“Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)
“Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025
Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná
ʻI ʻEpeleli 1829, ʻi he māhina naʻe maʻu ai ʻa e vahe 6–9 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e tefitoʻi ngāue ʻa Siosefa Sāmitá ko hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ha ngaahi fakaikiiki lahi fekauʻaki mo e founga ʻo hono liliu fakaofó, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata kikite ia, naʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻangāue naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá: ʻa ia ko ha ongo maka sioʻata naʻe ui ko e ʻŪlimi mo e Tūmemi pea mo ha maka ʻe taha naʻe ui ko e maka kikite.
ʻI hono kole kimui ange kia Siosefa ke ne fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe liliu ai ʻa e lekooti ko ʻení, naʻá ne pehē “naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke fakahā ki māmani ʻa e meʻa kotoa pē.” Naʻá ne faʻa pehē pē naʻe liliu ia ʻi he “[meʻa]foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku poupouʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa Siosefá ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení, mei ha niʻihi ne nau siotonu ʻi he founga liliú.
ʻOku pehē ko e puha ko ʻeni ʻa Hailame Sāmitá, naʻe fakaʻaongaʻi ia ke fufuuʻi fakataimi ai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.
ʻEma Sāmita
“ʻI he taimi naʻe liliu ai ʻe hoku husepānití ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku hiki hano konga, ʻi heʻene lau mai ʻa e sētesi takitaha, foʻi lea ki he foʻi lea, pea ʻi heʻene aʻu ki ha ngaahi hingoa ne ʻikai ke ne lava ʻo puʻakí, pe ngaahi foʻi lea lōloa, naʻá ne sipela leʻo lahi kinautolu, pea lolotonga ʻeku hiki kinautolú, kapau ne hala ʻeku sipelá, naʻá ne taʻofi au pea fakatonutuonu ʻeku sipelá neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ki he anga ʻeku tohi kinautolu ʻi he taimi ko iá. Naʻa mo e foʻi lea ko e Selá naʻe ʻikai ke ne lava ʻo puʻaki ʻi he fuofua taimí, ka naʻá ne sipela ia, peá u puʻaki ange ia ki ai.”
“Naʻe faʻa tuku ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he funga tēpilé ʻo ʻikai fufuuʻi, pea kofukofu ʻaki ha kiʻi konga tupenu ʻufiʻufi tēpile ne u ʻoange ke kofukofu ʻaki. Naʻe tuʻo taha ʻeku ala ʻo ongoʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi hono hili ko ia ʻi he funga tēpilé, ʻo ala ki hono tapá mo e fuó. Naʻe ngali peluki-ngofua hangē ko ha laʻipepa matolú, pea naʻe ngahaha tatau mo e ukameá ʻi hono ueʻi ʻo e tapá ʻaki e motuʻa tuhú, ʻo hangē ko hono faʻa huke ʻaki ʻe ha taha hono motuʻa tuhú ʻa e tapaʻi peesi ʻo ha tohí. …
“Ko ʻeku tuí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai. ʻOku ou fiemālie ʻi he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo liliu ʻa e ʻū lauʻi pēsí kapau ne ʻikai ke ueʻi fakalaumālie ia; he ko e taimi ne u hoko ai ko e sikalaipe [ʻa Siosefá], ʻe lau mai [ʻe Siosefa] ʻi ha ngaahi houa lahi ʻa e ngaahi meʻa ke u hikí; pea ʻi heʻene foki mai hili haʻane maʻumeʻatokoni, pe hili hano fakahohaʻasi, te ne toe kamata pē mei he meʻa ko ia ne ngata aí, ʻo ʻikai toe vakai ki he tohí pe toe lau ange hano konga ki ai. Ko ha meʻa angamaheni ʻeni naʻá ne fai. Ne mei ngali ange mo ha tangata naʻe ako ke ne fai ʻeni; pea, ko hono fai ʻeni ʻe ha taha taʻeʻilo mo taʻeako hangē ko iá, ne mātuʻaki taʻemalava pē ia.”
ʻŌliva Kautele
“Naʻá ku tohi ʻaki ʻeku peni pē ʻaʻaku ʻa e kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná (tukukehe ha ngaahi peesi siʻi) ʻi hono lea mai ʻaki ia ʻe he ngutu ʻo e Palōfitá ʻi heʻene liliu ia ʻaki e meʻafoaki mo e mafimafi ʻo e ʻOtuá, ʻaki e ʻŪlimí mo e Tūmemí, pe, ko hono ui ʻi he tohí, ʻko e kau fakatonulea māʻoniʻoní.’ Naʻá ku mamata peá u ala ʻaki hoku ongo nimá ki he ʻū lauʻi peleti koula ʻa ia ne liliu mei aí. Naʻá ku mamata foki ki he ongo maka liliu leá.”