O Le Tusi a Mamona

Mai le Maupuepue o Kumora i le Falelomitusi o Grandin

O Le Faatomuaga

I le 1820, na alu ai se alii e igoa ia Iosefa Samita i totonu o se togavao e latalata ane i lona fale ma tatalo mo upumoni a Keriso. I le 1830, sa tu ai o ia i totonu o se fale lomitusi i Palamaira, Niu Ioka, ma uuina le taunuuga o lena upumoni i ona lima. E ui lava e le telē se mamao i le va o le fale o Samita ma le fale lomitusi a Grandin, ae o le malaga e 10 tausaga i le va o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita ma le lolomiina o le uluai lomiga o le Tusi a Mamona na aofia ai le tele o mea.

O le filifiliga a Iosefa e mulimuli i mea na ta‘u atu e le Atua ia te ia i se faaaliga vaaia, o lona uiga o le le auai i soo se tasi o ekalesia na siomia ai o ia. O lena mea na o ese ai ma ia nisi o faufautua ma uo. I le avea ai o se alii “o tausaga mu’amu’a” i se nuu fou, sa ia lagonaina lo latou toesea. Mo le tele o tausaga, sa leai ai sona fale faaleagaga.

O le tuua ai e saili ana lava uo ma le ala, sa tauivi ai o ia i nisi taimi e ola e tusa ai ma lona lagona o le faamoemoega sili atu. I le aluga o le isi tolu tausaga na sosoo ai, sa masani ona ia “lagonaina le tausalaina” ona o ona “vaivaiga ma lē atoatoa.” E mafai faapefea e se tagata ona lagona le malosi o le alofa o le Atua ae tautevateva pea?
First Vision artwork. Features Joseph Smith having the First Vision talking with Heavenly Father and Jesus Christ in the sacred grove.
O le Uluai Faaaliga o le taimi lea na tali ai e le Atua le Tama ma Iesu Keriso le fesili a Iosefa Samita e uiga i le ekalesia e auai i ai.

Asiasiga a Moronae

I se tasi po ia Setema 1823, na amata ai ona tatalo Iosefa. “Sa ou salamo ma le loto atoa mo a’u agasala uma” na ta’ua e Iosefa, “ma faalotomaulaloina a’u lava ia i luma o Ia o lē o Ona fofoga ua i luga o mea uma lava.” Ma na toe faapea foi ona ia vaaia se malamalama susulu.

I totonu o le malamalama sa tu ai se agelu mai le lagi o lē na fai mai o lona igoa o Moronae. Sa soifua o ia i le lalolagi o se perofeta mulimuli o se nuu o Amerika anamua. O se vaega, e ala atu i a latou faamaumauga ua galo atu, na ia faapea mai ai, o le a maua e Iosefa le “atoaga o le Talalelei tumaufaavavau” lea na folafola atu e le Alii ia te ia.  
Angel Moroni's First Visit art. Features a painting of Joseph Smith sitting up in bed while his brother (presumably, Alvin) is asleep. Joseph is visited by the Angel Moroni.
Sa faaali mai le agelu o Moronae ia Iosefa i le potumoe o Iosefa a o laitiiti.
O le galuega o le aumaia i le malamalama o lenei galuega anamua o le a faigata. Na lapatai mai Moronae e faasaga i le faaaogaina o papatusi mo le manuia o le tagata lava ia. Na pau le taimi e mafai ona tuuina atu ai ia Iosefa ia papatusi auro na vaneina ai faamaumauga, pe afai lea na manatu tasi lona loto i le galuega a le Atua.

O le Maupuepue o Kumora

Mai ia Moronae na iloa ai e Iosefa le mea sa tanumia ai faamaumauga i se maupuepue latalata ane. Sa ia lagonaina le mautinoa “e mafai ona ia tausia poloaiga uma na tuuina atu ia te ia” a o alu atu e saili le nofoaga. Sa ia aveesea se maa telē na ufitia ai se pusa na faia i maa na tipi. Sa i ai papatusi, e pei ona sa faamatalaina e Moronae. Ina ua uma ona aveesea mai, “sa oso mai le manatu i lona mafaufau atonu o loo i ai se isi mea i totonu o le pusa” e mafai ona ia faatauina atu e aunoa ma le solia o lana folafolaga. Ona o lena manatu, na faaali mai ai Moronae ma ta’u atu ia te ia e faatali mo se isi tausaga a o le’i toe foi mai mo ia faamaumauga.

O Setema uma lava mo le isi fa tausaga, na alu ai Iosefa i le maupuepue. A o “faaluaina e lona aiga [lo latou] filiga i le tatalo” mo ia, sa feiloai o ia ma Moronae ma galue e saunia o ia lava ma faamamā ona faamoemoega. Faamata o le a lava ana taumafaiga?

Ua i’u ina o’o mai le taimi sa umi ona faatalitali iai. O le faanoi ai o se taavalesolofanua mai se uo mamae a le aiga e igoa ia Iosefa Naite, na o ai Iosefa ma lana faatoa nofotane o Ema, i le maupuepue ae le’i leva ona te’a le sefululua i le po o le aso 22 o Setema, 1827, ma maua ai loa papatusi.
'Joseph Returns the Gold Plates to Moroni' artwork featuring the Angel Moroni handing Joseph Smith the Gold Plates.
Sa aoaoina Iosefa e le agelu o Moronae i taimi o a la’ua feiloaiga faaletausaga i luga o le Maupuepue o Kumora.

