“Ko e Fāmili Naití mo e Fāmili Uitemaá,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016)
“Ko e Fāmili Naití mo e Fāmili Uitemaá,” Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá
Ko e Fāmili Naití mo e Fāmili Uitemaá
ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1826, naʻe fakangāueʻi totongi ai ʻe ha taha maʻu kelekele ʻiloa ko Siosefa Naiti ko e Lahi, ʻa e tokotaha taʻu 20 ko Siosefá ke ngāue ange ki ai. Naʻe ʻi ai ha faama ʻe fā ʻa Naiti, ko ha momosiʻanga mahoaʻa ʻe taha, mo ha mīsini ʻe ua (ki he teuteu ʻo e fulufuluʻi sipí, vavaé, pea mo ha ngaahi meʻa kehe ki he ngaohi tupenú). Naʻe tohi kimui ʻe hono foha ko Siosefa Naiti ko e Siʻí, “Naʻe pehē ʻe heʻeku tangataʻeikí ko Siosefa [Sāmita] ʻa e taha ngāue lelei taha kuó ne fakangāueʻi,” mo ne pehē naʻe talaange ʻe Siosefa kiate ia mo ʻene tamaí “kuó ne mamata ki ha meʻa-hā-mai, pea naʻe hā ange ha taha kiate ia ʻo talaange ha feituʻu naʻe ʻi ai ha tohi koula fakakuonga muʻa kuo tanu, pea kapau ʻe muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻāngeló te ne lava ʻo maʻu ia. … Naʻá ku tui mo ʻeku tangataʻeikí ki he meʻa naʻá ne talamaí, pea ʻoku ou tui ko kimaua naʻe fika ʻuluaki atu ʻi he ʻosi ʻa e fāmili ʻo ʻene tangataʻeikí.”
Ko ha Kaungāmeʻa Naʻe Fiemaʻu
Naʻe fakamahino ʻe he fāmili Naití ko ha ngaahi kaungāmeʻa mateaki kinautolu. Naʻe ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí pea mo ha kaungāmeʻa ʻe taha ʻo e fāmili Sāmitá ko Siosaia Sitoeli, ʻi Manisesitā, ʻi Niu ʻIoke ʻi he ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827—ko e ʻaho ia naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá pea mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí. Naʻe kau ʻa Naití ʻi he taha ʻo e niʻihi naʻe fuofua fanongo ki he ngaahi koloa motuʻa ko ʻení ʻi hono talaange kiate ia ʻe Siosefa ʻoku “fakaofo” ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea ʻoku lava ai ke “sio ki ha faʻahinga meʻa pē.” Naʻá ne toe talaange foki ko e ngaahi lauʻi peletí, ʻa ia ʻoku “ngali ko e koula,” naʻe “tohi ʻi ha ngaahi mataʻitohi” pea ʻokú ne fiemaʻu ke liliu kinautolu.
Naʻe fakahoko ʻa e liliú ʻi Hāmoni, ʻi Penisilivēnia, ʻa ia naʻe fakatau ai ʻe Siosefa mo hono uaifi ko ʻEmá ha fale mo ha kelekele mei he ongomātuʻa ʻa ʻEmá. Naʻe nofo ʻa e fāmili Naití ʻi ha meimei maile ʻe 30 ki he fakatokelaú, ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke, pea ne nau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e liliú. Fekauʻaki mo Siosefa Naiti ko e Lahí, naʻe tohi ʻe Siosefa: “Naʻá [ne] foaki mai ʻi he loto-ʻofa mo e fakaʻatuʻi, ha ngaahi koloa lahi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe uesia kimaua ʻi he ngāue ʻo e liliú.” Naʻe manatuʻi ʻe Naiti haʻane foaki ha Talamu Ika mo ha ngaahi pepa kuo ʻosi laineʻi ki he tohí … ngaahi Puha (bushels) uite ʻe hiva pe hongofulu, pea mo ha puha (pateta) ʻe nima pe ono mo ha tī pāuni ʻe taha.”
Naʻe manatuʻi ʻe Siosefa Naiti ko e Lahí ha taimi ʻe taha ʻi he lolotonga ʻo e liliú, naʻe fiemaʻu ai ʻe Siosefa ha $50 (mahino pē ko e ʻai ke totongi ʻaki e konga kelekele naʻá ne fakatau mo ʻEmá). Naʻe tohi ʻe Naiti ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke lava ʻe heʻeku tamaí ʻo maʻu ia [ʻa e paʻangá].” “Peá ne haʻu leva kiate au, ʻi he ʻaho tatau pea naʻá ku fakatau ʻa e konga naʻe tuʻu ai hoku falé pea ʻave ʻa e paʻangá kiate ia [Siosefa Sāmita] mo ha saliote koloa ʻe taha.”
