Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Ko e Teuteu mo e Akoʻi ʻo e Ngaahi Lēsoni Teuteu ki he Moʻuí: Ko Hono Akoʻi ʻo ha Lēsoni


4:54

Ko e Teuteu mo e Akoʻi ʻo e Ngaahi Lēsoni Teuteu ki he Moʻuí: Ko Hono Akoʻi ʻo ha Lēsoni

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I 2025

Tuʻapulelulu, 23 Sānuali 2025

Sisitā Katrina Hunt Sai. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou fakaʻamu ke mou aleaʻi pē ʻi homou tēpilé pe ko e hā ha tūkunga faingataʻa fakaeloto ʻoku foua ʻe he toʻu tupú? Sai, tau fetalanoaʻaki angé ʻi ha kiʻi momenití.

KALASI: (Fetalanoaʻaki)

Sisitā Hunt: ʻI hoʻo tohinoa akó ʻi he taimí ni, ʻoku ou loto ke ke tohi ha tūkunga faingataʻa fakaeloto ʻokú ke lolotonga foua.

Ko ʻeku fakaʻamu maʻamoutolu ʻi he ʻaho ní, ke mou mātuku atú ʻoku mou ongoʻi loto-falala ange ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi kimoutolu, pea te Ne tokoniʻi kimoutolu, ʻi he ngaahi pole ʻoku mou lolotonga fouá, ʻi ha faʻahinga pole pē ʻoku hanganaki mai.

Sai. Ko ia ke kamata ʻetau fepōtalanoaʻakí, ko hai hotau faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻi he meʻa kotoa peé?

KALASI: Sīsū Kalaisi.

Sisitā Hunt: Ko ia ʻOku ou saiʻia ʻaupito ai. Ko ia ai te mou lava kotoa ʻo ʻalu ki he ʻĪsaia vahe 53? Peá ke ʻalu ki he veesi 3 ki he 5? ʻE lava ke mou lau fakalongolongo pē ia? Pea ʻi he kiʻi laʻipepa ko ʻení, te ke lava nai ʻo hiki ha kupuʻi lea naʻá ke saiʻia ai naʻe mahuʻinga kiate koe? ʻI mui aí, ʻoku ʻi ai ha konga lea meia ʻEletā Soālesi. Te mou lava ʻo toe laineʻi ha meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe, hangē pē ko ia naʻá ke fai ʻi he folofolá?

ʻI hoʻomou tēpilé, teke lava ʻo fakakaukau ki he folofola ko ení, ʻĪsaia 53:3-5, pea mo e kupuʻi lea ʻa Eletā Soares? Pea ʻe lava ke mou fakahā ha foʻi moʻoni ʻe lava ʻo maʻu mei he ongo maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangi ko ʻení? Kamata leva.

KALASÍ: (Fetalanoaʻaki)

Sisitā Oaks:Sai. ‘Oku ‘i ai ha tēpile ʻoku fie vahevahe mo kitautolu? Ko e hā ʻa e foʻi moʻoni naʻa mou maʻú?

ʻOpia?

Opia: Ko e moʻoni naʻá ku maʻú naʻe maʻu ia mei he konga leá. ʻOku pehē, “ʻOku toe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakafiemālie mo e nonga.” Pea ko ha meʻa ʻoku ou saiʻia ai fekauʻaki mo iá ko ʻEne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fouá, pea ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē maʻatautolu. Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau tuenoa, ka kapau te tau kolea ʻEne tokoní, te Ne tali mai maʻu pē.

Sisitā Hunt: Saiʻia ʻaupito ai. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa ʻoku tau fouá.

Pea ko e hā leva ʻa e meʻa te Ne fai ki aí?

Opia: Te Ne lava ʻo ʻomi ha taha ke ʻi ai maʻatautolu, ko ha taha ʻoku tau ʻiloʻi te tau lava maʻu pē ʻo ʻalu ki ai, ʻo ʻomi ha nonga ʻo e ʻatamaí.

Sisitā Hunt: Saiʻia ʻaupito ai. Pea ʻi he kamataʻangá, naʻá ke pehē foki ʻe fakafiemālieʻi kitautolu, ko ia? Te Ne lava ʻo ʻomi ha nonga mo e fiemālie.

Kautama, ʻoku ou ʻilo ko e foʻi moʻoni ko ʻeni naʻa mou ʻomi mei he folofolá pea meia ʻEletā Soālesí, ʻoku moʻoni ia. ʻI heʻeku moʻuí, kuo ʻi ai ha ngaahi taimi he ʻikai malava ai ʻe ha taha ʻo ʻiloʻi ʻa e ongo naʻá ku maʻú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he Fakamoʻuí, pea naʻá Ne ʻomi ʻa e nongá mo e fiemālié. Pea ko ia te tau ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻaki pē ʻetau fakakaukauloto.

Sai. Koia mou kuikui kotoa homou matá. Pea mou fakakaukau angé ki he tūkunga faingataʻa fakaeloto naʻa mou hiki ʻi homou tohinoa akó. Pea te u ʻeke atu leva ha ngaahi fehuʻi. Pea ʻoku ou loto ke mou fakakaukau angé ki aí. ʻI he hili ha ngaahi momeniti mei ai, te u kole atu ke mou ʻāʻā, pea te u kole atu ke mou hiki ha ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo. Sai ia?

Fehuʻi ʻuluakí: Kapau naʻe ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo koe, ʻokú ke pehē ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he Fakamoʻuí? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga hoʻo foua ho faingataʻa fakaelotó? Ko e hā nai ha meʻa te ke fakakaukau ki ai pe ongoʻi?

Fehuʻi ʻe taha: Ko e hā nai ha meʻa te Ne folofola ʻaki kiate koe? Ko e hā ha meʻa te Ne kole atu ke ke fai?

Hokó: Ko e hā ha meʻa ʻe tokoniʻi ai koe ʻe Heʻene ʻi aí, ʻofá, mo e poupoú ke ke mapuleʻi mo ikunaʻi hoʻo mafasia fakaelotó?

Te mou lava nai ʻo ʻāʻā homou matá pea, hiki ʻi homou tohinoa akó ha faʻahinga fakakaukau pe ongo naʻa mou maʻu?