O Se Faatuatuaga Paia

I tausaga na mulimuli mai, na tele ina ulagia ma sauaina ai Iosefa e i latou o e sa le talitonu e moni ona aafiaga. Ae o ona faafitauli muamua, o ni faafitauli ma ni isi o ana uo ua leva, o e na talitonu atoatoa sa ia te ia papatusi auro. Sa latou lē manatu mamafa i lo latou taua faaleagaga nai lo latou taua tautupe.

I le tautoulu o le 1827, sa i ai ni taumafaiga e gaoi papatusi. Ina ia puipuia papatusi, na maua ai e Iosefa ni nofoaga e nanā ai i totonu ma autafa o le fale o le aiga.
  • O nisi taimi sa tuu ai papatusi i pusa eseese e aofia ai se pusa laupapa lea sa avea ma koneteina e lafo ai tioata ma se pusa na faia faapitoa mo papatusi.
  • I se tasi taimi, na tanumia ai e Iosefa papatusi i lalo o le fola o se magalafu i le potu malolo ma toe fola ma le faaeteete ia piliki.
  • Mulimuli ane, na nanā ai e Iosefa papatusi i se avanoa i le taualuga o le faleoloa fai paelo.
  • I se tasi po ina ua osofaia le fale, na tuu atu ai e Iosefa papatusi i ona tuafafine o Sofarania ma Katerina e nanā i lo la moega.

Amatalia o le Faaliliuga

Na iu lava ina tuua e Iosefa ma Ema ia Palamaira mo le toafilemu o le faatoaga a lona aiga i Haramoni, Penisilevania. O le tele o le Tusi a Mamona sa faaliliuina iina e ala i faaaliga ia Iosefa Samita. E le itiiti ifo ma le toafitu tusiupu—e aofia ai Ema ma lona tuagane—na tusitusi a o faalau atu e Iosefa. Na ta’ua mulimuli ane e Ema, “E ui o a’u o se tagata sa tele ina ou auai i nei vaaiga na tutupu, ma sa [ou] i ai i le taimi o le faaliliuga … o se mea ofoofogia ia te au, ‘o se mea ofoofogia ma e ofo ai,’ e pei lava o se isi lava tagata.”
The home in Harmony provided Joseph Smith a place to work on translating the ancient record. Joseph’s first, limited efforts had begun in December 1827 before the move to the house, but they continued in 1828. Emma helped her husband again briefly when he resumed work in 1829. At times, visitors from New York came to stay in the Smith home and help with the project. Martin Harris and later Oliver Cowdery volunteered to write for Joseph Smith as full-time scribes. The room where Joseph and his scribes worked became the place where the Lord taught about the process of translation as revelation. Photo taken May 2022.
I le o’o mai o tusiga o le Tusi a Mamona, na maua ai e Iosefa Samita tali i ni isi o fesili lea na aumaia ai o ia i le Togavao Paia o se alii e 14 tausaga le matua. O le toatele o tagata na latalata i le faagasologa na faagaeetia i le savali o le tusi ma faatalitali ma le naunautai mo se faafouina o feagaiga tuai ma le toefuataiga o le Ekalesia a Keriso.

O Molimau i Feiete

I le taimi lava foi lena, sa faateteleina ai le tetee. Na toe siitia atu Iosefa mai lona fale i Penisilevania i le Faatoaga a Uitimera i Feiete, Niu Ioka e faamae’a ai le faaliliuga o le faamaumauga.

Sa vaai nisi o tuaoi i le tala faavavega o lona amataga o se talitonuga faapaupau; o isi na vaai i le faamatalaga o tusitusiga paia fou o se upuleaga. Ae sa naunau lava le au lagolago e tuuina atu o latou taimi ma mea e maua ina ia vaai ai i le agai i luma o le galuega. A o latalata i le mae’a ai o le tusitusiga, sa tuuina mai ni molimau tusitusia mai ni tamalii se toasefulutasi e faapea, sa latou vaai i papatusi auro, ma faaopoopo atu ai le aoga i le molimau a Iosefa Samita lava ia.

Lolomiina o le Tusi

Faatasi ai ma le umiaina o tusitusiga, sa talosagaina ai e Iosefa Samita ia E. B. Grandin, le fale lomitusi e tasi a Palamaira, e lolomi le tusi. I le taimi muamua, sa musu o ia, ae sa ia toe mafaufau ina ua faamautinoa atu e uo ia te ia o lana matafaioi o le a vaaia “ua na o se mataupu faapisinisi.” O Matini Harisi, o lē sa matua talitonu lava i le galuega, sa mokesi atu se vaega o lana faatoaga e faatupe ai le lomiga. Sa matua telē lava le ’oka—5,000 kopi. E fitu masina na alu e faamae’a ai le faagasologa o le lolomiga ma saunia ai tusi muamua ua fusia mo le faatauina atu. O kopi mulimuli o le a le fusia ma saunia mo se isi tausaga.
Interior shot of the Grandin Printshop
Na kopiina e Oliva Kaotui le uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona e fatu ai se ‘tusitusiga a le lomitusi’ o le tusi mo Grandin ma ana tagata faigaluega e faaaoga.
I ni nai vaiaso talu ona uma le lolomiga o le tusi, na faatulagaina ai le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso, ma faaiuina ai le faatalitali o Iosefa Samita mo le 10 tausaga mo se fale faaleagaga.

Ua faitauina nei e le faitau miliona o tagata le Tusi a Mamona i le silia ma le selau gagana. O upu lava ia na lolomiina i Palamaira i le toeitiiti lua seneturi talu ai o loo taliina pea fesili ma aumaia le mana o Keriso i olaga i aso nei.