaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ko e kī ʻo e ʻilo ʻa e ʻOtuá, mo e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa ʻo e Siasí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19; 107:18). …
“ʻOku ʻuhinga ʻa e founga hono ua ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e lea ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he tuʻunga fakatakimuʻá. ʻOku maʻu ʻe he kau taki Lakanga Fakataulaʻeikí ha toe ngaahi kī kehe, ʻa e totonu ke puleʻi ha vaʻa ʻo ha houalotu ʻo e Siasí pe ha kōlomu. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai mo e mālohi ia ke fakahinohino, tataki pea mo pule ʻi he Siasí” (The Melchizedek Priesthood: Understanding the Doctrine, Living the Principles [2018], 26).
Papitaiso ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻŌliva Kautele, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson
Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75
ʻOku fakaʻatā ʻe he ngaahi ouaú ke u maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.
Kuó ke fifili nai pe naʻe mei fēfē ke kau fakataha mo Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he ngaahi meʻa lalahi ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí? ʻI hoʻo lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–75, kau ai ʻa e kiʻi fakamatala ʻi he fakaʻosinga ʻo e veesi 71, mahalo ʻe mahino kiate koe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne nau ongoʻí. Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo ʻenau ngaahi leá? Fakatokangaʻi ange, tautautefito ki he ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻu koeʻuhí ko ʻenau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea papitaisó. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo foaki atu ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?
Ke ʻilo lahi angé, fakakaukau ke faʻu ha tēpile mo e ongo ʻuluʻi tohi Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Tāpuakí. Hili iá, ʻe lava ke nau kumi ha ngaahi potufolofola hangē ko ʻení ke lisi ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu aí: Sione 14:26; Ngāue 2:38; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–22; 131:1–4; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:73–74. Ko e hā mo ha toe ngaahi tāpuaki te ke tānaki ki he lisí? Kuo ʻomi fēfē ʻe he ngaahi ouau kuó ke maʻú ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki hoʻo moʻuí?
Vakai foki, David A. Bednar, “ʻAki e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuʻu Nāunau Lahi,” Liahona, Nōvema 2021, 28–30; Kau Māʻoniʻoní, 1:70–73; Topics and Questions (Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí), “Covenants and Ordinances” (Ngaahi Fuakavá mo e Ngaahi Ouaú), Gospel Library.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16
ʻOku mahuʻinga lahi hono ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisí.
Kuó ke fifili nai, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sione mo Pita Uitemaá, pe ko e hā ʻa e “meʻa ʻe mahuʻinga taha” ʻi hoʻo moʻuí? (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:4; 16:4). ʻI hoʻo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16, fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga lahi ai ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisí. Ko e hā ʻokú ke fai ke “ʻomi e ngaahi laumālié” kia Kalaisí?
Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní,, 1:73–76.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17
‘Oku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻEne folofolá.
Ko e hā ʻa e fakamoʻoni? Ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau fakamoʻoní ʻi Heʻene ngāué? (vakai, 2 Kolinitō 13:1). Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17. (Vakai foki, “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” ʻi he Tohi ʻa Molomoná.) ʻOku tokoni fēfē ʻa e kau fakamoʻoní ke fakahoko ʻa e “ngaahi finangalo māʻoniʻoni” ʻa e ʻOtuá? (veesi 4).
Ko e hā te ke lava ʻo fakamoʻoni ki aí?
Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 1:78–81; “A Day for the Eternities (Ko ha ʻAho ki he Kotoa ʻo e Taʻengatá)” (vitiō), Gospel Library.
Ko ha ʻAho ʻe Tuʻuloa ʻo Taʻengata.
Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Kakai, Ngaahi Feituʻu, Ngaahi Meʻa ʻOku Hoko
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–74
Naʻe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.
-
ʻE lava ke tokoni ʻa e ngāue fakaʻaati ʻi he lēsoni ko ʻení ki hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ki hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (vakai foki, “Vahe 6: Ko Hono Foaki ʻa e [Lakanga Fakataulaʻeikí] kia Siosefa mo ʻŌlivá,” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, 26–27). Te nau fiefia nai ke tā ha fakatātā ʻo e meʻa naʻe hokó, ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻa mou lau ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–74?
2:12Fakafoki Mai ʻe he Kau ʻĀngeló ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí: Mālohi ke fakahokoʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá
-
Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Sione Papitaiso lolotonga hoʻomou lau fakataha ʻa e Mātiu 3:13–17; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–70. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa Sione Papitaiso ke foaki kia Siosefa Sāmita ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke papitaisó?
Ko hono teuteuʻi hoʻo fānaú ki ha moʻui ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá. Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ako fekauʻaki mo e mālohi, mafai, mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, vakai, fakamatala fakalahi A pe fakamatala fakalahi E.
Tā fakatātā hono papitaiso ʻo Sīsuú, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13
ʻOku tāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.
-
Ke kamataʻi ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi kī ʻoku lave ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13, te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo vakai ki ha ngaahi kī pea talanoa pe ko e hā ʻoku fakaʻatā ʻe he ngaahi kií ke tau fakahokó. Mahalo te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau kumi ʻa e foʻi lea ngaahi kī ʻi he vahe 13. Ko e hā mo ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea kehe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? ʻE lava foki ke ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú e ngaahi founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he foʻi vitiō “Blessings of the Priesthood (Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí)” (Gospel Library).
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:4–6; 16:4–6
Ko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisí ʻoku “mahuʻinga tahá.”
-
Naʻe fie ʻilo ʻe Sione mo Pita Uitemā pe ko e hā naʻe mahuʻinga taha kiate kinauá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:4; 16:4). Mahalo te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga lahi kiate koé. ʻI hoʻomou lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:6 pe 16:6, kole ki hoʻo fānaú ke hiki honau nimá ʻi heʻenau fanongo ki he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻoku “mahuʻinga tahá.”
-
ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke “ʻomai ʻa e ngaahi laumālié [kia Sīsū Kalaisí]? Tokoni ki hoʻo fānaú ke faʻu ha lisi ʻo ha ngaahi fakakaukau, hangē ko e hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa ki he niʻihi kehé, vahevahe ʻa e folofolá mo ha kaungāmeʻa, pe lotua ha taha ʻoku faingataʻaʻia. ʻE lava ke kumi ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí pe ko e Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí. Pe ko ʻenau tā ha fakatātā pē ʻanautolu. Fakaafeʻi kinautolu ke fili ha meʻa mei heʻenau lisí te nau fie fakahoko. Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakataha ʻa e veesi hono fā ʻo e “ʻOku Ongo ʻa e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 42).
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17
Te u lava ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.
-
“Vahe 7: Ko e Mamata ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, 31–33) ʻe lava ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ako fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú. Hili hono lau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:5–6, talaange ki hoʻo fānaú ʻa e founga ʻokú ke ʻilo ai ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te tau hoko fēfē ko ha kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná?
4:59Mamata ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ko hono fakamoʻoni ki he māmaní
Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.