ʻOku Mahino kia Sīsū Kalaisi Ho Ngaahi Faingataʻaʻiá

ʻOku ʻikai totonu ke foua toko taha pē ʻe ha taha ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku mahino lelei kia Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa ʻokú ke fouá pea te Ne poupouʻi koe.

ʻOku ʻAfioʻi Koe ʻe Sīsū

ʻI he taimi naʻe mamahi ai ʻa Sīsū maʻatautolu kotoa ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí, naʻá Ne maʻu ha mahino haohaoa ki he faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ongo ʻokú ke maʻú mo e meʻa ʻokú ke fouá, pea ʻe ʻomi ʻe Heʻene ʻaloʻofá ʻa e ivi ʻokú ke fiemaʻu ke ikunaʻi ʻaki iá.

ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná:
Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.
“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11–12).

Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe mo finangalo ke ke aʻusia ho lelei tahá, naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo haohaoá ki he māmaní ke huhuʻi koe. Ko ha konga mahuʻinga ʻo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí ke hoko ko hotau taukapo. Naʻá Ne ikunaʻi ʻa e mamahí mo e faingataʻá koeʻuhí ke Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolú. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei koe mo ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai koé kapau te ke tafoki ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻo kole ha fakahinohino.

Te Ke Lava ʻo Maʻu ʻa e Melinó mo e Tokoní ʻi he Ngaahi Taimi Faingataʻá

ʻI hoʻo tafoki ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí, ʻe fakamālohia hoʻo tuí pea ʻe hoko ia ko ha taula ʻi he ngaahi matangi ʻo e moʻuí. ʻE lava ke akoʻi atu ʻe he ongoongolelei ʻa Kalaisí ʻa e founga ki he fiefia tuʻuloá, pea ʻe lava ke ʻomi ʻe he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi Hono Siasí ʻa e nongá mo e ʻamanaki leleí.

ʻE lava ke hoko ho ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa ʻo e poupoú mo e fiefiá, kau ai ʻa e ngaahi feohi fakakaungāmeʻa ʻoku hoko ʻi he lotú. ʻI he lelei taha ʻa ʻetau ngaahi fakatahaʻanga lotú, ʻoku nau hoko ko ha kolo tokanga ʻa ia ʻoku tau fetokoniʻaki ai ʻi ha ngaahi founga ʻaonga mo fakalaumālie.
two women hugging
Makehe mei he ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí ʻa e ʻofá mo e tokoní, kuo fokotuʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha founga tokoni kuo fokotuʻutuʻu lelei ange ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻE lava ke ʻoatu ʻe homou kāingalotu fakalotofonuá ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi faingamālie ʻoku maʻu ʻi homou feituʻú.

  • Mamahí mo e Molé
  • Ngāue maʻuʻanga moʻuí
  • Maʻunimā
  • Tauhi fānaú
  • Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí
  • Akó
  • Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Fakamālohia Hoʻo Tuí

Te ke lava ʻo maʻu ʻa e mālohi mo e loto-vilitaki ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. ʻE lava ʻa e kau faifekaú ʻo fakahā atu ʻa e foungá.