“Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli: Vakai Fakalūkufuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli: Vakai Fakalūkufuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli
Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli
Vakai Fakalūkufuá
ʻI he tohi Hōseá, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e mali ʻa Hōsea mo Komelá ko ha fakataipe ke akoʻi ʻa ʻIsileli fekauʻaki mo ʻEne ʻofa fakafuakava taʻe-tūkuá. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he palōfita ko Sioelí, “Te u huaʻi [hifo] hoku laumālié ki he kakai kotoa pē” (Sioeli 2:28; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41).
Tokoniʻi ʻa e kau akó ke kumi, ʻiloʻi, mo ngāueʻi ʻa e fakahā fakatāutahá. ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ha tokoni ki hono ʻiloʻi ʻo e fakahā fakataautaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo feinga ke faiako ʻaki ʻa e Laumālié, kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ʻa e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālié kiate kinautolú. Ke ako lahi ange ki hení, vakai, “Naʻe Tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Fekumi, ʻIloʻi, mo Ngāueʻi ʻa e Fakahā Fakatāutahá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2022], 18). Ki ha sīpinga ʻo e founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e Laumālié, vakai, Lēsoni 148 “Siviʻi Hono 9 Hoʻo Akó.”
Teuteu ke akoʻí
ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ʻo e meʻa ʻe ala fiemaʻu ke teuteuʻi kimuʻa ‘i he lēsoni takitaha.
Hōsea
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa taʻetūkua ʻa e ʻEikí kiate kinautolú.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí
-
Laʻipepa tufá: “Ko e Mahino ki he ʻOfa mo e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí”
Sioeli
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ki he kau akó ke fakatupulaki ʻenau malava ke maʻu ha fakahā fakataautaha mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻOange ki he kau akó ʻa e fehuʻi “Ko e hā ha meʻa te u lava ʻo fai ke maʻu lahi ange ha fakahā fakataautaha ʻi heʻeku moʻuí?” Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he founga te nau tali aí. Te nau lava foki ʻo vakai ki he folofolá pe ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí pe kole ki he kakai ʻoku nau falala ki aí ke tali ʻa e fehuʻí.
-
Laʻipepa tufá: “Ko Hono Fakatupulaki Hoʻo Malava ke Maʻu Fakahaá”
-
Ngaahi meʻá: Ko ha kiʻi ipu, sioki, kane lahi, ʻū laʻipepa
-
Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Fakahinohino ki ha fili kehekehe ʻe fā ke aleaʻi e ngaahi founga ke tokoniʻi ai kitautolu ke maʻu ha fakahā fakatāutahá
Siviʻi Hono 9 Hoʻo Akó
Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ke tokoni ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he ngaahi taumuʻa kuo nau fokotuʻú pea mo e tupulaki kuo nau aʻusia lolotonga ʻenau ako ʻa e tohi Selemaiá–Sioelí.
-
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau omi mateuteu ke vahevahe ha potufolofola ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolu mei heʻenau ako e Fuakava Motuʻá. Kole ange ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻe he potufolofola ko iá ke nau muimui ʻia Sīsū Kalaisí.
-
Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko ha ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí; ngaahi ueʻi ke tokoni ki he kau akó ke vakaiʻi ʻenau tui fekauʻaki mo honau misiona fakalangí; ko ha fakatātā ke tokoni ki he kau akó ke vakaiʻi ʻenau palani ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí