“Ngaahi Ngāue ʻOkú Ne Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono Ako ʻo e Folofolá: Ko Hono Fokotuʻu ha ʻĀtakai ke Faiako Ai ʻa e Laumālié,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ngaahi Ngāue ʻOkú Ne Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono Ako ʻo e Folofolá: Ko Hono Fokotuʻu ha ʻĀtakai ke Faiako Ai ʻa e Laumālié,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Ngaahi Taukei Ako Folofolá: Lēsoni 169
Ngaahi Ngāue ʻOkú Ne Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono Ako ʻo e Folofolá
Ko Hono Fokotuʻu ha ʻĀtakai ke Faiako Ai ʻa e Laumālié
Kuo tau aʻusia kotoa ha ngaahi taimi naʻa tau fakahoko ai ʻa e ako folofolá ʻi ha founga angamaheni ange pea ʻi ha founga tokanga ange. ʻI heʻetau feinga fakamātoato ke fakahoko fakalelei ʻetau ako folofolá, ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi mo fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ʻi heʻetau moʻuí (vakai, 2 Nīfai 32:3, 5; Sione 14:26). ʻE akoako fakahoko ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ha ngaahi taukei ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono ako ʻo e folofolá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke faʻu ha lisi ʻo ha ngaahi fakakaukau te nau lava ʻo ʻoange ki hanau kaungāmeʻa ke tokoni ke fakatupulaki ʻenau ako folofola fakatāutahá. Te nau lava ʻo kole ki he niʻihi kehé ha ngaahi fakakaukau ke tānaki ki heʻenau lisí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Aʻusia kehekehe ʻe ua
Ke kamata e kalasí, fakakaukau ke tā ha fakatātā faingofua ʻe ua ʻi he palakipoé ʻo ha ongo tangata, hangē ko ʻení, pea fakaʻatā ha feituʻu ke tohi ai ʻi hona vahaʻá mo takatakai. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tā ha fakatātā faingofua ʻo ha ongo tangata ʻe ua ʻi ha laʻipepa pe ʻi heʻenau tohinoá.
Fakakaukau pē ko ha ongo toʻu tupu angamaheni ʻeni.
-
Ko e hā nai ha ngaahi meʻa ʻokú na faitatau ai?
Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fakatātaá.
Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku kehekehe ʻaupito e aʻusia ʻa e ongo tangatá ni ʻi heʻena ako e folofolá. Tohiʻi ʻa e “Maʻu ha ngaahi aʻusia mahuʻingamālie ʻi hono ako ʻo e folofolá” ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatātā ʻe taha mo e “Fefaʻuhi mo e ako folofolá” ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.
Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení ʻi lalo ʻi he fakatātaá.
-
Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻe lava ke ne liliu ʻa e ako folofolá ‘i ha founga ‘oku lelei pe kovi?
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni ʻa ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki heʻetau ako folofolá:
[He ʻikai ke lava ʻo] fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Te ke lava ʻo tanumaki ha ʻulungaanga mo ha ʻātakai te ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié, pea [te ke lava ʻo] teuteuʻi koe, ka he ʻikai te ke pule ki he founga pe taimi ke maʻu ai ʻa e ueʻí. Kātaki mo falala te ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú ʻi he taimi ʻoku totonu ke maʻu aí. (“Ngaahi Ueʻi ʻo e Laumālié,” Liahona, Nōvema 2023, 45)
-
ʻE fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā Sitīvenisoní ki he ako folofolá?
Kapau naʻe ʻikai fakahaaʻi ia ʻe he kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi te tau lava ʻo tanumaki ha ʻulungaanga mo ha ʻātakai ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau ako folofolá.
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu mei hono fakaafeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá?
Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení.
-
Ko e hā e tuʻunga ʻo hoʻo ongoʻi loto-falala ki hoʻo malava ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá?
ʻI hoʻo ako ʻi he ʻaho ní, tokanga ki he ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fakaafeʻi lelei ange ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofola fakatāutahá.
Ngaahi ngāue ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono ako ʻo e folofolá
Kimuʻa pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tali e ongo fehuʻi ko ʻení, lau e ongo fehuʻí pea talaange ki he kau akó ke nau fakakaukau pē ki heʻenau ngaahi talí ʻi ha sekoni ʻe nima ki he hongofulu.
-
Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá?
-
Ko e hā ha meʻa kuó ke ʻahiʻahiʻi ʻoku hangē kuo teʻeki ke ngāué?
Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ʻuluakí ʻi he palakipoé. ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa hono toʻo ʻo e ngaahi fakahohaʻá, lotú, mo e fakalaulaulotó. Kapau naʻe ʻikai ke nau ʻomi ʻa e ngaahi tali ko ʻení, te ke lava ʻo tānaki atu ia ki he palakipoé. ʻE lave ʻa e lēsoni ko ʻení ki he fakakaukau ʻe tolu ko ʻení. Mahalo te ke fie lave ki ha ngaahi ngāue kehe ʻoku hiki ʻi he palakipoé ʻokú ke pehē ʻe tokoni ki hoʻo kau akó ke fakaafeʻi lelei ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau ako folofolá.
Te mou lava ʻo fakahoko fakakalasi ʻa e ngaahi konga takitaha ko ʻení. Pe ko hoʻo fokotuʻutuʻu ʻa e konga takitaha ki ha tuʻuʻanga. Te ke lava ʻo tomuʻa vahe ki ha tokotaha ako ke ne tataki ʻa e fealeaʻaki ʻi he tuʻuʻanga takitaha. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kau taki fealēleaʻakí ha taimi feʻunga kimuʻa he kalasí ke nau teuteu ai. ʻI he kalasí, ʻe lava ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu pea vilo takai ʻi he ngaahi tuʻuʻanga kehekehe ʻoku taki ʻe he kau akó.
Ko hono toʻo ʻo e ngaahi fakahohaʻá
-
Ko e hā ha ngaahi fakahohaʻa te ne lava ʻo fakafeʻātungia hono ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e ako folofolá?
Fakakaukau ke hiki e ngaahi talí ʻi he palakipoé. ʻE lava ke tala atu ʻe he kau akó ha ngaahi meʻa hangē ko e telefoní, tuʻunga ʻo e iví, ʻātakaí, mo e alā meʻa pehē.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ala tokoni ai hono toʻo e ngaahi fakahohaʻá ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá?
Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe faʻa fekumi ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ki ha ngaahi potu lōngonoa ʻi he taimi naʻá Ne finangalo ai ke Ne ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, Mātiu 14:22–23). Ko ha founga ʻeni ʻe taha naʻá Ne toʻo ai ʻa e ngaahi fakahohaʻá.
-
Ko e hā ha ngaahi meʻa pau te ke lava ʻo fai ke toʻo e ngaahi fakahohaʻa ne lave ki aí?
Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e meʻa fakahohaʻa ʻoku fekauʻaki mo iá.
Kapau ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe hoʻo kau akó ha telefoni toʻotoʻo pe ʻū meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehe, ʻe ala tokoni ke fakaʻaliʻali kiate kinautolu pe fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakatātaaʻi ʻa e founga ke fakamoʻui ai ʻa e airplane mode ʻi he ʻū meʻangāue ko iá. ʻOku tamateʻi ʻe he tūkunga ko ʻení ʻa e ngaahi fanongonongo mei he ʻū polokalama telefoni toʻotoʻó ʻa ia te nau ala fakahohaʻasi e kau akó lolotonga ʻenau ako folofolá. ʻE kei lava pē ʻo fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e polokalama Gospel Library lolotonga ʻene ʻi he airplane mode.
Lotu
Ko e lotu ki he Tamai Hēvaní ko ha founga lelei ia ke fakaafeʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá.
Fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe e founga te nau tali ʻaki e fehuʻi ko ʻení. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻi he loto-ʻapasia ʻa e ngaahi lea te nau ala lea ʻakí (taʻe te nau fakahoko moʻoni ha lotu).
-
Ko e hā te ke ala lea ʻaki ʻi ha lotu ki he Tamai Hēvaní kimuʻa peá ke toki ako e folofolá?
Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻokú ne fakaʻaongaʻi ai e lotú ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻene ako folofolá.
