Doctrine and Covenants 2025
10–16 Fēpueli: “Koeʻuhí Ke Ke Lava ʻo Ikuna”: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11


“10–16 Fēpueli: ʻKoeʻuhí Ke Ke Lava ʻo Ikuna’: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)

“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025

ʻŪ lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha funga tēpile

Ko ha tatau ʻo e ʻuluaki ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

10–16 Fēpueli: “Koeʻuhí Ke Ke Lava ʻo Ikuna”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11

‘I he hokohoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻi ai ha fehuʻi: Ko e hā ʻe fai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he ʻū lauʻi peesi ne liliu ka kuo molé? Mahalo ʻe ʻuhingamālie ke toe liliu ʻa e konga ko iá, ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ha meʻa naʻe ʻikai ke nau lava ʻo sio ki ai: naʻe palani honau ngaahi filí ke liliu ʻa e ngaahi lea ʻi he ʻū lauʻi peesi ko iá ke fakaveiveiuaʻi ʻa e ngāue fakalaumālie ʻa Siosefá. Naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá ke taʻofi ʻa e palopalema ko iá pea ke hokohoko atu ʻa e laka ki muʻa ʻa e ngāué. ʻI he ngaahi taʻu ʻe lauiafe kimuʻá, naʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Nīfai ke ne hiki ha lekooti hono ua naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e vahaʻataimi tatau ki ha “taumuʻa fakapotopoto [naʻá Ne] ʻafioʻi” (1 Nīfai 9:5).

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa, “ʻOku lahi ange ʻa hoku potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:43). Ko ha pōpoaki fakapapau ia ʻi ha kuonga hangē ko hotau kuongá, ʻi he feinga ʻa e filí ke fakalahi ange hono mālohi ke fakavaivaiʻi ʻa e tuí. Te tau lava ʻo hangē ko Siosefá, ʻo “faivelenga pea hoko atu” ʻi he ngāue kuo ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau faí (veesi 3). Hili iá pea te tau ʻiloʻi kuó Ne ʻosi tofa ha hala koeʻuhí he “ʻikai lavaʻi ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí” (veesi 69).

Vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:64–74.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1–33

He ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá “ke fakahoko ʻe Sētane ʻa ʻene faʻufaʻu kākaá.”

Ko e loto ʻo Sētané ke ngalo ʻiate kitautolu ʻokú ne moʻui—pe ʻoua te tau fakatokangaʻi ʻene feinga ke uesia kitautolú (vakai, 2 Nīfai 28:22–23). Ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 ʻoku moʻoni ʻa Sētane—pea ʻokú ne fakafepakiʻi mālohi ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he veesi 1–33, feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi feinga ʻa Sētané (vakai foki, veesi 62–63). Te ke lava foki ʻo kole ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi koe ke ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e founga ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai koe ʻe Sētané. ʻI hoʻo lau ʻa e vahe 10, fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ke tekeʻi ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētané.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:34–52

fakaʻilonga seminelí
“ʻOku lahi ange ʻa [e poto ʻo e ʻEikí] ʻi he olopoto ʻa e tēvoló.”

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga naʻe ueʻi fakalaumālie ai ia ke ne faʻu ha lekooti ʻe ua ʻo hono kakaí. Pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Molomona ʻa e ʻuhinga naʻe ueʻi fakalaumālie ai ia ke fakakau ʻa e seti hono uá mo e ʻū lauʻi peleti koulá. Ka naʻe falala ʻa e ongo palōfitá fakatouʻosi ʻoku ʻi ai ha “taumuʻa fakapotopoto” ʻa e ʻOtuá (1 Nīfai 9:5; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7). ʻOku tau ʻilo ʻi he ʻahó ni ha konga ʻo e taumuʻa ko iá: ke fetongi ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe molé. Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ako mei he meʻá ni kotoa? Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko iá ʻi hoʻo lau ʻa e Tokāteilne mo e Ngaahi Fuakava 10:34–52. Te ke lava foki ʻo hiki ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei he ngaahi veesi ko ʻení. ʻOku liliu fēfē ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení hoʻo vā fetuʻutaki mo Iá? Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo e poto mo e tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí ʻi he teuteu ki he mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116?

Mahalo te ke ongoʻi foki ʻoku ueʻi koe ke ke fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo Hono potó mo e tokaimaʻanangá ʻi hoʻo moʻuí. Lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Lānolo A. Lasipeni “ʻI ha Palani Fakalangi”—te nau lava ʻo ʻomi ha ngaahi sīpinga ki ho fakakaukaú (Liahona, Nōvema 2017, 55–57). Fakakaukau ke hiki kinautolu ʻi heʻenau haʻu ki ho fakakaukaú. Kuo ngāue fēfē nai ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí? Hangē ko ʻení, ko e hā ha “ngaahi meʻa tupukoso” kuó Ne teuteu? Ko e hā ha ngaahi fakavaʻe kuó Ne fakatoka ki ho ngaahi tāpuakí? Ko e fē ha taimi kuó Ne tataki ai koe ke ke ngāue fakaetauhi ki ha taha faingataʻaʻia?

Vakai foki, Loma 8:28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24; Topics and Questions (Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí), “Plan of Salvation” (Palani ʻo e Fakamoʻuí), Gospel Library.

palōfita ko Molomoná ʻoku tangutu ʻi ha tēpile mo e ʻū lauʻi peleti koulá

Fakaikiiki mei he Ko e Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā fakatātaaʻi ʻe Tom Lovell

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11

“Falala ki he Laumālie [ʻo e ʻEikí].”

