AM Faalevaiaso
[O E] Tauivi e Faaofi Meaai i Lau Paketi? Faitau le Vaega Lenei
Aperila 2026 AM Faalevaiaso


Tomai o le Olaga

[O E] Tauivi e Faaofi Meaai i Lau Paketi? Faitau le Vaega Lenei

O le a lau mea e fai pe a e fiaai ma puapuagatia?

o se alii o loo tu i autafa o se pusaaisa gaogao ma vaaia e leai sana tupe i lana teugatupe i le faletupe e faatau ai meaai

Pe na i ai se taimi na tatau ai ona e filifili i le va o le faatauina o meaai po o le totogiina o pili? Pe foi mai i le fale i se pusaaisa po o se kapeneta gaogao ae le iloa pe o le a faapefea ona e faatumuina?

Afai o lea, ua e oo i le lē mautonu i le lē lava o meaai. Ma atonu e sili atu ona taatele nai lo le mea e te mafaufau i ai, aemaise lava i talavou matutua o loo taumafai pea e fuafua o latou olaga.

E Le o A’u o se Tagata e Lē o Saogalemu i Meaai … A Ea?

O le fafagaina o e fia aai ma puapuagatia o se maatulimanu lea o lo tatou faatuatuaga. Ua aoao mai i tatou e tusitusiga paia e auauna atu ia i latou o e le tagolima ma matitiva. (Tagai i le Isaia 58:10; Mataio 25:35.)

Ae o nisi taimi, e tusa lava pe o e i ai i se tulaga faigata, e faigata ona mafaufau ia te oe lava o “sē lē tagolima” po o “sē fia ai.” Atonu e te lagona o loo i ai isi i le lalolagi o loo sili atu le fiaaai nai lo oe po o lou aafiaga e le lava le ogaoga e saili atu ai mo se fesoasoani.

O le mea moni lenei: E mafai ona e maua se taualuga i luga o lou ulu, o se moega e moe ai, o se taavale e aveina, ma e oo lava i se galuega ma o loo feagai pea ma le lē saogalemu i meaai.

O le lē mautonu i le lē lava o mea’ai e le na o le lē lava o meaai; e faatatau foi i le lē mafai ona gafatia meaai paleni.

O le alu i aso po o vaiaso e aunoa ma le faia pea lava pea, o taumafataga paleni e mafai ona avea ma se aafiaga matuia i lou soifua manuia. O meaai paleni tatau e mafai ai ona e ola i se olaga atoatoa ma le fiafia. O meaai paleni e avatu ai ia te oe le suauu e te manaomia e auai atoatoa ai i le aoga, galuega, lotu, ma le aiga.

Afai o loo e le saogalemu i meaai mo se taimi umi, atonu o le a amata ona e lagonaina le faaesea, popole, ma le atuatuvale. O le na o le “fiaai” po o le “tau lava o le onosai” e le o le tali lea.

Ae o le a se mea e mafai ona e faia e uiga i ai?

O Fea e Mafai Ona Ou Liliu i ai mo se Fesoasoani?

1. Tatalo mo le filemu ma le taitaiga.

I le taimi o Lana galuega, na fetalai ai Keriso, “O a’u nei le areto o le ola: o lē sau ia te a’u e le laina lava; o lē faatuatua foi ia te a’u, e le toe fia inu lava ia” (Ioane 6:35). A o e valaaulia Keriso i lou olaga, o le a Ia faamalosia oe, ma o le a taialaina oe e le Agaga i lau sailiga mo se fesoasoani.

2. Iloilo lau tupe faaalu.

Fesili ifo ia te oe lava: “Pe o o’u faamuamuaina lo’u ola manuia faaletino i la’u paketi?” Pe a utiuti le tupe, e mafai ona faigofie le aveesea o meaai paleni e pei o se vaega e lē tāua. Peitai, ae e te lei alu e aunoa ma lea vaega, mafaufau pe o i ai ni auala sili atu ona maloloina e mafai ona e vaevaeina ai au tupe.

3. Saili le fesoasoani mai ou taitai o le Ekalesia i le lotoifale.

E mafai e ou taitai o le Ekalesia ona faasino atu oe i faleteuoloa o meaai i le lotoifale, fai se oka i se faleoloa i le lotoifale, faafesootai oe i punaoa a le alalafaga, ma ofo atu le lagolago patino. Atonu o le a latou uunaia foi oe e saili le fesoasoani ma le lagolago mai lou aiga. E mafai foi ona faailoa atu oe i le polokalama o le Ola Tutoatasi a lau paranesi po o le siteki, lea e mafai ai ona e aveina vasega i mea uma mai tupe patino i le maufetuunai faalelagona. O nei punaoa e mafai ona fesoasoani ia te oe e faia ai se fuafuaga o le paketi e fesoasoani ia te oe e faataatia ese ia lava tupe mo meaai talafeagai i masina taitasi.

Afai o loo e i ai i le Iunaite Setete, Kanata, po o Amerika i Saute, e tuuina atu e le Ekalesia se polokalama uelefea i totonu o faleteuoloa a epikopo lea e mafai ona e maua ai se fesoasoani le tumau i meaai ma isi sapalai tāua. Fai se taimi faatulagaina ma lou epikopo e talanoaina faalilolilo ai ou manaoga. I lalo o le taitaiga a lou epikopo, e mafai ai foi e se tasi o le au peresitene o le Aualofa po o le korama a toeaina ona fesoasoani ia te oe e faatumu se fomu o Meaai ma Sapalai e amata ai.

Ae Faapefea Pe Afai Ou te Fefe e Fesili atu mo se Fesoasoani?

Na puapuagatia Iesu Keriso i “tiga ma puapuaga ma faaosoosoga o ituaiga eseese uma” (Alema 7:11)—e aofia ai le fiaai. Sa Ia faatulagaina Lana Ekalesia ina ia le na o le faaleagaga ae faapea foi puapuaga faaletino. O se vaega o le mafuaaga ua tofia ai i tatou e auauna atu le tasi i le isi o le fuaina lea o nei ituaiga o manaoga.

Ae afai o loo e nanaina au tauiviga, e leai se tasi o le a iloa e te manaomia se fesoasoani. E tatau ona e fesili atu—ma atonu e tatau ona e tuuesea lou faamaualuga e faia ai.

Ia iloa o le le saogalemu i meaai e le faapea ua e toilalo, leai se faamoemoe, po o le nutimomoia. Aua nei faatagaina le fefe i faamasinoga a isi po o ou taofiga patino e uiga i le fesili atu mo se fesoasoani e taofia ai oe mai le sailia o se fesoasoani e ono suia ai olaga.

Afai ua e aapa atu mo se fesoasoani ma o loo i ai pea i se tulaga faigata, aua nei aveesea le faamoemoe. Manatua e alofa le Tama Faalelagi ia te oe ma e le o tuua na o oe. Ia onosai, fai ni faaiuga magafagafa lelei, ma mulimuli i fautuaga a ou taitai.

Ua lelei … Ou Te Iloa Ua Ou Seki

O le feagai ai ma le lē saogalemu i meaai ma le taumafai e faatoilalo e manaomia ai le tele o le malosi ma le lototele. E mafai ona taufaafefe le tautino atu o loo e tauivi ma sili atu ona taufaafefe e fesili atu i se tasi mo se fesoasoani.

A o e fetaomi atu i luma i le faatuatua, manatua: O ou tulaga e le faamatalaina ai oe.

Na saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson (1924–2025) i se tasi taimi, “O le olioli tatou te lagona e itiiti lava se mea e faatatau i tulaga o o tatou olaga ao mea uma e faatatau i le taulaiga o o tatou olaga.”

Liliu atu i le Faaola, saili le fesoasoani, ma toe maua lou olioli.