O Le Tusi a Mamona
Mai le Maupuepue o Kumora i le Falelomitusi o Grandin
O Le Faatomuaga
I le 1820, na alu ai se alii e igoa ia Iosefa Samita i totonu o se togavao e latalata ane i lona fale ma tatalo mo upumoni a Keriso. I le 1830, sa tu ai o ia i totonu o se fale lomitusi i Palamaira, Niu Ioka, ma uuina le taunuuga o lena upumoni i ona lima. E ui lava e le telē se mamao i le va o le fale o Samita ma le fale lomitusi a Grandin, ae o le malaga e 10 tausaga i le va o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita ma le lolomiina o le uluai lomiga o le Tusi a Mamona na aofia ai le tele o mea.
O le filifiliga a Iosefa e mulimuli i mea na ta‘u atu e le Atua ia te ia i se faaaliga vaaia, o lona uiga o le le auai i soo se tasi o ekalesia na siomia ai o ia. O lena mea na o ese ai ma ia nisi o faufautua ma uo. I le avea ai o se alii “o tausaga mu’amu’a” i se nuu fou, sa ia lagonaina lo latou toesea. Mo le tele o tausaga, sa leai ai sona fale faaleagaga.
O le tuua ai e saili ana lava uo ma le ala, sa tauivi ai o ia i nisi taimi e ola e tusa ai ma lona lagona o le faamoemoega sili atu. I le aluga o le isi tolu tausaga na sosoo ai, sa masani ona ia “lagonaina le tausalaina” ona o ona “vaivaiga ma lē atoatoa.” E mafai faapefea e se tagata ona lagona le malosi o le alofa o le Atua ae tautevateva pea?
O le filifiliga a Iosefa e mulimuli i mea na ta‘u atu e le Atua ia te ia i se faaaliga vaaia, o lona uiga o le le auai i soo se tasi o ekalesia na siomia ai o ia. O lena mea na o ese ai ma ia nisi o faufautua ma uo. I le avea ai o se alii “o tausaga mu’amu’a” i se nuu fou, sa ia lagonaina lo latou toesea. Mo le tele o tausaga, sa leai ai sona fale faaleagaga.
O le tuua ai e saili ana lava uo ma le ala, sa tauivi ai o ia i nisi taimi e ola e tusa ai ma lona lagona o le faamoemoega sili atu. I le aluga o le isi tolu tausaga na sosoo ai, sa masani ona ia “lagonaina le tausalaina” ona o ona “vaivaiga ma lē atoatoa.” E mafai faapefea e se tagata ona lagona le malosi o le alofa o le Atua ae tautevateva pea?
O le Uluai Faaaliga o le taimi lea na tali ai e le Atua le Tama ma Iesu Keriso le fesili a Iosefa Samita e uiga i le ekalesia e auai i ai.
Asiasiga a Moronae
I se tasi po ia Setema 1823, na amata ai ona tatalo Iosefa. “Sa ou salamo ma le loto atoa mo a’u agasala uma” na ta’ua e Iosefa, “ma faalotomaulaloina a’u lava ia i luma o Ia o lē o Ona fofoga ua i luga o mea uma lava.” Ma na toe faapea foi ona ia vaaia se malamalama susulu.
I totonu o le malamalama sa tu ai se agelu mai le lagi o lē na fai mai o lona igoa o Moronae. Sa soifua o ia i le lalolagi o se perofeta mulimuli o se nuu o Amerika anamua. O se vaega, e ala atu i a latou faamaumauga ua galo atu, na ia faapea mai ai, o le a maua e Iosefa le “atoaga o le Talalelei tumaufaavavau” lea na folafola atu e le Alii ia te ia.
I totonu o le malamalama sa tu ai se agelu mai le lagi o lē na fai mai o lona igoa o Moronae. Sa soifua o ia i le lalolagi o se perofeta mulimuli o se nuu o Amerika anamua. O se vaega, e ala atu i a latou faamaumauga ua galo atu, na ia faapea mai ai, o le a maua e Iosefa le “atoaga o le Talalelei tumaufaavavau” lea na folafola atu e le Alii ia te ia.
Sa faaali mai le agelu o Moronae ia Iosefa i le potumoe o Iosefa a o laitiiti.
O le galuega o le aumaia i le malamalama o lenei galuega anamua o le a faigata. Na lapatai mai Moronae e faasaga i le faaaogaina o papatusi mo le manuia o le tagata lava ia. Na pau le taimi e mafai ona tuuina atu ai ia Iosefa ia papatusi auro na vaneina ai faamaumauga, pe afai lea na manatu tasi lona loto i le galuega a le Atua.
O le Maupuepue o Kumora
Mai ia Moronae na iloa ai e Iosefa le mea sa tanumia ai faamaumauga i se maupuepue latalata ane. Sa ia lagonaina le mautinoa “e mafai ona ia tausia poloaiga uma na tuuina atu ia te ia” a o alu atu e saili le nofoaga. Sa ia aveesea se maa telē na ufitia ai se pusa na faia i maa na tipi. Sa i ai papatusi, e pei ona sa faamatalaina e Moronae. Ina ua uma ona aveesea mai, “sa oso mai le manatu i lona mafaufau atonu o loo i ai se isi mea i totonu o le pusa” e mafai ona ia faatauina atu e aunoa ma le solia o lana folafolaga. Ona o lena manatu, na faaali mai ai Moronae ma ta’u atu ia te ia e faatali mo se isi tausaga a o le’i toe foi mai mo ia faamaumauga.
O Setema uma lava mo le isi fa tausaga, na alu ai Iosefa i le maupuepue. A o “faaluaina e lona aiga [lo latou] filiga i le tatalo” mo ia, sa feiloai o ia ma Moronae ma galue e saunia o ia lava ma faamamā ona faamoemoega. Faamata o le a lava ana taumafaiga?
Ua i’u ina o’o mai le taimi sa umi ona faatalitali iai. O le faanoi ai o se taavalesolofanua mai se uo mamae a le aiga e igoa ia Iosefa Naite, na o ai Iosefa ma lana faatoa nofotane o Ema, i le maupuepue ae le’i leva ona te’a le sefululua i le po o le aso 22 o Setema, 1827, ma maua ai loa papatusi.
O Setema uma lava mo le isi fa tausaga, na alu ai Iosefa i le maupuepue. A o “faaluaina e lona aiga [lo latou] filiga i le tatalo” mo ia, sa feiloai o ia ma Moronae ma galue e saunia o ia lava ma faamamā ona faamoemoega. Faamata o le a lava ana taumafaiga?
Ua i’u ina o’o mai le taimi sa umi ona faatalitali iai. O le faanoi ai o se taavalesolofanua mai se uo mamae a le aiga e igoa ia Iosefa Naite, na o ai Iosefa ma lana faatoa nofotane o Ema, i le maupuepue ae le’i leva ona te’a le sefululua i le po o le aso 22 o Setema, 1827, ma maua ai loa papatusi.
Sa aoaoina Iosefa e le agelu o Moronae i taimi o a la’ua feiloaiga faaletausaga i luga o le Maupuepue o Kumora.
O Se Faatuatuaga Paia
I tausaga na mulimuli mai, na tele ina ulagia ma sauaina ai Iosefa e i latou o e sa le talitonu e moni ona aafiaga. Ae o ona faafitauli muamua, o ni faafitauli ma ni isi o ana uo ua leva, o e na talitonu atoatoa sa ia te ia papatusi auro. Sa latou lē manatu mamafa i lo latou taua faaleagaga nai lo latou taua tautupe.
I le tautoulu o le 1827, sa i ai ni taumafaiga e gaoi papatusi. Ina ia puipuia papatusi, na maua ai e Iosefa ni nofoaga e nanā ai i totonu ma autafa o le fale o le aiga.
I le tautoulu o le 1827, sa i ai ni taumafaiga e gaoi papatusi. Ina ia puipuia papatusi, na maua ai e Iosefa ni nofoaga e nanā ai i totonu ma autafa o le fale o le aiga.
- O nisi taimi sa tuu ai papatusi i pusa eseese e aofia ai se pusa laupapa lea sa avea ma koneteina e lafo ai tioata ma se pusa na faia faapitoa mo papatusi.
- I se tasi taimi, na tanumia ai e Iosefa papatusi i lalo o le fola o se magalafu i le potu malolo ma toe fola ma le faaeteete ia piliki.
- Mulimuli ane, na nanā ai e Iosefa papatusi i se avanoa i le taualuga o le faleoloa fai paelo.
- I se tasi po ina ua osofaia le fale, na tuu atu ai e Iosefa papatusi i ona tuafafine o Sofarania ma Katerina e nanā i lo la moega.