Meimei ʻi he taimi tatau ko ʻení, naʻe “fuʻu fiemaʻu ʻe [Siosefa Naiti ko e Lahí] ke ne ʻiloʻi hono fatongia” ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ne fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 12. ʻOku meimei tatau pē mo e fakahā naʻe fai kia ʻŌliva Kautelé (vahe 6) mo Hailame Sāmitá (vahe 11), he naʻe fakahinohinoʻi ʻe he fakahā ko ʻení ʻa Naiti ke ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ke ne “feinga ke ʻomai pea mo fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné,” pea ke “tokanga ʻaki [hono] tūkuingatá.”
Mei Hāmoni ki Feieti
ʻI Mē ʻo e 1829, naʻe toe ʻi ai ha fāmili ʻe taha naʻa nau fakakaungāmeʻa kia Siosefa Sāmita—ko e fāmili Uitemaá. Naʻe fuofua fanongo ʻa e fāmili Uitemaá ʻi he Kolo ko Feieti, Niu ʻIoké (fakafuofua ki ha maile ʻe 100 ki he fakatokelau ʻo Hāmoní), ki he “Tohi Tapu koulá” ʻi he konga kimui ʻo e 1828, hili e kamata fakakaungāmeʻa ʻa e foha ʻo Pita Uitemā ko Tēvitá mo ʻŌliva Kautele lolotonga haʻane ʻaʻahi ki Palemaila. Naʻá na fakakaukau ke fakatotoloʻi e talanoa ki he ngaahi lauʻi peletí mo nau fefakahokoʻaki pē ʻa e fakamatalá.
Naʻe afe ʻa ʻŌliva ke vakaiʻi ʻa e fāmili Uitemaá ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, ʻi heʻene fononga ke feʻiloaki mo Siosefá, pea iku ai ʻo ne hoko ko ʻene tangata tohí. Talu mei ai, mo e faitohi ʻa ʻŌliva kia Tēivita ʻo fakamatalaʻi ange ʻa e fakaofo ʻo e liliú. Pea hangē ko e fāmili Naití, naʻe tui ʻa e fāmili Uitemaá ʻoku totonu ke nau tokoni ʻi he liliú, pea ʻi he meimei fakaʻosinga ʻo Meé, naʻe fononga ai ʻa Tēvita ki Hāmoni ke hiki ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá. Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē, “Naʻá ne fokotuʻu mai ke ma nofo taʻetotongi pē.” “ʻI heʻemau aʻu atú, naʻe tokanga lahi ʻa e fāmili ʻo Misa Uitemaá ki he ngāué, mo anga fakakaumeʻa lahi kiate kimaua. Naʻa nau fai pehē ai pē, ʻi he falé mo e nofoʻangá ʻo fakatatau mo e fokotuʻú, pea tautautefito kia Sione Uitemā, ʻa ʻene tokoniʻi lahi kimaua ʻi he tohí, ʻi he toenga ʻo e ngāué.” Naʻe taimi nounou mei he aʻu atu ʻa Siosefa mo ʻŌlivá kuo aʻu atu mo ʻEma ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá peá ne toe hoko foki mo ia ko ha taha tohi.
Naʻe hoko foki ʻa e māhina ko Sune ʻo e 1829 ko ha māhina fakaofo ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he kakato ʻo e liliu naʻe fai ʻe Siosefa mo ʻene tangata tohí, ka naʻe toe tala-kae-tohi foki ʻe Siosefa mo ha fakahā ʻe nima, pea tohi ʻe ʻŌliva ha fakahā naʻe ui ko e “Ngaahi Tefito ʻo e Tui ʻa e Siasi ʻo Kalaisí,” pea naʻe maʻu ʻe he toko uá ni ha aʻusia fakaʻofoʻofa ʻi he Loki Lahi ʻi he fale ʻo Misa Uitemaá” ʻa ia naʻe hoko mai ai ʻa e “folofola ʻa e ʻEikí” kiate kinaua mo fakahinohinoʻi kinaua fekauʻaki mo ha ngaahi ouau pea mo ha ngaahi fakataha mahuʻinga. ʻIkai ngata ai, naʻe tohi kole ʻe Siosefa ʻa e totonu ʻo e maʻu mafai pulusi ki he Tohi ʻa Molomoná, pea kamata leva ke na fakatalanoa mo Māteni ki ha kau fai-paaki fekauʻaki mo hano pulusi ʻo e tohí. Naʻe fāifai pea hā mai ha ʻāngelo ʻo fakahā ʻa e ngaahi lauʻi peletí ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ofi ki he faama ʻa e fāmili Uitemaá ʻi he Kolo ko Feietí, pea naʻe mamata mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú mo ala ki he ngaahi lauʻi peletí, ofi ki he faama ʻa e fāmili Sāmitá ʻi he Kolo ko Palemailá.
Naʻe hoko ʻa e fāmili Uitemaá ko ha tokoni lahi ʻi he lolotonga ʻo e tupulaki ʻa e ngāue mahuʻingá ni. Naʻe fakatou fakatupu ʻe he faʻahinga tokoni peheé ha faingataʻa mo ha fiefia ki he fāmilí. Naʻe lipooti ʻe ha mokopuna tangata ʻo Mele Māsolomeni Uitemā (uaifi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí) naʻe “fuʻu tokolahi ʻa e kakai ke tokangaʻi ʻe [Melé]” pea naʻe “faʻa fuʻu tōtuʻa ʻene ngāué.” ʻI ha efiafi ʻe taha, hili ha ʻaho ngāue lahi, naʻá ne ʻalu ki he fale ʻo e fanga monumanú ke tatau ʻa e fanga pulú pea fetaulaki ai mo ha sola naʻá ne “fakaʻaliʻali ange ki ai ha fatunga lauʻi peleti” mo “huke tahataha ʻa e ngaahi peesi ʻo e tohi lauʻi peletí,” pea palōmesi ange kia Mele “ʻe tāpuekina ia” kapau te ne “faʻa kātaki mo toe kiʻi fua faivelenga nounou atu ʻene kavengá.” Ko ia ai naʻá ne hoko ai ko ha toe fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.
Naʻe toe maʻu foki ʻe he taha ʻo e fānau tangata ʻa Melé ha ngaahi tāpuaki makehe. Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē, “Naʻe hoko ʻa Tēvita, Sione, mo Pita Uitemā ko e Siʻí ko homa ngaahi kaungāmeʻa fai mateaki mo tokoni ʻi he ngāué.” ʻE lava pē ke fai ʻa e lau tatau kia Kalisitiane mo Sēkope Uitemā, ʻa ia naʻá na kau fakataha mo Sione mo Pita ko e siʻí ko e toko fā ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. Ko e taimi naʻe kole ai ʻa Tēvita, Sione, mo Pita ko e Siʻí kia Siosefa ke ne fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo honau ngaahi fatongiá, naʻe tala-kae-tohi ʻe Siosefa ha fakahā ʻe tolu ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14, 15, and 16. Naʻe talaʻofa ange kia Tēvita, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, kapau te ne lotu ʻi he tui te ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, “ʻa ia [te] ne fakaleaʻi koe, ke ke tuʻu ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa te ke fakatou fanongo pea mo mamata ki aí; pea koeʻuhí foki ke ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he toʻu tangatá ni.”
Kuo fakatou hoko ʻa e fakahinohino kia Sione mo Pita ko e Siʻí ko e taha ʻo e ngaahi veesi fakangalongataʻa ʻi he folofola ʻo onopōní: “Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, ko e meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate koé ko hoʻo malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni, koeʻuhí ke ke ʻomai ʻa e ngaahi laumālié kiate au, koeʻuhí ke mou mālōlō mo kinautolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí.”
Ngaahi Meʻa Naʻe Hoko Kimuʻa pea Fokotuʻu ʻa e Siasí
Neongo ne ʻikai pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná kae ʻoua ne aʻu ki Māʻasi 1830, ka naʻe maʻu ʻe he kau fuofua Kāingalotu ko ʻení ha fiemālie lahi mo ha tataki fakalaumālie ʻi hono lau ʻa e fakamatalá. Naʻe manatuʻi ʻe Lusi Meki Sāmita naʻe ʻi ai ha efiafi ʻe taha, ʻi he ʻapi ʻo Uitemaá, he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1829, “naʻe fakaʻaongaʻi ia ke lau ʻa e ngaahi meʻa naʻe tohi [ʻo e Tohi ʻa Molomoná] pea ʻe ʻikai ʻaonga ke u pehē … naʻa mau fuʻu fiefia lahi ʻaupito.”
Naʻe toe fakaʻaongaʻi foki ʻe he kakai tui ko ʻení ʻa e Tohi ʻa Molomona naʻe teu ke toki pulusí ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻe ʻoange ki he kau faifekau hangē ko Tōmasi B. Māʻasí mo Solomone Semipaleini ha ngaahi laʻipepa kuo ʻosi fakatonutonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná he lolotonga hono pākí peá na ului ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasí. ʻOku ʻikai ke fai ha ofo, he naʻe kau ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmili Uitemaá ʻiate kinautolu naʻa nau fakafeʻiloaki ʻa Semipaleini ki he tohi folofola foʻoú.
ʻIate kinautolú pē, naʻe fokotuʻu ʻe he fāmili Naití mo e fāmili Uitemaá ʻa e meʻa naʻe hoko ko e ongo fuofua “kolo” ʻo e Siasí—ʻi Kolesivili pea ʻi Feietí foki. Fakataha mo e fāmili Sāmitá ʻi Palemaila (ko e kolo ia ʻe tahaʻ o e Siasí), naʻe fakatou fakahoko ʻe he fāmili Uitemaá mo e fāmili Naití fakatouʻosi ha tokoni fakalaumālie mo fakatuʻasino naʻe fuʻu mahuʻinga ʻi he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.