Naʻe vēkeveke ʻa e taʻokete ʻo Siosefa ko Hailamé ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí maʻaná, ko ia naʻá ne kole kia Siosefa ke fekumi ki ha fakahā maʻana. Naʻe fiefia ʻa e Palōfitá ke fai ia, ka naʻe pehē ʻi ha pōpoaki ʻe taha ʻi he fakahā ko iá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11) ʻe lava foki ke fekumi ʻa Hailame ki ha fakahā maʻana. Pea pehē “kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi holi leleí, pea kuo nau ʻai ʻenau hele tuʻusí ke tuʻusí” (veesi 27). ʻI hoʻo lau ʻa e vahe 11, ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku akoʻi atu ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻeni mo e meʻa naʻá Ne akoʻi kia ʻŌliva Kautele ʻi he vahe 6–9? Ko e hā ha ngaahi pōpoaki kehe meiate Ia kiate koe?

Vakai foki, “ʻOku Taki ʻa e Laumālié,” Ngaahi Himí, fika 73.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi. ʻOku faʻa iku ʻa e ngaahi fehuʻí ki he fakahaá. Kapau ʻokú ke akoʻi hoʻo fāmilí pe ko ha kalasi ʻi he Lotú, poupouʻi kinautolu ke nau fai ha ngaahi fehuʻi, pea tokoniʻi kinautolu ke nau kumi ʻa e talí ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá, mou fekumi fakataha ki ha ngaahi tali ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–14.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:15–26

‘I heʻeku feinga ke “maʻu [e folofola ʻa e ʻOtuá]”, te u maʻu Hono Laumālié mo e mālohí.

Naʻa mo e kimuʻa pea ʻosi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻosi vēkeveke pē ʻa Hailame Sāmita ke tokoni ʻi he ngāue ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI hoʻo lau ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki heʻene ngaahi holí, fakakaukau pe ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “maʻu [ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá]” (veesi 21). ‘Oku tokoni fēfē hoʻo maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ke ke tauhi kiate Ia ʻi he mālohí?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

Kakai, Ngaahi Feituʻu, Ngaahi Meʻa ʻOku Hoko

Lomiʻi heni ke vakai ki ha meʻa lahi ange

fakaʻilonga 01 ʻo e konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5

ʻI heʻeku lotu maʻu peé, ʻoku ou maʻu ha mālohi mei he ʻOtuá.

  • Ke fakafeʻiloaki ʻa e veesi ko ʻení ki hoʻo fānaú, te ke lava ʻo fehuʻi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fai “maʻu ai peé.” Ko e hā ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tau fai maʻu pē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5? Ko e hā ʻokú Ne finangalo ai ke tau fai ʻení?

  • Te ke lava fēfē ʻo tokoni ki hoʻo fānaú ke nau manatuʻi ke lotu maʻu peé? ʻE lava ke nau tānaki ha fanga kiʻi foʻi maka iiki mo molemole ʻo tā ʻiate kinautolu ʻa e “Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5” pe “Lotu Maʻu Ai Peé.” ʻE lava ke nau tuku ʻenau ngaahi foʻi maká ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻa ia ʻoku nau fiemaʻu ke fakamanatu ange ai ke nau lotu, hangē ko honau veʻe mohengá, fakataha mo ʻenau ʻū tohi akó, pe feituʻu ʻoku nau maʻu meʻatokoni aí. Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5, ʻoku tāpuekina fēfē kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí? ʻE lava ke maʻu ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi tali lahi ange ʻi ha foʻi hiva hangē ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6).

kiʻi taʻahine ʻokú ne vali ha fanga kiʻi foʻi maka iiki

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13

ʻOku tataki au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fai lelei.

  • ʻE lava ke ako ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku folofola ange ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú. Ke tokoni kiate kinautolú, te ke lava ʻo fufuuʻi ha foʻi ʻuhila pe kasa mo ha fakatātā ʻo ha fofonga fiefia ʻi ha feituʻu ʻi he lokí; hili iá pea kole ki hoʻo fānaú ke nau kumi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13, pea tokoni ki he fānaú ke kumi ʻa e ngaahi lea ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne nau maʻú. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi foʻi lea ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kitautolú?

  • ʻE lava ke tokoni hono vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia fakalaumālié ke fakatokangaʻi ai ʻe hoʻo fānaú ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí. ʻI hoʻo vahevahé, kole ange ke vahevahe foki mo ʻenau ngaahi aʻusiá. Te mou lava foki ʻo lau fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13, ʻo kumi ki he founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamoʻoni ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tataki kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21, 26

ʻOku fiemaʻu ke u ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí kae lava ke u tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e moʻoní.

  • Hangē ko Hailame Sāmitá, mahalo ʻe maʻu ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi faingamālie lahi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke mou lau fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21, 26 pea kole ki hoʻo fānaú ke kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Hailame ʻokú Ne finangalo ke ne fai kae lava ke ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “maʻu” ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá? Te tau lava fēfē ʻo fai ʻeni? ʻE founga fēfē ʻetau “mataʻikoloa ʻaki” ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó? ʻE lava ke fakafaivaʻi ʻe hoʻo fānaú ha meʻa fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pe ko e Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

tā valivali ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita

Siosefa mo Hailame Sāmita, tā fakatātaaʻi ʻe Ken Corbett

peesi ʻekitivitī maʻá e fānaú