Amatalia o le Faaliliuga
Na iu lava ina tuua e Iosefa ma Ema ia Palamaira mo le toafilemu o le faatoaga a lona aiga i Haramoni, Penisilevania. O le tele o le Tusi a Mamona sa faaliliuina iina e ala i faaaliga ia Iosefa Samita. E le itiiti ifo ma le toafitu tusiupu—e aofia ai Ema ma lona tuagane—na tusitusi a o faalau atu e Iosefa. Na ta’ua mulimuli ane e Ema, “E ui o a’u o se tagata sa tele ina ou auai i nei vaaiga na tutupu, ma sa [ou] i ai i le taimi o le faaliliuga … o se mea ofoofogia ia te au, ‘o se mea ofoofogia ma e ofo ai,’ e pei lava o se isi lava tagata.”
I le o’o mai o tusiga o le Tusi a Mamona, na maua ai e Iosefa Samita tali i ni isi o fesili lea na aumaia ai o ia i le Togavao Paia o se alii e 14 tausaga le matua. O le toatele o tagata na latalata i le faagasologa na faagaeetia i le savali o le tusi ma faatalitali ma le naunautai mo se faafouina o feagaiga tuai ma le toefuataiga o le Ekalesia a Keriso.
O Molimau i Feiete
I le taimi lava foi lena, sa faateteleina ai le tetee. Na toe siitia atu Iosefa mai lona fale i Penisilevania i le Faatoaga a Uitimera i Feiete, Niu Ioka e faamae’a ai le faaliliuga o le faamaumauga.
Sa vaai nisi o tuaoi i le tala faavavega o lona amataga o se talitonuga faapaupau; o isi na vaai i le faamatalaga o tusitusiga paia fou o se upuleaga. Ae sa naunau lava le au lagolago e tuuina atu o latou taimi ma mea e maua ina ia vaai ai i le agai i luma o le galuega. A o latalata i le mae’a ai o le tusitusiga, sa tuuina mai ni molimau tusitusia mai ni tamalii se toasefulutasi e faapea, sa latou vaai i papatusi auro, ma faaopoopo atu ai le aoga i le molimau a Iosefa Samita lava ia.
Sa vaai nisi o tuaoi i le tala faavavega o lona amataga o se talitonuga faapaupau; o isi na vaai i le faamatalaga o tusitusiga paia fou o se upuleaga. Ae sa naunau lava le au lagolago e tuuina atu o latou taimi ma mea e maua ina ia vaai ai i le agai i luma o le galuega. A o latalata i le mae’a ai o le tusitusiga, sa tuuina mai ni molimau tusitusia mai ni tamalii se toasefulutasi e faapea, sa latou vaai i papatusi auro, ma faaopoopo atu ai le aoga i le molimau a Iosefa Samita lava ia.
Lolomiina o le Tusi
Faatasi ai ma le umiaina o tusitusiga, sa talosagaina ai e Iosefa Samita ia E. B. Grandin, le fale lomitusi e tasi a Palamaira, e lolomi le tusi. I le taimi muamua, sa musu o ia, ae sa ia toe mafaufau ina ua faamautinoa atu e uo ia te ia o lana matafaioi o le a vaaia “ua na o se mataupu faapisinisi.” O Matini Harisi, o lē sa matua talitonu lava i le galuega, sa mokesi atu se vaega o lana faatoaga e faatupe ai le lomiga. Sa matua telē lava le ’oka—5,000 kopi. E fitu masina na alu e faamae’a ai le faagasologa o le lolomiga ma saunia ai tusi muamua ua fusia mo le faatauina atu. O kopi mulimuli o le a le fusia ma saunia mo se isi tausaga.
Na kopiina e Oliva Kaotui le uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona e fatu ai se ‘tusitusiga a le lomitusi’ o le tusi mo Grandin ma ana tagata faigaluega e faaaoga.
I ni nai vaiaso talu ona uma le lolomiga o le tusi, na faatulagaina ai le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso, ma faaiuina ai le faatalitali o Iosefa Samita mo le 10 tausaga mo se fale faaleagaga.
Ua faitauina nei e le faitau miliona o tagata le Tusi a Mamona i le silia ma le selau gagana. O upu lava ia na lolomiina i Palamaira i le toeitiiti lua seneturi talu ai o loo taliina pea fesili ma aumaia le mana o Keriso i olaga i aso nei.
Ua faitauina nei e le faitau miliona o tagata le Tusi a Mamona i le silia ma le selau gagana. O upu lava ia na lolomiina i Palamaira i le toeitiiti lua seneturi talu ai o loo taliina pea fesili ma aumaia le mana o Keriso i olaga i aso nei.