Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Fakafeʻungaʻi Kitautolu ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé


14:57

Fakafeʻungaʻi Kitautolu ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I 2025

Tuʻapulelulu, 23 Sānuali 2025

Brother Chad H Webb: ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he ako ko ʻeni ki he ngaahi lēsoni Teuteu ki he Moʻuí. ʻOku ou tui te tau lava kotoa ʻo houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo e ngaahi lēsoni ko ʻení ki heʻetau toʻu tupú. Pea ʻi heʻetau mamata ʻi he vitioó, naʻe fakamanatu mai kiate au ʻa e founga ʻoku fakatefito ai ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻia Kalaisí. Naʻe mālohi ʻaupito hono fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e Fakamoʻuí mo hono moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí mo hono aleaʻi ʻa e founga ʻokú Ne lava ai ʻo tokoniʻi ʻetau kau akó ʻi honau tūkungá.

ʻOku ou toe saiʻia foki ʻi hono fakatefito ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakatou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpinga mei he folofolá pea mo e akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní. ʻOku ou tui ʻe lava ke liliu ʻa e ngaahi founga tatau ʻoku tokoni ke tau akoʻi lelei ʻa e folofolá ke ne akoʻi lelei ʻa e ngaahi pōpoaki fakalaumālie ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Fakamālō atu ʻi he sīpinga fakaʻofoʻofa mo e ako fisifisimuʻa ko iá.

ʻOku ou loto ke hiki ʻi he taimí ni ki ha tefito ʻe taha kuo mafatukituki ʻi hoku ʻatamaí mo e lotó. Kuo tāpuekina kitautolu kotoa pē ʻaki ʻa e ngaahi akonaki mo e malanga ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻiate ia mo fakamoʻoni ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí kuo filí. ʻOku ou houngaʻia ʻi hono tauhi ia ʻe he ʻEikí pea mo e ʻilo, fakahinohino, mo e ivi kuó u maʻu fakafoʻituitui ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie kuo ʻomi mei he ʻEikí kia Palesiteni Nalesoní.

Ko e taha ʻa e ngaahi fakaafe kuo toutou fai mai ʻe Palesiteni Nalesoní ke tau ako ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá mo e temipalé. Ko ia, ʻi heʻemau fakataha fakamuimuitaha ʻa e Kau Talēkita Fakaʻēliá, naʻa mau fakakaukau ai ke kamata ʻa e ʻaho takitaha ʻaki hono ako ʻa e meʻa kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni mo e kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá pea mo e fale ʻo e ʻEikí. Naʻe ongo lahi kiate au ʻa e aʻusia ko iá naʻá ku kole ai ki ha niʻihi ʻo kinautolu naʻe kau maí ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó.

Brother: Hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e ʻuhinga ke ʻi ha fuakava mo e ʻOtuá, kuó u ako ʻoku ʻikai totonu ke u vakai kiate Ia ko ha Pule ʻo ha kautaha lahi ʻi he langí ʻoku tatali mai ke u maumauʻi ha aleapau. Ka, ko ha vā fakafuakava mo ha Tamai ʻofa, pea koeʻuhí ko e meʻa ko iá he ʻikai ke Ne teitei ongosia ʻi Heʻene feinga ke poupouʻi aú pea he ʻikai ke u teitei ʻosiki ʻEne faʻa kātaki ʻi he ʻaloʻofá. Koeʻuhí kuó u ako ʻoku makatuʻunga ʻi he fuakavá ʻa ʻeku maʻu ha potu makehe ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá. Kuó ne liliu ʻa e founga ʻoku ou vakai ai ki he ngaahi meʻa hangē ko ʻeku lotú, ʻa ia ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ai te u tuʻulutui ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó ʻo fakatomala pea ʻe fakakavenga ia kiate Ia, ka ʻoku ou vāofi ange mo Ia, pea ʻoku ou fie fakatau-folofola kiate Ia, pea ʻoku ou ʻilo ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou loto ke faí ko hono fakahaaʻi ʻa e ʻofa kuó Ne fai mai maʻakú.

Sisitā: Ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he ngaahi fuakavá, ʻoku ou fakakaukau ki he meʻa kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoní, ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau tui ki aí mo e talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kakai fuakavá ʻoku fakatahaʻi ia ʻi he temipalé. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamavahevaheʻi ʻa e temipalé mei heʻeku ngaahi fuakavá koeʻuhí ko e feituʻu ia ʻoku ou ako ai ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi fuakava kuó u fai mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi talaʻofa ʻo e fuakava ko ia ʻoku fai ʻi he temipalé ʻa hono foaki ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻo e langí kiate au ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Pea kuo tupulaki ia ʻo laui taʻu ʻi he fakaʻau ke mahino lelei ange kiate au ʻa e ʻenitaumení pea mo e meʻaʻofa makehe ko ia mei heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

Brother: Kuó u ako meia Palesiteni Nalesoni ko e taimi pē ʻoku tau fai ai ha fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku liliu leva hotau vā mo Iá ʻo taʻengata. Pea ʻoku mahuʻinga ia kiate au koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au, pea koeʻuhí kuó Ne fokotuʻu ha hala te u lava ai ʻo toe ofi ange kiate Ia, ʻiloʻi lelei ange Ia pea iku ʻo maʻu ʻa e ivi malava ke hangē ko Iá. Ko ha meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke foua ʻi he moʻuí, ʻoku ʻiate koe ʻa e Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻaʻeva mo koe, ʻokú Ne poupouʻi koe, ʻokú Ne tataki koe ʻi he halá. Pea ʻoku makatuʻunga kotoa ia ʻi he ngaahi fuakavá.

Brother: ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e maʻu ha palōfitá. ʻOku fakafou ʻi heʻene ngaahi akonakí ʻa ʻeku maʻu ha mahino lelei ange ki he ʻofa makehe ʻa e ʻOtuá maʻanautolu kuo nau fai ha fuakava mo Iá. Pea ko e foʻi moʻoni ko ia he ʻikai ke Ne teitei liʻaki ʻa e vā fetuʻutaki ko iá, ʻikai ke ngata aí, he ʻikai ke Ne teitei foʻi ʻi hono ʻomi ha ngaahi faingamālie ke tau fakatomala mo liliu aí. Kuo hoko ʻa hono ʻiloʻi ko ia ʻa e natula ʻo e ʻOtuá ko ha fakamaʻunga ʻo e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻui ki hoku lotó.

Brother: Ko e taimi ʻoku haʻi ai kitautolu kia Kalaisí, ʻa ia kuo akoʻi moʻoni mai ʻe Palesiteni Nalesoní, ʻoku tau ō ai ki he feituʻu ʻokú Ne ʻi aí, ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻokú Ne faí. Kapau ʻoku haʻi au kiate Ia, pea ʻoku hoko Ia ko e takí, pea te u ʻalu leva ki he feituʻu ʻokú Ne hāʻele ki aí, te u lea ʻaki ʻa e meʻa ʻokú Ne folofola ʻakí, ʻe iku pē—ke u fai ʻa ia ʻokú Ne faí. Pea fakatauange pē ʻe tokoni ʻa e feohi ko iá ke u hoko ai ʻo tatau mo Iá. ʻOku ou loto ke u fakahōifua kiate Ia ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fie aʻu ki ha tuʻunga ʻi heʻeku moʻuí mo e lotó, ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou faí ʻoku fakahōifua ia kiate Ia. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e founga ke u totongi fakafoki ai ki he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kuó Ne fai maʻakú, ʻo makehe mei hono fai ʻa e meʻa kuó Ne kole mai ke u faí.

Brother: Ko e taimi kuó u fakafanongo ai kia Palesiteni Nalesoní, kuó u fanongo ko e taimi ʻoku tau fokotuʻu ai ha vā fakafuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku foaki mai ai ha mālohi lahi ange ki heʻetau moʻuí. Ko ha mālohi ia ʻoku ongoʻingofua. Ko ha meʻa te ne lava ʻo ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí mo e tuí, pea ʻe lava pē ko ha meʻa ia te ne hiki hake kitautolu ʻi hotau ngaahi momeniti faingataʻa tahá. Ko e meʻa fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e haʻi fakafuakava ko ʻení ko ʻetau maʻu ha Tamai Hēvani he ʻikai ke Ne teitei liʻaki kitautolú. Ko e taimi ʻoku tau fefaʻuhi ai mo e veiveiuá, te Ne tokoni ke tau fetongi ia ʻaki ʻa e tuí. Ko e taimi ʻoku tau fefaʻuhi ai mo e maʻunimaá, te Ne tokoni ke tau fetongi ia ʻaki ʻa e tauʻatāiná. Ko e taimi ʻoku tau fefaʻuhi ai mo e siva e ʻamanakí, te Ne tokoni ke fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e maama. Ko e mana ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ko ʻEne foaki mai ha faʻahinga ʻofa mo e ʻaloʻofa makehe ʻokú ne tohoakiʻi maʻu pē kitautolu kiate Iá.

Brother Webb: Mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi akonaki pe fakamatala pau ʻa Palesiteni Nalesoni kuo hoko ia ko e ngaahi lea ʻokú ke manako taha aí. Hangē ko ʻení, mahalo te ke manatuʻi ʻa e fuofua fakataha ʻa Palesiteni Nalesoni mo e kau faiongoongó ʻi heʻene hoko ko ha palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 2018, naʻá ne kole mai ai ke tau kamata ʻaki hono fakakaukauʻi ʻa e ikuʻangá. ʻI heʻene lea mei he Temipale Sōlekí, naʻá ne pehē, “Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha fāifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí.”

Naʻá ne pehē ʻi he 2021, “Ko e feituʻu malu taha ke te ʻi ai fakalaumālié ke moʻui ʻi loto ʻi hoʻo ngaahi fuakavá.”

ʻI he 2024 naʻá ne akonaki ai, “He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé. … He ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe. … He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.”

Lolotonga ʻene lea ʻi he Konifelenisi Lahi fakamuimuitahá, naʻá ne pehē ai, “Ko ʻeku palōmesi ʻeni kiate koé: Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisí, te ne maʻu Ia ʻi he temipalé.

Pea fakaʻosí ʻi heʻene fakamatala ʻi he Liahoná ʻoku ui “Ko e Fuakava Taʻengatá,” naʻá ne akonaki ai ʻo pehē, “Ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá. Ko hono moʻoní, ko kinautolu kotoa pē kuo nau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe. … ʻE hokohoko atu ʻEne ngāue mo kinautolú mo ʻoange ha ngaahi faingamālie ke nau liliu ai. Te Ne fakamolemoleʻi kinautolu ʻi he taimi te nau fakatomala aí. Pea kapau te nau hē, te Ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo honau hala ke foki ai kiate Iá. … Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú.”

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e temipalé mo e ngaahi fuakavá ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí, ka ʻi he taʻu ʻe 15 tupu kuohilí, lolotonga ʻemau fāinga ke ʻiloʻi pe ko e hā ha fakalea totonu ki he kaveinga ngāue foʻou ʻa e S&I, ko ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, ʻi heʻene kei hoko ko e Sea ʻo e Kōmiti Pule ʻo e Poate Akó, naʻá ne fakalotolahiʻi kimautolu ke mau fakakau ʻa e kupuʻi lea hono ua ʻo ʻemau kaveinga ngāué, ʻa ia ʻoku pehē, “ʻOku fiemaʻu ke tau tokoni ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke nau moʻui taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.”

ʻOku ou fifili pe ko ʻetau ngāue ke fakanounou ʻetau kaveinga ngāué ʻoku tau talanoa pē nai ki hono fakaloloto ʻo e uluí? Neongo ʻoku fakaʻofoʻofa ʻetau tupulakí, pea ʻoku totonu ke hokohoko atu ia, ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange te tau lava ʻo fai ke fakamamafaʻi foki mo e konga hono ua ʻo ʻetau kaveinga ngāué pea mo tokoni lahi ange ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke nau taau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. ʻOku ʻikai ko ʻeku fokotuʻu atú ke mou hiki kotoa ha lēsoni foʻou pe faʻu ha ngaahi polokalama foʻou, ka ko ʻeku kole atú ke mou faʻa fakakaukau, mo faʻa lotu, fekauʻaki mo ha toe meʻa te mou lava ʻo fai fakafoʻituitui ʻi he puipuituʻa ʻo e meʻa ʻoku mou lolotonga faí.

ʻI heʻeku ʻeke ki he kakaí ʻa e fehuʻi ko ʻení, kuó u fanongoa ha ngaahi tali lelei. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení: ʻUluakí, ʻai ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakamatala mo e akonaki fakaepalōfita fakamuimuitaha fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá pea mo e fale ʻo e ʻEikí. Uá, taumuʻa ʻaki hono fakafehokotaki ʻetau ʻofa mo e tui kia Sīsū Kalaisí ki hono fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Tolú, vakai ki he ngaahi fehuʻi lekomeni temipalé ʻi he taimi ʻe taau aí. Faá, vakai ki he ngaahi fuakava pau ʻi heʻetau akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻo tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi fuakavá. Pea nimá, vahevahe hoʻo ʻofa mo e houngaʻia ʻi he temipalé mo tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Te ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi, kātaki ʻo hoko atu ke aleaʻi ʻeni ʻi hoʻomou hoko ko e kau faiakó pea ʻi he ngaahi kulupu ako ngāue (in service) pea vahevahe ʻa e meʻa ʻoku mou akó.

Ko ha fakatātā ʻo e meʻa ʻoku ou tui ʻe ala hoko pea ʻe hokó, ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha meʻa pē taha naʻe toki hoko kimuí ni. Naʻá ku ʻi Kuamu ʻi he ngaahi taʻu ʻi he kuohilí mo ʻetau kau talēkita fakaʻēlia mo fakavahelahi mei ʻĒsia mo e Pasifikí. ʻI ha taha ʻo e ngaahi fakatahá, naʻa mau aleaʻi ai ʻa e founga te tau lava ʻo tokoniʻi ha kau ako tokolahi ange ke nau feʻunga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Hili ʻa e ngaahi fakataha ko iá, naʻe fakataha ʻetau talēkita fakaʻēlia ʻi he ʻOtu Filipainí ko Suliasi Palenitosí, mo ʻene Fakataha Alēlea Fakavahelahi ʻo e Kau Talēkitá, pea naʻa nau fakapapauʻi te nau ngāue vāofi ange mo e kau taki ʻo e Siasí ke tokoni ki ha toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou tokolahi ange ke nau maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá. Naʻe poupouʻi kinautolu ʻe heʻenau Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ʻa ia naʻe ʻosi ʻi ai hanau taumuʻa ke fakalahi ʻa e ʻū lekomeni temipalé ko ha konga ʻo ʻenau palani fakaʻēliá. Naʻe fakataha foki ʻa e kau taki mo e kau kouʻōtineita S&I pea mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē, pea naʻa nau aleaʻi fakataha ʻenau ngaahi ngāué mo lipooti ʻenau fakalakalaká.

ʻOku ou fakaʻamu pē ke fakamahinoʻi ʻa e meʻa ko ʻení, naʻe ʻikai ke nau ngāue taʻe kau ai ʻa e fakahinohino ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Naʻa nau tokoniʻi ʻa e kau taki naʻe ʻosi ʻi ai haʻanau palani pea naʻa nau muimui ki he fakahinohino ʻo ʻenau Kau Palesitenisī Fakaʻēliá. Ka naʻe tokoni ʻa e S&I ʻaki hono fakatefito ʻi he ngaahi fuakavá pea mo e temipalé ʻi hono akoʻi fakanatula ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he faingamālie kotoa pē pea ʻi hono faʻa talanoaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Hili ha taʻu ʻe tolu, naʻe tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e toʻu tupu maʻu lekomeni ʻi he ʻOtu Filipainí ʻaki ha peseti ʻe 277, ʻi he tokoni fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí, ngaahi mātuʻá mo e kau faiako S&I. Ka ʻoku ʻikai ko e tāpuakí pē ʻa e tupu tokolahí, kuo fakaofo ʻa e liliu ʻi he toʻu tupú mo honau ngaahi fāmilí. Kuo hoko ha meʻa peheni ki he fāmili Topiatoá mei he Siteiki Paiamipangí, ʻoku faitaaʻi atu heni. ʻOku ʻalu fakataha maʻu pē ʻa e fāmili Topiatoá ʻi he taimí ni ki he temipalé, ʻo hangē ko e ngaahi fāmili tokolahi ʻi he ʻOtu Filipainí. Ko e tāpuaki ʻo e ʻalu fakataha ha fāmili ki he temipalé, ʻoku ʻi ai hano mahuʻinga taʻengata pea ko e uho ia ʻo e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí maʻa ʻEne fānaú. ʻOku ou tui ʻoku fakafou ʻi heʻetau ngaahi feinga ke tokanga taha ki he ngaahi tāpuaki ʻo e fale ʻo e ʻEikí, ʻa ʻetau lava ʻo tokoniʻi ha toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou tokolahi ange ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻEikí.

Ke aofangatukú, ʻoku ou fie vahevahe ha lēsoni fakataumuʻa faingofua. Kuó u faʻa fakakaukau ki he mālohi ʻo e ngaahi fuakavá pea mo e founga te tau ala fakamatalaʻi mahino ai ʻeni ʻe lava pē ke mahino ia ki ha kiʻi leka. ʻI heʻeku fai iá, naʻe fakamanatu mai kiate au ha lēsoni fakataumuʻa ʻa ia kuo mamata ai hamou niʻihi. ʻOku ou tui naʻá ku fuofua sio aí ʻi hono fakaʻaongaʻi ia ʻe Brother Seti Uilikinisoni.

Kapau te u kole atu ki ha taha ke haʻu ʻo motuhi ʻa e penivahevahe ko ʻení, ʻe lava pē ʻe ha taha ʻiate kimoutolu ʻo fai ia. Kae fēfē kapau te u toʻo ʻa e penivahevahé ʻo tepiʻi ia ki he pate peisipolo ko ʻení? Te ke lava nai ʻi he taimí ni ʻo motuhi ʻa e penivahevahé? ʻI he fakatātā faingofua ko ʻení, ko e hā pe ko hai ʻa e penivahevahé? Ko e hā pe ko hai ʻa e paté? Pea ko e hā ʻa e tepí? ʻOku fokotuʻu mai ʻe he lēsoni fakataumuʻá ʻoku fakafofongaʻi ʻe he penivahevahé ʻa koe mo au, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he paté ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku fakataipe ʻe he tepí ʻetau ngaahi fuakavá.

Ko e mālohi ʻo e ngaahi fuakavá ʻokú ne haʻi kitautolu kia Sīsū Kalaisi. Manatuʻi, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe. Ko e feituʻu malu taha ke tau ʻi aí ko e moʻui ʻi loto ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. Pea ko e lahi ange ʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, ko e mālohi ange ia ʻa e haʻí. Pea tatau ai pē kapau ʻe motu ʻa e penivahevahé, ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá. Pea kapau ʻoku loto ha ongomeʻa ʻe toko ua ke na fakataha ʻo taʻengata, ʻe haʻi fakataha kinaua ʻe he ngaahi fuakavá ki he ʻEikí.

ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻoku ʻofa feʻunga ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu ʻo Ne tāpuekina kitautolu ʻaki ha ngaahi fuakava. Fakatauange te tau hoko ko ha kau tauhi ʻo e ngaahi fuakavá pea fakatauange te tau tokoniʻi ha toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou tokolahi ange ke nau feʻunga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fale ʻo e ʻEikí, ʻa e feituʻu ʻe ʻilo ai Ia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fekumi kia Sīsū Kalaisí ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻOku ou fiefia ʻi he taimí ni ke fakafeʻiloaki atu ʻa ʻEletā Kalake G. Kilipeti. Naʻe ui ʻa ʻEletā Kilipeti ke hoko ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga ʻi he taʻu 2021. ʻOkú ne lolotonga hoko ko ha Komisiona ʻo e Potungāue Ako ʻa e Siasí. Naʻá ne maʻu ha ngaahi mataʻitohi mei BYU, Sitenifooti mo Havaati, pea naʻá ne kamata ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Havātí. Naʻá ne hoko ko e ʻōfisa pule lahi ʻo e Deseret News mo e Deseret Digital Media. Naʻá ne hoko foki ko e Palesiteni ʻo BYU–ʻAitahō mo e BYU–Pathway ʻOkú ne mali mo Kilisitina Kalauta, pea ko ha ongomātuʻa kinaua ʻo ha fānau ʻe toko valu.

ʻOku ou houngaʻia ʻia ʻEletā Kilipeti. Kuó ne hoko ko ha faifakahinohino fakaofo. ʻOkú ne tokanga lahi ki he ngāue ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiutí. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻene fakakaukau tatau mo Palesiteni Nalesoni mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, pea mo e founga ʻokú ne fekumi maʻu ai pē ki he ngaahi faingamālie ke fakalahi ʻenau akonakí. ʻOkú ne ʻofa ki he ʻEikí pea ʻokú ne ngāue taʻetūkua ke tokoni kiate Ia, pea ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakamoʻoni ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fiefia mo houngaʻia ʻi he ʻahó ni ʻi he faingamālie ke ako meiate iá.