“E Mafai Faapefea Ona Ou Le Fiafia?,” Liahona, Ape. 2025.
O Atatosi o le Faatuatua
E Mafai Faapefea Ona Ou Le Fiafia?
E i ai so’u ma’i e le’i mafai ona toe lelei, lea ua tuua ai a’u o se tagata pipili, ae faafetai i tekinolosi ua mafai ai ona ou lolomi i o’u mata, o le a faaauau pea ona ou faasoa atu la’u molimau i le fuafuaga a le Atua o le fiafia seia oo ina oo mai Lana valaau mo au.
Ata na pueina e Amy Schaffer
E i ai so’u ma’i e 100 pasene o tagata e feoti ai. Aisea ou te le ita ai i le Atua? Aua ua faamaonia lona faamaoni i taimi faigata, ma ua ou aoao e faatuatuaina o Ia.
E lei leva ona fanau mai lo’u atalii matua, ae iloa e i ai se faaletonu na fanau mai ma ia e ta’ua o le faamai o le ala feau. Sa ia faaaluina se taimi i le potu tigaina o pepe fou, manaomia le tausiga i le fale, ma faia ai sona taotoga. O se taimi tau faafefe.
I le taimi lava lea e tasi, na suia ai la’u galuega o moemitiga i se miti taufaafefe. Na malepelepe mea uma na siomia ai au, ma iu ai ina leai ni a ma galuega ma lo’u faufautua. Ou te sau i le fale pe a mavae aso uumi i le galuega ma taoto i luga o le fola, ma tagiaue.
E maua ai foi lo’u afafine i le faamai lea o le ala feau. E lē gata i lea, o loo mafatia o ia i se faaletonu o lona fatu ma e maua i le Down syndrome [faaletonu le tino ma le mafaufau]. Sa ia faaaluina ona uluai vaiaso i le lalolagi i le falemai. Ina ua mavae ni taotoga tetele se tolu, sa avea o ia ma se polo ataata matagofie. I le taimi muamua, o lona mai sa pei o se mala, ae o lea ua pei lava o se faamanuiaga. E ui lava i nisi o taimi faigata, ae sa ia aoaoina lo matou aiga i le alofa ma le onosai. Na te aumaia le olioli i taimi faigofie, e le taofia lava le faateia o i matou, ma faafiafiaina tagata i soo se mea e alu i ai.
I nei mea uma, sa ou mafaufau ai i le Perofeta o Iosefa Samita sa lokaina i le lua pagatia o le Falepuipui o Liperate. Na faamafanafanaina o ia e le Faaola i se ata sili atu: “Ia e iloa, lo’u atalii e, o nei mea uma e te maua ai le poto masani,ma o le a avea mou lelei. Na afio ifo le Atalii o le Tagata i lalo o i latou uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7-8).
O se ata na pueina a o le’i maua a’u i le ALS. A o ou mafaufau i o’u luitau, ou te taumafai e manatua le faamanuiaina tele o lo’u olaga. O lo’u toalua ofoofogia o le a avea ma a’u paaga mo le faavavau pe afai ma te tausia a ma’ua feagaiga, ma o le a ou maua le olioli tele i la’u fanau.
Ata na pueina e Lisa Harbertson
O Se Vaaiga Faaletalalelei
E ala i o’u tofotofoga, o la’u molimau ia Iesu Keriso na ou maua ai se lagona o le vaaiga. Sa ou iloaina e toatele isi atalii ma afafine ua o ifo i lalo ifo o a’u. O lea, ua ou aoaoina ai e mafai ona ou faafetai i o’u tofotofoga. O le iloaina nei o le tele o mea ua ou aoaoina mai le faanoanoa na ou onosaia, o se isi itu, o na luitau e le foliga mai e faigata e pei ona latou lagonaina i lena taimi.
I le faaiuga o le 2018, na maua ai au i le faamai o neura o le faiai ma le ivitu lea e sili atu ona lauiloa o le ALS po o le faamai o le Lou Gehrig—o se faamai e seasea tupu, e tugā, ma se faamai o neura. O le ALS e pēpē ai neura e fesootai ai lo’u faiai i o’u maso. O loo gaioi pea lo’u mafaufau i le saoasaoa masani, ma ou te malamalama i mea uma e fai mai ai tagata ia te au, ae ua le mafai ona ou toe puleaina maso vagana ai ou mata. E faigata ma telegese le fesootaiga mo au, o lea la ua tatau ona ou faaaogaina ou mata e taina ai i luga o se masini le mea ou te fia fai atu ai.
O le ALS ua ou pipili ai, e faalagolago i se masini e manava ai ma loʻu toalua, o Tiffany, mo isi mea uma. O lo’u mai atonu o le a aveesea ai lo’u ola ae ou te lei vaai ua matutua lau fanau. Sa ou lolomiina se tusi o a’u lesona ma lauga mo i latou ma isi e faitau pe a ou alu ese atu.
Ae peitai, a o ou mafaufau i o’u luitau, ou te taumafai e manatua lo’u faamanuiaina tele i lo’u olaga. Sa ou malaga i le lalolagi, aoao e uiga i le tele o aganuu eseese, talanoa ma se peresitene o le Iunaite Setete, taumamafa faatasi ma le palemia o Suria, ma tu i luga o tumutumu o mauga ua ufitia i le kiona ma le ofoofogia o lo latou matagofie.
Ae o le mea e sili ona taua, sa ou ata—leotele ma umi—faatasi ma o’u matua, tei, aiga, ma uo. Sa ou tu i nofoaga paia, aoao mai aoaoga a perofeta soifua, ma auauna atu i le malumalu. Sa ou valaaulia isi e o mai ia Keriso ma maua le fiafia. O lo’u toalua ofoofogia o le a avea ma a’u paaga mo le faavavau pe afai ma te tausia a ma’ua feagaiga, ma o le a ou maua le olioli tele i la’u fanau.
Faatasi ai ma lenei vaaiga o le lotofaafetai, e faapefea ona ou le fiafia? O le ALS e le malie, ma e manino lava o le tulaga maualalo lea o lo’u olaga. Ae e le lava le maualalo e faafetaiaia ai lo’u fiafia.
O le Mea Ua Ou Aoaoina:
Ua ou vaai i le ALS o se valaauga, ma o loo ou taumafai e faalauteleina. O le mea moni, ou te faamoemoe e toe tepa i tua i lenei faama’i ma ata—faafetai mo le mea ua fesoasoani lenei luitau ia te au e avea ai. Ma afai o le auala lena o le a ou vaai ai i mea i se taimi mulimuli ane, aisea e le vaai ai i ai i le taimi nei?
Ou te le fia tuuina atu se uunaiga e faigofie lenei luitau. Sa umi se taimi na ou pulea ai ou lagona ma le fefe. Ua tele mea ua ou aoaoina a o mou ese atu lo’u tino faaletino.
Ua ou aoaoina e uiga i le auala e tuuina mai ai e le Atua ia i tatou faamanuiaga i nisi taimi. I le taimi muamua, ua valaauina i tatou e fai se mea e foliga mai e faigata—pe e oo lava i le le mafai! Ona aoaoina lea o i tatou e le Alii ma siitia i tatou e ala i Lona alofa tunoa, po o le “mana gafatia” ua mafai ona maua e ala i Lana Togiola. Vagana ua tatou oo i le isi itu o le galuega tatou te vaaia ai Lona aao ma Ana faamanuiaga i o tatou olaga. E pei ona aoao mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018): “Aua le tatalo mo ni galuega e tutusa ma ou tomai, ae tatalo mo tomai e tutusa ma au galuega. Ona le avea lea o le faatinoga o au galuega ma vavega, a o oe lava o le vavega.”
O lena mamanu ua tupu pea lava pea ia te au. O lea, ou te faatuatua o le a faapena foi ona i ai le ALS mo au.
Atonu o le a aveesea lo’u ola i lo’u ma’i ae ou te le’i vaai i le tuputupu a’e o la’u fanau. Sa ou lolomiina se tusi o a’u lesona ma lauga mo i latou ma isi e faitau pe a ou alu ese. Seia oo mai le iuga mo au, o loo ou taumafai e faalautele lo’u valaauga ma avea atili e faapei o Iesu.
Ata na pueina e Debra Jo Borden
Afai e moni le talalelei, sa faasoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), “o le a la se isi mea e taua moni?” O loo ou aoaoina le tele o mea e uiga i le mea e taua moni. I o’u tofotofoga, ua ou aoaoina ai e alofa le Atua o le atulaulau ia te au. Pe a toe tepa i tua, e mafai ona ou vaaia Lona aao i lo’u olaga. O tofotofoga taitasi sa ou feagai ua saunia ai au mo le isi. E le’i i ai le ALS i a’u fuafuaga, ae ua ou aoaoina “O Ona ala e le o o tatou ala ia.”
E alofa le Atua ia i tatou i soo se mea lava tatou te i ai i le taimi nei, ae e tele atu mea e finagalo i ai o Ia mai ia i tatou. Tatou te le’i latalata atu lava i le tini. E umi se ala e tatau ona tatou uia, ae e tatau ona tatou “lelei teisi atu i aso taitasi.” Ona e alofa le Atua ia i tatou, ua Ia talosagaina ai i tatou ia laa atu i luga, ia lelei atili, ma mulimuli ia te Ia.
Ina ua fesiligia o ia i se fesili na te le iloa pe faapefea ona tali, sa faalagolago le perofeta o le Tusi a Mamona o Nifae i mea ua uma ona ia iloa: “Ua ou iloa e alofa [le Atua] i ana fanau; e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17).
Ou te talitonu e tusa lava po o le a le faigata, le tonu, le fetaui, po o le tiga o lenei olaga, o le a tatou fiafia uma lava i le paleni mulimuli o fua. O a tatou filifiliga o le a sili atu nai lo o tatou tulaga.
“O le a lelei mea uma i le iuga, ma afai e le lelei, e le o le mutaaga lea,” o le tala lea a se faaupuga lauiloa. Ua fetalai mai le Alii Lava Ia:
“E lē mafai ona outou vaaia i o outou mata faalenatura, i le taimi nei, le fuafuaga a lo outou Atua e faatatau i mea o le a oo mai pe a mavae le taimi nei, ma le mamalu e mulimuli mai pe a mavae puapuaga e tele.
“Aua a mavae atu puapuaga e tele ona oo mai ai lea o faamanuiaga. O le mea lea, e oo mai le aso o le a faapaleina ai outou i le mamalu tele” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:3–4).
Ou te le iloa le uiga o mea uma. Ae ou te iloa e alofa Ie Atua ia te a’u. E alofa foi o Ia ia te oe. O Lona alofa atoatoa e lafoai ese ai lo’u fefe (tagai Moronae 8:16). Seia oo mai le iuga mo au, o loo ou taumafai e faalautele lo’u valaauga ma avea atili e faapei o Iesu.
Faafetai i tekinolosi ua mafai ai ona ou lolomi i o’u mata, o le a faaauau pea ona ou faasoa atu la’u molimau ma lo’u faatuatua i le fuafuaga a le Atua o le fiafia seia oo ina Ia valaauina au i le aiga.