Kimuʻa peá u kamata lau e folofolá he ʻaho takitaha, ʻoku punou hoku ʻulú, ʻo kole ki he ʻEikí ke tāpuakiʻi au ke u maʻu Hono Laumālié ke fakamaamaʻi au ʻi he ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ou laú pea ke ʻiate au ʻi he ʻahó kakato ke tokoniʻi au ke fai ha ngaahi fili, mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku ou tapou atu ke mou fakahoko ia. (“2.3.1. I Love My Daily Scripture Study,” Welcome to Seminary, 2012)
-
Ko e hā mo ha toe ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu meia Palesiteni ʻOakesi?
Fakalaulauloto ki he folofolá
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga te nau lava ai ʻo fakalaulauloto ʻi heʻenau ako e folofolá, te ke lava ʻo vahevahe ha taha ʻo e ongo fakamatala ko ʻení pe fakatouʻosi ia. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga makehe kiate kinautolu mei he ngaahi akonaki ko ʻení.
ʻOku akoʻi ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ko e fakalaulaulotó ko ha “fakakaukau-loto mo e fakakaukau lahi ʻaupito, ʻo lahi pē ki he ngaahi folofolá pe ngaahi meʻa kehe ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ko ia ʻe fai fakataha ai ia mo e lotú, ʻoku lava leva ʻe he fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻo kamata hono ʻomi ʻo e fakahaá mo e ʻiló” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakalaulaulotó,” Gospel Library).
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoniʻ o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻo e fakalaulauloto ki he folofolá.
Ko ha meʻa lelei ʻi he taimi ʻe niʻihi ke lau ha tohi folofola ʻi ha vahaʻa taimi tukupau ke ʻiloʻi fakalūkufua ʻene pōpoakí, ka ko e uluí, ʻoku totonu ke ke tokanga ki he lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá ʻo laka ange ʻi he lahi ʻo e meʻa ʻokú ke lau ʻi he taimi ko iá. ʻOku ou ʻilo ʻokú ke faʻa lau ha ngaahi veesi ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea kiʻi mālōlō ʻo fakalaulauloto ki ai, pea toe lau fakalelei ange ʻa e ngaahi vēsí, pea ʻi hoʻo fakakaukau ko ia ki hono ʻuhingá, mo lotua ke mahinó, pea fehuʻi ʻi ho ʻatamaí, ʻo tatali ki ha ueʻi fakalaumālié, pea mo hiki e ngaahi ongo mo e ngaahi ʻilo ʻokú ke maʻú koeʻuhi ke ke lava ʻo manatuʻi mo ako lahi ange ia. ʻI hoʻo ako ʻi he founga ko ʻení, mahalo he ʻikai te ke lau ha ngaahi vahe pe veesi lahi ʻi ha haafe houa, ka te ke fakaʻataʻatā ai ha potu ʻi ho lotó maʻá e folofola ʻa e ʻOtuá, pea te Ne folofola atu kiate koe. (“When Thou Art Converted,” Liahona, May 2004, 11)
-
Ko e hā ʻoku makehe kiate koe mei he meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoní?
-
‘Okú ke pehē ko e hā ʻe iku ai e fakalaulauloto ki he folofolá ke ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?
-
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu (pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo) ʻi he fakalaulauloto ki he folofolá? Fakapapauʻi ʻoku ʻikai vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakataautaha pe toputapu.
Faʻu ha palani
Kapau naʻe vilo takai ʻa e kau akó ʻi he ngaahi tuʻuʻangá, ʻai ke nau fakataha fakakalasi mai ʻo vahevahe ha meʻa naʻe makehe kiate kinautolu. Fakaafeʻi ke nau takitaha fai ha meʻa ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ne nau akó. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fakaafe ko ʻení mo kinautolu ke tokoni ke nau fai ʻeni.
Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní, faʻu ha palani ke fakaafeʻi lelei ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá. Tali ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:
-
Ko e hā ha ngaahi ngāue te ke lava ʻo fai ke fakaafeʻi lelei ange ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako fakatāutahá?
-
Ko e hā nai ha ola ʻo hoʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo koe ʻi hoʻo ako e folofola ʻa e ʻOtuá?
Te ke lava ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi ngāue naʻe aleaʻi he ʻaho ní ke ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo ako folofolá pea ʻomi koe ke ke ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí.