Seminelí
Selemaia 36: Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá


“Selemaia 36: Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Selemaia 36: Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Selemaia 31–33; 36–38; Tangilaulau ʻa Selemaiá 1; 3: Lēsoni 135

Selemaia 36

Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá

Old Testament Prophet writing on a scroll

Ko e folofolá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau fehokotaki mo Sīsū Kalaisí. ʻOku hanga ʻe heʻetau ako mei he folofolá ʻo tataki ʻetau ngaahi fakakaukaú mo hotau lotó kiate Ia, ʻa ia ʻokú ne fakaafeʻi Hono mālohí ki heʻetau moʻuí. Lolotonga ha taimi ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko Selemaiá ke ne tohi pea ʻoatu ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo Siutá koeʻuhí ke nau tafoki kiate Ia pea fakamolemoleʻi kinautolu. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku fakatafoki ai kinautolu ʻe he folofolá kia Sīsū Kalaisi ke fakamolemoleʻi ʻenau angahalá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻenau ngaahi taumuʻa ako folofola fakatāutahá mo e fakalakalaka ʻi he laukonga ʻoku fiemaʻu ki he taʻú. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻe heʻenau ako folofolá ke nau tafoki ki he ʻEikí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Leá

Fakakaukau ki ha founga ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau teuteu ke ako fekauʻaki mo e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e folofolá ke fakatonutonu kitautolu ʻi he ʻofa mo ʻomi kitautolu kiate Iá. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono ʻai ke fakakaukau ʻa e kau akó ki ha ngaahi tūkunga ʻe ngali taʻe-fakafiemālie ai ke lea. Kapau ʻe fiemaʻu, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi tūkunga ko ʻení.

  • ʻE anga fēfē ha tali ʻa ha taha ʻoku tokanga kiate koe ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

    • Hili e maʻu meʻatokoni hoʻataá, ʻoku fakatokangaʻi atu ʻe hoʻo kaungāmeʻá ʻoku fihia ha meʻi meʻakai ʻi ho nifó.

    • ʻOku fakaafeʻi koe ki ha paati ʻe fai ai ha ngaahi ʻekitivitī taʻefeʻunga. ʻOku ʻiloʻi ʻe hoʻo kaungāmeʻá ʻa e ngaahi ʻekitivitií ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻokú ke hanganaki fiefia atu ke ke ʻalu.

  • Ko e hā te ne ala fakaʻaiʻai ha taha ke lea ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā nai ha ola ʻo haʻo lea pe fakalongolongo peé?

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau sio ki aí. ʻOkú Na fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻatautolu, pea ʻokú Na folofola mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he folofolá (vakai, 2 Nīfai 32:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37–38). ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakalaulauloto ki ha ngaahi founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe he folofolá hoʻo moʻuí. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tākiekina ai ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení hoʻo ako fakatāutahá.

Ko ha taumuʻa ʻo e folofolá

Lau ʻa e Selemaia 36:1–3, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa Selemaia ke lekooti ʻEne ngaahi leá maʻá e kakai ʻo Siutá.

  • Ko e hā naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke fai ʻe he kakai ʻo Siutá?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi ʻo e folofolá?

    ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni hangē ko e ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau tafoki ki he ʻEikí pea maʻu ʻEne fakamolemolé.

    Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ongo kupuʻi lea “koeʻuhí ke nau tafoki ʻa e tangata takitaha mei hono hala koví” mo e “koeʻuhí ke u fakamolemole ai ʻenau hiá” (veesi 3). Te nau lava ʻo hiki ʻa e moʻoni naʻa nau maʻú ʻo ofi ki he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he folofolá ke tau tafoki ki he ʻEikí pea maʻu ʻEne fakamolemolé?

Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻI he vahevahe ʻa e kau akó, te nau lava ʻo vakai ki he ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení. Mahalo te ke fie ʻilo e ngaahi potufolofola ko ʻení koeʻuhí ke ke lava ʻo vakaiʻi kinautolu lolotonga e vahevahe ʻa e kau akó. Pe ʻi he hili e vahevahe ʻa e kau akó ha ngaahi tali ki he fehuʻi kimuʻá, te ke lava ʻo ʻoange ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení pea ʻai ke nau tānaki atu ki he ngaahi fakakaukau ʻi he palakipoé.

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi ha toe ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he folofolá ke tau tafoki ki he ʻEikí pea fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá.

2 Tīmote 3:16

ʻAlamā 37:8

Hilamani 15:7

fakaʻilonga seminelí ʻE lava ke tokoni e ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ki he kau akó ʻi hono siviʻi e meʻa ʻoku nau akó ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku nau mateuteu ai ke hoko atu ki he konga hoko ʻo e lēsoní. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke akó?

  • Ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa kuó ke laú?

ʻE lava ʻe he tali ʻa e kau akó ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻilo e founga ke tali ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú.

Ki ha ako lahi ange ki hono fai ʻo e ngaahi fehuʻi ke siviʻi ai e akó, vakai ki he “Mateuteu maʻu pē ke ke tali ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.

Ko e tuʻí mo e takainga tohí

Te ke lava ʻo fakamatalaʻi fakanounou pe lau ʻa e palakalafi ko ʻení.

Naʻe fai ʻe Selemaia ʻa e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí peá ne kole ki ha tangata ko Paluki ke ne hiki e folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha takainga tohi. Koeʻuhí naʻe tuku pōpula ʻa Selemaia, naʻá ne kole kia Paluki ke lau e folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo Siutá, kau ai ha kau houʻeiki tokolahi. Hili hono fai iá, naʻe ʻoange ʻe Paluki ʻa e takainga tohí ki he kau houʻeikí ke nau lau kia Sihoiakimi, ko e tuʻi ʻo Siutá (vakai, Selemaia 36:4–10, 14–15, 20–21).

Lau ʻa e Selemaia 36:20–24, ʻo kumi e tali ʻa e Tuʻi ko Sihoiakimí ki heʻene fanongo ki he ngaahi lea ʻi he takainga tohí. ʻOku ʻuhinga ʻa e “naʻá ne” ʻi he veesi 23, ki he Tuʻi ko Sihoiakimí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe pehē ai e tuʻí?

Lau ʻa e Selemaia 36:25, ʻo kumi e founga naʻe feinga ai ha kau houʻeiki ʻe niʻihi ke tākiekina e tuʻí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ko e kau houʻeiki kinautolu ʻi he veesi 25. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e meʻa kuo nau ako ʻi he kalasí he ʻaho ní, kole ki he kau akó ke teuteu ha tali ki he tuʻí ʻe tokoni ke mahino kiate ia ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe he folofolá ʻene moʻuí.

Ko e founga ʻe taha ke fai ai e ʻekitivitī ko ʻení ko hono vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he tokotaha ako takitaha ha taha ʻo e kau houʻeikí, pea teuteu fakataha ʻe he ngaahi kulupú ʻenau ngaahi talí. Hili iá, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kulupu ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí pea tulamaʻi ʻa e fakafōtunga te nau fai ki he tuʻí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne fakatātaaʻi ʻa e tuʻí pe ko hoʻo fakatātaaʻi ʻe koe faiakó e fatongia ko iá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke tulamaʻi ʻe he kau akó ha ikuʻanga ʻe taha ki he talanoá ʻoku fakalotoʻi ai ʻa e tuʻí ke ʻoua te ne tutu ʻa e takainga tohí.

  • Ko e hā ha tūkunga fakaonopooni ʻe ala tokoni ai e ngaahi akonaki mei hoʻo talí ki ha toʻu tupu?

Fakakaukauloto ki he meʻa kuó ke akó

Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke fakakaukau ki he meʻa ne nau ako mei heʻenau ako ʻa e Selemaia 36.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

Portrait of Elder D. Todd Christofferson.  Photographed in March 2020.

ʻOku “fakahā atu [ʻe he ʻOtuá] ʻa hono māfimafí” [vakai, ʻAlamā 37:14] ʻi he ngaahi folofolá, ke fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻEne fānaú. ʻI Heʻene folofolá … ʻokú Ne tokoni lahi ki heʻetau manatú, fakatonutonu ʻa e meʻa ʻoku loi mo halá, peá Ne ʻomi kitautolu ki he fakatomalá mo e fiefia ʻia Sīsū Kalaisi, ko hotau Huhuʻí. (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 33)

ʻE ala tokoni ke ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto pe lekooti ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení kimuʻa pea nau vahevahe mo e kalasí.

  • ʻE tokoni fēfē nai ki hoʻo ako fakatāutahá ke ʻiloʻi ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he folofolá ke ke tafoki ki he ʻEikí pea maʻu ʻEne fakamolemolé mo e fakahinohinó?

ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ki he kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi taumuʻa ako fakatāutahá pea mo e laukonga ʻoku fiemaʻu ki he maaka ʻi he seminelí. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻenau ngaahi taumuʻá pea fakakaukau ki he founga te nau lava ʻo tokanga taha ange ai ki he tafoki kia Sīsū Kalaisí ko ha konga ʻo ʻenau ako folofola fakatāutahá.