Seminelí
Selemaia 31: Te Ne Tohi ʻEne Fonó ʻi Hotau Lotó


“Selemaia 31: Te Ne Tohi ʻEne Fonó ʻi Hotau Lotó,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Selemaia 31: Te Ne Tohi ʻEne Fonó ʻi Hotau Lotó,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Selemaia 31–33; 36–38; Tangilaulau ʻa Selemaiá 1; 3: Lēsoni 134

Selemaia 31

Te Ne Tohi ʻEne Fonó ʻi Hotau Lotó

fakaʻilekitulōnika pē

Ko e hā ha meʻa ʻe fai ʻe ha taha kapau naʻá ne ʻiloʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono ʻatamaí kae ʻikai ke ne ongoʻi ia ʻi hono lotó? ʻOku malava nai ke nau ngāue taʻe te nau ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí? ʻOku liliu fēfē ʻetau ngaahi tōʻongá ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻi hotau lotó ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? ʻOku talaʻofa mai ʻi he Selemaia 31, ʻi he taimi ʻoku tau tafoki ai ki he ʻEikí, te Ne hiki ʻEne fonó ʻi hotau lotó (vakai, Selemaia 31:18, 33). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ke tohi ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau lotó.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke ʻeke ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻa e fehuʻi ko ʻení: “Ko e hā e faikehekehe ʻi hono ʻiloʻi ʻi ho ʻatamaí ha moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea ongoʻi ia ʻi ho lotó?” Te nau lava ʻo teuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau aleaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko hono ʻiloʻi ha meʻa ʻi hotau ʻatamaí pea ongoʻi ia ʻi hotau lotó

Ke kamata e kalasí, fakaafeʻi e kau akó ke tali e fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fai ha meʻa ka ʻoku tau faingataʻaʻia ke fai ia?

ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi sīpinga hangē ko e mohe taimi totonú, fai ha ngaahi fili ki he maʻu meʻatokoni moʻui leleí, pe fakakakato e ngāue fakaako mei ʻapí kimuʻa he taimi ke ʻosi ki aí. Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku angamaheni pē ke faingataʻaʻia ke fakafenāpasi ʻetau ngaahi tōʻongá mo e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú. ʻE lava ke tatau ia mo ʻetau ʻiloʻi mo ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Mahalo te tau ʻilo e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí, ka ʻoku ʻikai ke tau moʻui ʻaki ia ʻi he taimi kotoa pē. Ka neongo ia, te tau lava ʻo feinga ke tākiekina ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau faí.

ʻOku ʻikai ke hāsino maʻu pē ʻi heʻetau tōʻongá ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e muimui ki he Fakamoʻuí. Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fehuʻi te tau ala maʻu he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení:

Portrait of Elder D. Todd Christofferson.  Photographed in March 2020.

Te ke lava fēfē ʻo ʻai ke ʻoua naʻa hoko ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha faʻahinga ivi tākiekina pē ʻi hoʻo moʻuí ka ke hoko ia ko e ivi ʻokú ne puleʻi koé, ʻo hoko moʻoni ia ko e konga mahuʻinga taha ʻo hoʻo moʻuí? (“When Thou Art Converted,” Liahona, May 2004, 11)

ʻI hoʻo ako ʻa e Selemaia 31, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke kumi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo ʻai ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ke hoko “ko e konga mahuʻinga taha ʻo hoʻo moʻuí.”

ʻOku kikiteʻi ʻe Selemaia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e Fakamoʻuí ki ʻIsileli

ʻI he ʻekitivitī ako ko ʻení, te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. Fakaafeʻi e mēmipa takitaha ʻo e kulupú ke lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pea ke vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻí mo e niʻihi kehe ʻi he kulupú.

Hili e fakatokanga ki he ngaahi nunuʻa ʻe mamahi ai ʻa e kau faiangahalá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, Selemaia 30:23–24), naʻe kikite ʻa Selemaia ʻe toe tānaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá kiate Ia.

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻa Hono kakaí:

Selemaia 31:1–3

Selemaia 31:6–10

Selemaia 31:17–20

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofa naʻá ke maʻú?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi fakaafe ko ʻení fekauʻaki mo e ʻEikí?

Lau ʻa e Selemaia 31:31–33, ʻo kumi e founga ʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻEne angaʻofá ki Hono kakai ʻo e fuakavá.

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē nai ʻa e akonaki ko ʻení ko ha fakamatala ʻo e moʻoní?

    Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí ke tānaki fakataha kitautolu kiate Ia ko Hono kakai ʻo e fuakavá pea ke tohi ʻEne fonó ʻi hotau lotó.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tohi ʻa e fono ʻa e ʻEikí ʻi hotau lotó?

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi fakakaukau kehekehe. Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea tohi ʻi hotau lotó (vakai, veesi 33) ki he uluí, aʻusia ha liliú, mo e holi ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻaki e kotoa honau lotó. Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ha lea fakatātā tatau ʻi he taimi naʻá ne fakamatalaʻi ai e Kāingalotu ʻi Kolinitoó ko ha “tohi ʻa Kalaisi … kuo tohi kae ʻikai ʻaki ʻa e vaitohi … ʻikai ʻi he ngaahi maka lafalafa, ka ʻi he kakano ʻo e lotó” (2 Kolinitō 3:3).

ʻOku tohi nai ʻa e ongoongoleleí ʻo e Fakamoʻuí ʻi ho lotó?

Fakaʻaliʻali e ongo fehuʻi ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fili ha fehuʻi ʻe taha ʻoku nau ongoʻi te ne lava ʻo fakatupulaki ʻenau mahino ki he ʻuhinga ke tohi ʻe he ʻEikí ʻEne fonó ʻi honau lotó.

  1. Te u ʻilo fēfē kuo tohi ʻa e fono ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoku lotó?

  2. Ko e hā ha ngaahi meʻa te u lava ʻo fai ke fakaafeʻi ʻa e Fakamoʻuí ke tohi ʻEne fonó ʻi hoku lotó?

Fokotuʻutuʻu ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki mo ha niʻihi kehe naʻa nau fili ʻa e fehuʻi tatau. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku ʻi ai hanau kaungāmeʻa kuó ne ʻeke ʻa e fehuʻi ne nau filí. Fakaafeʻi e kau akó ke teuteu ha tali te nau lava ʻo vahevahe mo e kaungāmeʻa ko ʻení.

fakaʻilonga seminelíKe tokoni ke teuteu ʻe he kau akó ha tali, te ke lava ʻo ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa “ʻE Tohi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Fonó ʻi Ho Lotó.”

Fakahaaʻi ʻa e mahinó

Fakakaukau ke ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke akoako tali e fehuʻi ne nau filí. Te ke lava ʻo fakakulupu ʻa e kau akó mo kinautolu naʻa nau ako ʻa e fehuʻi ʻe tahá.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ha taha ʻe he meʻa ne nau akó ke ne fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻokú ne ʻilo ʻoku totonú. Ke tokoni ke fakatātaaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau ako mo ongoʻí, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení.

Tali ‘i hoʻo tohinoa akó ha fehuʻi ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko e hā ha fakamoʻoni te ke fekumi ki ai ʻoku tohi ʻe he ʻEikí ʻEne fonó ʻi ho lotó?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke fakaafeʻi ʻa e Fakamoʻuí ke tohi ʻEne ongoongoleleí ʻi ho lotó?

Te ke lava foki ʻo kole ki he kau akó ke vahevahe ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi hono ʻiloʻi kuo tohi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne fonó ʻi honau lotó. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e founga kuó ke mamata ai ki hono tohi ʻe he ʻEikí ʻEne fonó ʻi ho lotó. Poupouʻi e kau akó ke kole tokoni ki he ʻEikí pea ke ngāueʻi e ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻú.