“O Le Tagata Autu i le Talafaasolopito o le Ekalesia,” Liahona, Ape. 2025.
O Le Tagata Autu i le Talafaasolopito o le Ekalesia
O le talafaasolopito o le Ekalesia e le na o igoa ma aso. Afai tatou te vaavaai mo le aao o le Alii, ua faaalia mai i le talafaasolopito o le Ekalesia le galuega faaonapo nei a le Keriso soifua.
Ata o Keriso, saunia e Heinrich Hofmann
O le a se mea e oo mai i lou mafaufau pe a e mafaufau i le talafaasolopito o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai? Atonu e te manatua se tala musuia e uiga i se tasi na soifua i aso ua leva. Pe atonu foi e te mafaufau i nisi o igoa ma aso ma nofoaga. O isi atonu e taulai atu i aafiaga o o latou lava tuaa. Mo nisi, o le talafaasolopito o le Ekalesia e mafai ona foliga mai e fenumiai pe luitauina foi.
Pe a e mafaufau i le talafaasolopito o le Ekalesia, e faafia ona e mafaufau ia Iesu Keriso?
O lo tatou Togiola soifua o le tagata totonugalemu lea o le Toefuataiga faifai pea, ae o nisi taimi tatou te le amanaiaina ai o Ia iina. A tatou maua ni mata e vaai ai i le Faaola ma Lana galuega, e mafai ona tatou vaai ia te Ia i le totonugalemu o le talafaasolopito o le Ekalesia ma aoao e uiga i Ana fegalegaleaiga ma fanau a le Atua.
Sa taialaina e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mea na tutupu i le Toefuataiga, e aofia ai le Uluai Faaaliga i le 1820.
O Le Vao Paia, saunia e Greg Olsen
O Le Talafaasolopito o le Ekalesia O Lana Talafaasolopito
Ou te galue i faamaumauga ma tala o talafaasolopito o le Ekalesia i aso uma, ae o se aafiaga na ou maua i ni nai tausaga ua mavae na fesoasoani ia te au e vaai ai i lo tatou talafaasolopito i se malamalama e ese mai ai. Ina ua faitau e Peresitene Russell M. Nelson le “O Le Toefuataiga o le Atoatoa o le Talalelei a Iesu Keriso: O Se Folafolaga e Lua Selau Tausaga i le Lalolagi” i le konafesi aoao ia Aperila 2020, sa ou faalogologo e pei o se tamaitiiti aoga i se potuaoga o talafaasolopito. Sa ou faalogo o ia faasino i se faasologa o mea na tutupu: o le Uluai Faaaliga i le 1820, o asiasiga a avefeau faalelagi, o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, ma le faatulagaga o le Ekalesia i le 1830.
I ni nai masina mulimuli ane, o se vaega o la’u suesuega i aso taitasi o le talalelei, sa ou nofo ai i lalo e faitau se kopi lolomi o le folafolaga. I lo’u mafaufau, sa ou faamoemoe e toe iloilo se faasologa o taimi o le talafaasolopito, o lea sa ou te’i ai i mea na ou vaaia. Sa faatumulia lo’u mafaufau i se vaaiga, e pei lava o uila, ma faamalamalamaina ai se mea fou atoa ia te au. Sa ou matua te’i lava ma sa amata ona ou tusitusi i luga o le pepa, ma vaseina ma li’o upu i le ofo.
O le mea na matua tulaga ese lava i lena aso o le avea lea o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma mataupu o le toetoe lava o fuaiupu uma ma tagata auai autu i gaoioiga taitasi:
-
I le 1820, “sa faaali atu ai le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ia Iosefa.”
-
E lei o mai i latou lava o avefeau faalelagi ae “i lalo o le taitaiga a le Tama ma le Alo.”
-
Na faamanuiaina e le Alii ia Iosefa Samita i “le meaalofa ma le mana o le Atua” e faaliliu ai se faamaumauga o Lana lava “galuega patino” i Amerika.
-
Na faatagaina e le Alii ia Iosefa Samita e faatulaga Lana Ekalesia.
-
“Ua toe vala’auina e Iesu Keriso ia Aposetolo ma tu’u atu ia i latou le pule o le perisitua.”
-
“O loo faailoa mai e le Atua Lona finagalo mo Ōna atalii ma afafine pele.”
A o ou toe mafaufau, sa amata ona ou vaai i le Faaola i le totonugalemu o isi mea na tutupu i le Toefuataiga. Na faamagaloina e Iesu Keriso agasala a Iosefa Samita (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:5). O loo faalogoina le siufofoga o le Faaola i faaaliga ua faasaoina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E faitau afe tagata na nonofo i le vaitau o le 1800 na maua se sootaga loloto atu ma Ia, osia feagaiga ma Ia, ma mulimuli ia te Ia, e aofia ai le tuua o o latou atunuu, sopoia o sami ma laufanua valevalenoa, ma faapotopoto i Siona.
E faitau miliona isi i le lalolagi atoa i aso nei o loo faaauau pea ona latalata atili atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola e ala i le liua, osia feagaiga, ma mulimuli ia i La’ua i le lotolotoi o faigata.
O le vaai atu i le Alii o le taulaiga o nei mea na tutupu e mafai ona fesoasoani pe a i ai ni a tatou fesili e uiga i mea na fai mai ai pe na faia e tagata i aso ua mavae. Mo se faataitaiga, i Evagelia o le Feagaiga Fou, o nisi taimi tatou te vaaia ai e le iloa e soo mea uma, latou te le tuliesea agaga leaga, ma ua latou faafitia foi lo latou faatuatua (tagai, mo se faataitaiga, Mataio 17:16, 19–20; Mareko 9:10). Ae o nisi o le au faitau i ona po nei atonu e itiiti le atuatuvale i nei vaivaiga faaletagata i se isi itu ona e mafai ona tatou iloa o Iesu le Nasareta o le tagata autu lea o loo i le totonugalemu o le tala ma ua Ia faasa’oina mea uma.
I se faatusatusaga, o nisi taimi pe a tatou talanoa e uiga i le talafaasolopito o le Ekalesia i ona po nei, tatou te tuua ai Iesu Keriso mai le totonugalemu o le tala e ala i le amata i igoa ma aso ma nofoaga. Ona tulai mai lea o ni fesili, e lagona e nisi le manaomia ona tulei se tasi i le ogatotonu e mafai ona faasa’oina ni mea. Pe a tupu lenei mea, e tatau ona tatou manatua o le Alii o le tagata autu foi lea i le talafaasolopito o le Ekalesia i ona po nei. E lelei lava pe a faapea o Iosefa Samita po o Polika Iaga—po o soo se tasi o i tatou—e le pona ma e le iloa mea uma, aua e le o la tatou matafaioi lena. O i tatou o soo ma tagata aoao, ma o le Alii o le tagata autu lea.
Ua faitau afe tausaga o auauna atu Iesu Keriso i fanau a le Atua, e aofia ai le 200 tausaga ua mavae. O loo i ai o Ia i le ogatotonu o le tala? O le talafaasolopito o le Ekalesia o Lana talafaasolopito lea.
Ua tatou vaaia fegalegaleaiga a le Atua i tusitusiga paia ma le talafaasolopito o le Ekalesia i ona po nei, e pei o le taimi na faaali mai ai le Faaola i le Malumalu o Katelani.
Ua Faaali Mai le Alii i le Malumalu o Katelani, saunia e Del Parson
Ia iloa Fegalegalea’iga a le Atua
I vaaiga amata o le Tusi a Mamona, na faia ai e Nifae se faamatalaga puupuu e uiga i le mafuaaga na toilalo ai ona uso. A o lei taitai ona nonoaina e Lamana ma Lemuelu ia Nifae pe saili e aveese le ola o lo la tama, sa la muimui. Ua faamalamalama e Nifae, “Ma sa muimui i laua ona sa laua le iloa faiga a lena Atua o le na foafoaina i laua” (1 Nifae 2:12).
I le fa selau tausaga mulimuli ane, na avea ai e ē tupuga mai ia Lamana ma Lemuelu “o ni tagata aivao, ma feai, ma le fia faamasa’atoto,” lea na toe fesootai i tua, i se vaega, ia Lamana ma Lemuelu ona sa “feitai ia [Nifae] ona sa latou le malamalama i alofaiga a le Alii” (Mosaea 10:12, 14). O le lē malamalama i fegalegalea’iga a le Atua e iai taunuuga tetele!
Ina ia malamalama i Ana fegalegaleaiga, e tatau ona tatou iloa po o ai o Ia, po o le a le mea o loo Ia faamoemoeina mai ia i tatou, ma le auala na te taulimaina ai Ana fanau. O le talafaasolopito o le galuega a le Faaola i ona po nei ua aoaoina ai i tatou i nei mea. Na aoao mai Iosefa Samita e manaomia e i tatou taitoatasi, taitoatasi, ona malamalama “i fuafuaga ma faamoemoega o le Atua i lo tatou o mai i le lalolagi.” A o tatou malamalama i fegalegaleaiga a le Atua, tatou te iloa o Ia, ma o le iloaina o Ia e taitai atu ai i le ola e faavavau (tagai Ioane 17:3). E moni lava, “o le faaolataga o Siona” e oo mai i se vaega a o tatou “maua se malamalama i le talafaasolopito” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:53).
O faamaumauga o fegalegaleaiga a le Atua o loo maua i tusitusiga paia ma le talafaasolopito faaonapo nei o le Ekalesia toefuataiina. O iina tatou te vaaia ai taimi i le talafaasolopito na fegalegaleai tonu ai le Atua ma tagata, e pei o le taimi na tali atu ai le Tama ma le Alo i le tatalo a Iosefa Samita i le Togavao Paia (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17–20) ma le taimi na faaali mai ai le Faaola i le Malumalu o Katelani (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:1–10).
E pā’ia foi e le Atua o tatou olaga i ni auala e lē iloagofie. Ua Ia faamatalaina Ana fegalegaleaiga tuusao ma tagata e ala i se faatusa o le faia o Lana galuega “e aunoa ma ni lima” (tagai Tanielu 2:34–35; Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2; 109:72). E tele auala e mafai ona tupu ai lenei aafiaga le tuusao. I lenei malamalama, e mafai ona tatou vaaia ai fegalegaleaiga a le Atua i “auala laiti” (Alema 37:7), e pei o le taimi tatou te aai ai i le faamanatuga e manatua ai le Alii ma faafou ai a tatou feagaiga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79).
E fesoasoani foi le Atua ia i tatou e ala i le alofa mutimutivale lea e laveaiina ma faasaoina ai i tatou i “faamanuiaga patino ma taitoatasi.” O se tasi o faataitaiga mai le talafaasolopito o le Ekalesia o le taimi lea na molimauina ai e tagata auai i le Tolauapiga a Isaraelu (Tolauapiga a Siona) faamalologa o e mamai, sa puipuia mai elemene, ma oo ai i le alofa mutimutivale o tagata taitoatasi o e na ofo atu, foai atu tupe, ma saunia meaai ma vai.
O tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa o loo alolofa ma auauna atu le tasi i le isi, ma galulue o ni aao o le Alii e faataunuu ai Lana galuega i ona po nei.
Ina ia Faia Lana Galuega, saunia e Kamette Harmer, e le mafai ona kopiina
O Le Galuega i Ona Po Nei a le Keriso Soifua
Ua ofoina mai e le talafaasolopito o le Ekalesia i ona po nei se malamalamaaga i fegalegaleaiga a le Atua i Ana fanau mo le 200 tausaga ua mavae. O le vaaia o fegalegaleaiga paia e mafai ona faaitiitia ai popolega, fesoasoani ia i tatou e salamo ai, faamalosia ai le lotogatasi, ma saunia ai i tatou mo faaaliga patino faifai pea.
Nai lo le vaai atu i le talafaasolopito o le Ekalesia o se manoa o igoa ma aso, e mafai ona tatou vaavaai atu i le 200 tausaga ua mavae e molimauina ai le galuega faaonapo nei a le Keriso soifua ma maua ai ni malamalamaaga mai le auala na Ia faaalia ai le alofa i fanau a le Atua, e aofia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai. O galuega faaonapo nei a le Atua e mafai ona musuia moni ai i tatou ia salamo ma olioli ia Iesu Keriso (tagai Alema 37:9). O le vaai atu i le Toefuataiga o se taimi ua tuanai ua faasoaina atu e le Au Paia i le salafa o le lalolagi, tatou te faamanatuina ai le agalelei o le Atua, lagona le agaalofa mo aafiaga o isi, ma faamalosia ai lo tatou lotogatasi (tagai Mosaea 25:7–9).
O le salamo, olioli, ma le lotogatasi o nisi ia o mafuaaga e tele na poloaiina ai e le Faaola lo tatou talafaasolopito o aso e gata ai ina ia tausia “mo le lelei o le ekalesia, ma tupulaga faiae o le a ola ae i le laueleele o Siona” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:8). O lo tatou talafaasolopito i ona po nei e mafai ona faaalia ai Iesu Keriso o le tagata totonugalemu ma e mafai ona aoaoina i tatou i ala o le Atua ma fesoasoani ia i tatou e latalata atili atu ai ia te Ia.