“Ko e Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi ʻi he Folofolá: Ko e Kumi ki he Ngaahi Fakataipe mo e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo e Fakamoʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Ko e Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi ʻi he Folofolá: Ko e Kumi ki he Ngaahi Fakataipe mo e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo e Fakamoʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Ngaahi Taukei Ako Folofolá: Lēsoni 166
Ko e Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi ʻi he Folofolá
Ko e Kumi ki he Ngaahi Fakataipe mo e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo e Fakamoʻuí
Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e folofolá ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko e ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ko ha founga mahuʻinga ia ʻoku tau ako foki ai fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní. Ko e lahi ange ʻetau ako kiate Kinauá, ko e lahi ange ia ʻa e tupulaki ʻetau tui kiate Kinauá. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau tokanga taha ki he Fakamoʻuí lolotonga ʻenau ako ʻa e folofolá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau fai ʻenau ako folofola fakatāutahá pe fakafāmilí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu mateuteu ke vahevahe e meʻa naʻa nau maʻú.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e Taumuʻa ʻo e Folofolá
Fakakaukau ke tā ha tāketi ʻi he palakipoé.
Fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua ʻo e kau akó ke tolongi ha meʻa molū ki he tāketí. Hili e ngaahi feinga ko ʻení, tamateʻi ʻa e tāketí. Kapau te ke fie fakahoko, te ke lava ʻo kole ki ha tokotaha ako ke feinga ke tolongi ke tau ʻi he tāketí neongo ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai. (ʻE iku ʻeni ki ha puputuʻu.) Te ke lava ʻo fehuʻi ange pe ko e hā ʻenau ongo fekauʻaki mo e ʻekitivitií ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha tāketí.
-
Ko e hā ʻoku lelei ai ke ʻi ai ha tāketi pe taumuʻa ʻo ha ʻekitivitī?
-
Ko e hā ʻa e tāketí pe taumuʻa ʻo e ako folofolá?
Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Kapau te ke loto ki ai, te ke lava ʻo toe tā ʻa e tāketí pea hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi tali ʻoku vahevahe ʻe he kau akó fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e ako folofolá ʻi loto ʻi he tāketí pe ʻi he tafaʻakí pē.
Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ʻa e taumuʻa ʻo e folofolá ʻi heʻetau ako kinautolú.
Lau e lea ko ʻeni meia ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kumi ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e folofolá.
ʻI he ikuʻangá, ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonu ʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí—tui ʻokú Na moʻui; tui ki he palani ʻa ʻetau Tamaí ki heʻetau moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá; tui ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku lava ai ke fakahoko ʻa e palani ko ʻeni ʻo e fiefiá; tui ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e tui ke ʻiloʻi “[ʻa] e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá [Ne] fekaú” (Sione 17:3). (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 34)
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e taumuʻa ʻo e folofolá?
Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e folofolá ke langaki ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke fie tā ha foʻi tao mei he foʻi moʻoni ko ʻení ki he lotomālie ʻo e foʻi tāketí.
-
ʻE tākiekina fēfē ʻa e founga ʻetau ako folofolá ʻi hono ʻiloʻi e taumuʻa ko ʻení?
-
Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke hokohoko atu e feinga ke langaki e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?
Fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke tokanga taha ki ai ʻi hoʻo ako ʻa e folofolá. ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo tokanga taha ki hono langaki hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako e folofolá?
ʻI hoʻo ako e ngaahi taukei ako folofola ʻi he lēsoni ko ʻení, fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi e founga ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi taukei ko ʻení ke langaki hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
ʻE aleaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ha taukei ako folofola ʻe ua ʻe lava ʻo tokoni ki he kau akó ke nau tokanga taha ki he Fakamoʻuí. Mahalo ʻe ʻaonga ke fakamatalaʻi ange koeʻuhí ʻoku uouangataha haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga tatau ki he Tamaí (vakai, Sione 6:38; 10:30; 14:7–9). ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi taukei ʻi he lēsoni ko ʻení ke tau tokanga taha kia Sīsū Kalaisi. ʻOku tokoni foki ʻa e tokanga ko ʻení ke tau ako ʻo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní.
ʻI he taukei takitaha, te ke fakamatalaʻi ʻa e pōtoʻi ngāué, fakatātaaʻi ia, pea ʻoange leva ki he kau akó ha faingamālie ke nau akoako fakahoko ia.
Taukeí: Kumi ha ngaahi fakataipe ʻo e Fakamoʻuí pea fakalaulauloto ki honau ʻuhingá
Fakaʻuhingaʻí
ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi ha ngaahi fakataipe ʻo e Fakamoʻuí. Ko e fakataipe ʻo e Fakamoʻuí ko ha meʻa ia te ne lava ʻo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he taukei ko ʻení, fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:
Fakakaukau ke hiki e ngaahi sitepu ko ʻení ʻi he palakipoé:
-
Kumi ha ngaahi fakataipe ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa e Fakamoʻuí.
-
Fehuʻi loto pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
ʻOku tatau fēfē ʻa e Fakamoʻuí mo e fakataipe ko ʻení?
-
ʻOku tokoni fēfē hono fakafehoanaki ʻa e Fakamoʻuí ki he fakataipe ko ʻení ke mahino kiate au ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai au ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí?
-
Fakatātaaʻi
Fakatātaaʻi ʻa e taukei ko ʻení ʻaki hano fakahoko fakataha ia mo e kalasí. ʻE lava ke tokoni hono fai ʻení ke mahino ki he kau akó ko e hā ia mo e founga ke fakahoko ai iá.
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha fakataipe mālohi ʻo fakafou ʻi he palōfita ko Selemaiá, ke akoʻi kitautolu fekauʻaki mo Ia. Lau ʻa e Selemaia 2:13; 17:13, ʻo kumi ha fakataipe ʻo e Fakamoʻuí.
-
ʻOku tatau fēfē ʻa e Fakamoʻuí mo e fakataipe ko ʻení? (ko ha matavai ʻo e ngaahi vai moʻuí)
Ka faingataʻa ki he kau akó ke fai ha tali, te ke lava ʻo ʻeke ange ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā ha ngaahi ʻaonga ʻo e vaí? (Ke fakafiemālieʻi ʻa e fieinuá, ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui, ke fakamaʻa, pea ke fakafoʻou.) ʻOku tatau fēfē ʻa e Fakamoʻuí mo e vaí ʻi he ngaahi founga ko ʻení?
-
ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e Fakamoʻuí ʻo hangē ko e vaí? Ko e hā te tau fiemaʻu ai Ia ʻo lahi tatau mo ʻetau fiemaʻu ʻa e vaí?
-
Ko e hā naʻe fakafehoanaki ai ʻe he ʻEikí Ia ki ha matavai kae ʻikai ko ha anovai pe ko ha toe maʻuʻanga vai kehé?
-
ʻOku tokoni fēfē hono fakafehoanaki ʻo e Fakamoʻuí ki he fakataipe ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e founga te Ne lava ai ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo moʻuí?
-
Ako Fakahoko
ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke nau akoako ʻa e taukei ko ʻení ʻiate kinautolu pē pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki kapau ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga kiate kinautolu. Te ke lava ʻo ʻai ke fili ʻe he kau akó ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻi laló pe ko ha ngaahi potufolofola kehe te ke lava ʻo ʻoange.
Lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení. Kumi ha fakataipe ʻo e Fakamoʻuí pea fehuʻi pē kiate koe ʻa e ongo fehuʻi ʻi he palakipoé.
ʻĪsaia 25:4 (Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea naʻá ke ki he ʻEikí.)
Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau vahevahe e meʻa ne nau ʻiló. Kumi ha ngaahi founga ke fakamālō mo fakahīkihikiʻi ai kinautolu ʻi heʻenau feingá. Ka faingataʻaʻia ʻa e kau akó, fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻoku sai pē ia; ʻoku fiemaʻu ke akoako fakahoko ʻa e ngaahi taukei ko ʻení.
Taukeí: Kumi e meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei Heʻene ngaahi ngāué mo e folofolá
Fakaʻuhingaʻí
Te tau lava foki ʻo tokanga taha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá ʻaki ʻetau fekumi ki Heʻene ngaahi ngāué mo e ngaahi lea ʻi he folofolá. Hili iá te tau lava ʻo fakalaulauloto ki he meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo Ia mei Heʻene ngaahi ngāué mo e ngaahi leá, pea mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau moʻuí ʻe he meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo Iá.
Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ʻi he palakipoé ke muimui ki ai ʻa e kau akó.
-
Fekumi ki he ngaahi folofola mo e ngaahi ngāue ʻa e Fakamoʻuí.
-
Fai pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā ‘oku akoʻi mai ‘e he ngaahi lea pe ngāue ko ‘ení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?
-
ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi lea pe ngāue ko ʻení ke mahino kiate au ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai au ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí?
-
Fakatātaaʻi
Te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau ako ʻa e talanoa kia Seteleki, Mēsake, mo ʻApetenikoó. Naʻe lī ʻa e kau tangata angatonu ʻe toko tolu ko ʻení ki ha afi kakaha koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke hū ki he ʻīmisi koula naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko Nepukanesá (vakai, Taniela 3:13–22).
Fakakaukau ke fakamatalaʻi ange ki he kau akó kuo pau ke nau lau fakalelei ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki pe fakahoko ʻe he ʻEikí. Ko ha sīpinga ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.
Lau ʻa e Taniela 3:23–25, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā “Seteleki, Mēsake, mo ʻApeteniko ʻi he afi kakahá.”
Kapau ʻe fiemaʻu, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange naʻe tuʻu ʻa e Fakamoʻuí, pe ko ha talafekau fakalangi naʻá Ne fekauʻi, fakataha mo Seteleki, Mēsake, mo ʻApetenikō ʻi he loto afi kakahá.
-
Ko e hā ‘oku akoʻi atu ‘e he ngāue ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?
-
ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngāue ko ʻení ke mahino kiate au ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai au ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí?
ʻOku tau ako mei he aʻusia ko ʻení ʻe poupouʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí (vakai foki, ʻAlamā 36:3, 27; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:8; 24:8).
Ako Fakahoko
Ke akoako fakahoko ʻa e taukei ko ʻení, lau ha taha ʻo e ngaahi veesi ko ʻení, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki pe fai ʻe he ʻEikí, pea fehuʻi kiate koe ʻa e ongo fehuʻi ʻoku haʻu fakataha mo e taukei ko ʻení.
ʻEkesōtosi 14:21–22, 30. Naʻe fihia e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he vahaʻa ʻo e kau tau ʻIsipité mo e Tahi Kulokulá.
1 Samuela 16:6–7. Naʻe feinga ʻa Samuela ke ne ʻiloʻi ʻa e tuʻi hono hoko ʻo ʻIsilelí.
ʻĪsaia 1:16–18. Kuo tō ʻa e kakai ʻIsilelí ki he angahalá.
ʻĪsaia 53:3–5. Ko e kikite ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.
Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau vahevahe e meʻa ne nau ʻiló. Kapau ʻe ʻaonga, fehuʻi ange: “ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hono ʻiloʻi e ʻulungaanga ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí ke ke ngāue ʻaki hoʻo tui kiate Iá?”
Fakaʻosí
-
ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi taukei ko ʻení ʻi hoʻo ako folofolá?
Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e ngaahi taukei ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi taukei ko ʻení ʻi heʻenau ako folofolá. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo tauhi ha tohinoa ako ʻi he meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.