Mafai mo e Mālohi ‘o e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻI he hokohoko atu ʻa e tupulaki e Siasí ʻi Ketilaní, naʻe lahi ha ngaahi fakahā ne iku ai ki hono faʻu ʻa e ngaahi lakanga mo e ngaahi faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku kei fakaʻaongaʻi ʻi he Siasí ʻi he ʻaho ní. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi liliu ko ʻení ke fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi ngāue ʻa e kau faifekaú mo teuteuʻi ʻa e Kāingalotú ki he Temipale Ketilaní.
Inside of Kirtland Temple
Naʻe hā mai mei he tupu vave ʻa e Siasí ʻi he 1830 tupú ha ngaahi pole faingataʻa ʻi hono puleʻi ʻo e Siasí. ʻI he tokolahi ʻaupito e kau papi ului foʻou ne kau mai ki he Siasí ʻi loto pea ʻi he ʻū ʻēlia takatakai ʻo Ketilaní, naʻe kamata foki ke fakatahataha mai mo e kāingalotu mei Niu ʻIoké ki ʻOhaiō. Naʻe tupu mei he fehikitaki mo e fakalahi ko ʻení ʻa e fiemaʻu ke ʻomi ʻe he Siasí ha nofoʻanga mo ha ngaahi faingamālie ngāue lahi ange.

ʻI he hoko ko ia ʻa e tupu mo e fehikitaki ko ʻení, naʻe ʻave leva ʻa e kau faifekaú ke nau ō ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻe fiemaʻu ha tokoni ki he kau faifekau ko ʻení mo honau ngaahi fāmili naʻe nofo ʻi ʻapí, ʻi he lolotonga ko ʻeni ʻenau ō ʻo malanga ki māmaní.

Naʻe haʻu fakataha ʻa e ngaahi ngāue ko ʻeni ʻa e kau faifekaú mo e fiemaʻu ke pulusi ha ngaahi naunau ʻa e Siasí hangē ko e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá, ke maʻu ʻe he kau faifekaú mo e kāingalotú. Naʻe tupu mei he ngaahi liliu kotoa ko ʻení ʻa e fiemaʻu lahi ha faʻunga fakaetakimuʻa lahi ange.

Ko e lahi ʻo e ngaahi ngāue angamaheni taha ʻa e Siasí ʻi he ʻaho ní, naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngaahi fakahā mo e ngaahi liliu ʻi hono faʻungá lolotonga ʻa e tuʻu ʻa e hetikuota ʻo e Siasí ʻi ʻOhaioó. Naʻe kau heni ʻa e kau pīsopelikí, ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ngaahi faʻunga ʻo e siteikí, kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí.

Naʻe fepoupouaki ʻa e ngaahi liliu ʻi he faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e tupulaki fakatokāteline naʻe lolotonga maʻú pea naʻe tokoni ke teuteuʻi ʻa e Kāingalotú ke nau maʻu ʻa e fakakoloaʻi ʻaki e mālohi naʻe talaʻofa ʻi he taimi naʻe kakato ai hono langa ʻa e fale ʻo e ʻEikí.

Ko e Kau Pīsopelikí

ʻI he taimi pē ko ia naʻe tūʻuta ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi ʻOhaioó, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e fuofua lakanga ʻo ha ngaahi lakanga lahi mo foʻou pea mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fakataumuʻa ke ne feau ʻa e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e Siasí ʻi he taimi ko iá.

ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻi he ʻaho ne tūʻuta ai ʻa Siosefá, naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí, ke “fakanofo [ʻa ʻEtuate Pātilisi, ko ha tangata pisinisi lavame‘a mei he feituʻu ofi mai ko Peinisivilé ‘a ia na‘e toki papitaiso] ko ha pīsope ki he siasí” pea ui ʻa Pātilisi ke “tukuange ʻene fefakatauʻakí pea fakamoleki hono taimí kotoa ʻi he ngaahi ngāue ʻa e siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:9).

Naʻe toe maʻu ha ngaahi fakahā makehe ʻi he ngaahi māhina hoko maí, ʻo fakamaʻalaʻala mo fakalahi ai ʻa e lakanga ʻo e pīsopé ʻaki hono tānaki atu ha ongo tokoni mo fakamahino ʻa e ngaahi fatongia pau ʻo e lakangá.1
Portrait of Edward Partridge.  The engraving was done by H.B. Hall and Sons.
Ko ʻEtuate Pātilisi, ko e fuofua pīsope ʻo e Siasí.

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻI he fakaʻau ke tupu ʻo tokolahi ange ʻa e Siasí, naʻe kei hoko atu pē ʻa e fiemaʻu ko ia ha tokoni ki hono puleʻi ʻo e Siasí. ʻI Sune 1831, naʻe fakanofo ha kau tangata ʻe niʻihi ki he “lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá,” ko ha lakanga foʻou naʻe toki fakahā ʻi he Lakanga Fakataulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa ia ʻoku tau ui angamaheni ʻaki ʻi he taimí ni ko e “kau taulaʻeiki lahí.”3

ʻI Nōvema 1831, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻe ha fakahā ke fokotuʻu ʻa e “palesiteni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá,” ʻa ia ʻe hoko ko ha “tangata kikite, ko ha tangata maʻu fakahā, … mo ha palōfita, ʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki ki he ʻulu ʻo e siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:65–67, 92).

ʻI he ʻaho 25 ʻo Sānuali, 1832, naʻe fakanofo ai ʻa Siosefa Sāmita ko e palesiteni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá pea tali ia ʻaki ʻa e lototaha hono hikinimaʻí ʻe kinautolu naʻa nau ʻi he konifelenisi ʻi ʻAmahease, ʻOhaioó.4 Hili ha uike ʻe ono, ʻi he ʻaho 8 ʻo Māʻasí, naʻe ui ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa Sitenei Likitoni mo Sese Kause ko ha ongo tokoni ke na tokoni kiate ia ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou ʻo e Siasí naʻe toki fokotuʻú.

Ko Hono Fokotuʻutuʻu ʻo e Ngaahi Siteikí

ʻI he 26 ʻo ʻEpeleli, 1832, naʻe fakatapui ai ʻa Ketilani ʻe ha fakahā, ko ha “siteiki ki Saione.” ʻI Fēpueli 1834, naʻe fokotuʻu ha kau palesitenisī ʻo e siteiki ʻi Ketilaní, fakataha mo ha fakataha alēleaʻanga māʻolunga. Kimui ange ʻi he taʻu ko iá, naʻe toe fokotuʻu foki mo ha siteiki ʻi Mīsuli, pea naʻe tataki ʻa e ongo siteikí fakatouʻosi ʻe ha kau palesitenisī, ko ha pīsope, mo ha fakataha alēleaʻanga māʻolunga.4

Naʻe fokotuʻu foki mo ha kau taulaʻeiki lahi mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻi he ongo siteiki takitaha. Kamata ʻi Sānuali 1836, ko e taimi naʻe ui ai ʻa Toni Kālosi Sāmita ko ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeiki lahí pea mo ʻAlavā Peimani ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, naʻe kamata fakataha maʻu pē ʻa e ongo kōlomu ko ʻení.
Loki ʻi mui ʻi he ʻApi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá. ʻOku ngalingali naʻe fokotuʻu ʻa e fuofua fakataha alēleaʻanga māʻolungá ʻi heni (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 102).

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú

One oil on canvas painting.  Depicted in primitive style; Joseph Smith stands surrounded by seated figures of Hyrum Smith, Willard Richards, Orson Pratt, Parley P. Pratt, Orson Hyde, Heber C. Kimball and Brigham Young. Painted by William Major in Nauvoo.  Unsigned/undated.
Ko e tā fakatātaaʻi ʻe ha tokotaha tā valivali, ʻa Siosefa Sāmita mo e kau fuofua mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, fakafuofua ki he 1843.
ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻi Sune 1829, naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke na kumi ʻa e “Toko Hongofulu Mā Uá” ʻa ia te nau hoko ko “ʻeku kau ākonga” pea nau “holi ke toʻo kiate kinautolu ʻa hoku hingoá ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27). Ko e fuofua fakaʻilonga ʻeni, ʻe hoko ha kōlomu makehe ʻo e kau ākonga ʻe toko 12, hangē ko e kau ʻAposetolo ʻa Kalaisi ʻi he kuonga muʻá, ko ha konga ʻo e Siasi kuo fakafoki maí. Naʻe mei aʻu ʻo taʻu ʻe ono hono kumi ʻa e kau tangata ko ʻeni ʻe toko 12.

Hili ha taʻu ʻe taha mei hono fokotuʻu ʻa e fakataha alēlea māʻolunga Ketilaní ʻi he 14 ʻo Fēpueli, 1835, naʻe fokotuʻu fakaʻofisiale ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea fakanofo hono kau mēmipá. Lolotonga ha fakataha ʻi he fale ʻo e ʻEikí naʻe ofi ke ʻosí, naʻe ui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi—ke nau “takitaha lotu, pea nau hoko atu ʻo fili ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua mei he siasí ke hoko ko e Kau ʻAposetolo ke nau ʻalu atu ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pē.”5

Hili ʻa e lotu mo hono tāpuakiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe fili ʻe he kau tangatá ʻa Laimani Sionisoni, Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, ʻOasoni Haiti, Tēvita W. Pāteni, Luke Sionisoni, Uiliami E. Makalelini, Sione F. Poinitoni, ʻOasoni Palati, Viliami Sāmita, Tōmasi B. Maasi, mo Paʻale P. Palati, ke nau hoko ko e fuofua Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Lolotonga ʻa e ngaahi uike hono hokó, naʻe fakanofo taha taha ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ki honau uiuiʻí. ʻI he ngaahi māhina hono hokó, naʻe faʻa fakataha ai ʻa Siosefa Sāmita mo e Toko Hongofulu Mā Uá ke akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ko ha “fakataha alēlea māʻolunga fai fononga” ʻo e Siasí, pea nau maʻu ʻa e mafai ke “fakaava ʻa e matapā ʻo e puleʻanga ʻo langí ki he ngaahi fonua kotoa pē.”6

Hili ha taimi nounou mei hono ui ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fakafeʻiloaki ʻa e Kau Fitungofulú, ko ha lakanga makehe mei he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, pea naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi kōlomú mo e fatongia pau ke tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono “puluni fakaʻosi ʻa e ngoue vainé”7 pea mo hoko ko ha “kau fakamoʻoni makehe ki he kau Senitailé pea ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:25).
  1. Vakai, hangē ko ʻení, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:30–35, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51, mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:68–76. Ki ha ngaahi fakaikiiki lahi ange ki he uiuiʻi ʻo ʻEtuate Pātilisi ko ha pīsopé pea mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e lakangá ʻi he 1830 tupú, vakai, Sherilyn Farnes, “Ko ha Pīsope ki he Siasí,” ʻi he Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016).
  2. Lolotonga ha konifelenisi naʻe fakahoko ʻi he 25–26 ʻo ʻOkatopa, 1831, naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ha lea fekauʻaki mo kinautolu “kuo fakanofo ko e kau taulaʻeiki lahí.” Naʻe fakamahino mai ʻe heʻena leá, ko ha lakanga foʻou ʻeni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí naʻe toki fakahā mai. Naʻe fakatou lea ʻa Siosefa mo Sitenei fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo kinautolu kuo ʻosi fakanofó, mo valokiʻi ha niʻihi “ʻi heʻenau taʻetokanga … ki he lakanga ko iá” (vakai, Minutes, 25–26 October 1831, josephsmithpapers.org).
  3. Minutes, 26–27 April 1832, josephsmithpapers.org.
  4. Vakai Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Ngaahi Uōtí mo e Ngaahi Siteikí,” Gospel Library. Mei Fēpueli 1834 ki Sānuali 1838, naʻe toe hoko foki ʻa Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e kau palesitenisī fakasiteiki ʻi Ketilani. Ko e taimi naʻe hiki ai ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni mei ʻOhaiō ki Mīsuli ʻi Sānuali 1838, naʻe ui ʻa Uiliami Maʻake ko e palesiteni fakasiteiki ʻi Ketilani, pea mo Sione Sāmita mo Leinolo Kahuni ko hono ongo tokoni (vakai, “Church Officers in the Kirtland Stake, October 1835–January 1838,” josephsmithpapers.org).
  5. “Minutes, 14–15 February 1835,” ʻi he Minute Book 1, 149, josephsmithpapers.org; naʻe ʻai ke fakaonopooni ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá.
  6. “Minutes and Discourses, 27 February 1835, as Reported by Oliver Cowdery,” ʻi he Minute Book 1, 88, josephsmithpapers.org.
  7. “Minutes, Discourse, and Blessings, 14–15 February 1835”; “Minutes and Blessings, 28 February 1835–1 March 1835,” josephsmithpapers.org.