Seminare
Isaia 61: O le Misiona a Iesu le Mesia


“Isaia 61: O le Misiona a Iesu le Mesia,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Isaia 61: O le Misiona a Iesu le Mesia,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Isaia 58–66: Lesona 128

Isaia 61

O le Misiona a Iesu le Mesia

Jesus healing a lame man.  Outtakes include some of the other cast members, Jesus and disciples, and Jesus helping the lame man up by the hand.

I le Isaia 61, ua a’oa’o mai ai e Isaia e fa’atatau i le misiona a Iesu Keriso i le fuafuaga a le Tamā Fa’alelagi ia fa’amalōlō, fa’asa’oloto, fa’amafanafana, ma lavea’i i tatou.O nisi tagata latou te lē mautinoa pe o tuuina mai e Iesu Keriso lena fesoasoani ma fa’amafanafanaga i o latou olaga i nisi o taimi.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia faatupulaia lo latou mautinoa i le gafatia o le Fa’aola e fa’amalōlō, fa’asa’oloto ma fa’amafanafana i tatou.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Vala’aulia tagata a’oga e mafaufau i fa’amaoniga ua latou va’aia i o latou olaga po o olaga o isi e faapea e fa’amalōlō, fa’amafanafana, ma si’itia tagata i aso nei e Iesu Keriso.Fai atu iā i latou e omai sauni e fa’asoa mai o latou manatu.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

O lo tatou mana’omia o le Mesia

Ina ia fesoasoani i tagata a’oga ia iloa lo tatou mana’omia o Iesu Keriso, mafaufau e amatalia le vasega e ala i le fa’aali atu o le ata o loo faaalia mai ai le fafine mai le Feagaiga Fou o sē sa maua i se puna toto (taga’i i le Mareko 5:24–34).

Fai atu i tagata a’oga e fa’asoa mai mea ua latou iloa e uiga i lona tulaga.Afai e talafeagai, fa’amatala atu sa ia te ia se popolega i le soifua malōlōina, o se “[ma’i o] le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua” (Mareko 5:25).Sa “uma atu ai foi ana oloa” i le sailiga o se fofō mai foma’i ae sa atili ai lona ma’i (Mareko 5:26).I lalo o le tulafono a Mose, o se tasi e iai se puna toto e talitonuina e lē māmā (taga’i i le Levitiko 15:19–33), o lea e foliga mai na faanofoesea lenei fafine mai i tagata lautele i nisi o auala mo le 12 tausaga.

Fai atu fesili nei a o fa’aali atu le ata.

A woman with an issue of blood for twelve years, sitting on the ground.
  • O le ā se mea e te va’ai fa’alemafaufau iai atonu sa ia mafaufauina pe lagonaina?

  • E fa’apefea ona ono maua e se talavou ni mafaufauga po o lagona talitutusa i aso nei?

E mafai ona vala’aulia e tagata a’oga fa’aaliga patino i a latou suesuega e ala i le mafaufau e fa’atatau i o latou olaga ma tulaga.O se tasi o auala e fesoasoani iā i latou e fai ai lenei mea o le fa’aali atu lea o fa’atonuga e pei o nei:

Mafaufau e uiga i lu’itau o lo o feagai ma oe po o se isi e te iloa i le taimi lava lenei ma pe fa’apefea ona mana’omia ai le fesoasoani a le Fa’aola.Na valoia e Isaia le auala e fesoasoani mai ai le Fa’aola iā i tatou ma lenei fafine.A o e suesue i le Isaia 61 i aso nei, saili mo le taitaiga mai le Agaga e fesoasoani iā te oe ia iloa pe o fa’apefea ona galulue le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso i lou olaga.

O le misiona a le Mesia

Ina ia saunia tagata a’oga e suesue le Isaia 61, tusi i le pito i luga o le laupapa le fasifuaitau lenei: Na auina mai e le Tamā Fa’alelagi ia Iesu Keriso e

I le Isaia 61, na valoia ai e Isaia le Fa’aola ma Lana misiona.I nei fuaiupu, ua tautala fa’amesia ai Isaia pe peiseaī o lo o fetalai mai e le Fa’aola ia upu.

Faitau le Isaia 61:1–3, ma fa’auma le fa’amatalaga o lo o i luga o le laupapa: Na auina mai e le Tamā Fa’alelagi ia Iesu Keriso e …

E te ono mana’o e fa’amatala atu e faapea o le fa’au’uina i le fuaiupu 1 o lona uiga na vaetofia pe auina mai Iesu Keriso ma se fa’amoemoega patino.“Keriso (o se upu Eleni) ma le Mesia (o se upu Eperu) o lona uiga ‘o lē ua fa’au’uina’” (“Iesu Keriso,” Taiala i Tusitusiga Paia).

E te ono fa’amatala atu foi o le agamalū i le faatatauga i le fuaiupu 1 e mafai ona fa’auiga atu i le mativa, mafatia, po o le loto maualalo.

  • O le ā se mea na e maua e fesoasoani iā te oe ia malamalama ai i le auala e mafai ai ona fesoasoani le Fa’aola i se isi i aso nei?

E mafai ona e tusi i luga o le laupapa mea ua fa’asoa mai e tagata a’oga po o le vala’aulia i latou e fai.A o fa’asoa tagata a’oga, latou te ono fa’auma le fa’amatalaga lenei: Na auina mai e le Tamā Fa’alelagi ia Iesu Keriso e …

  • Tala’i le talalelei i e matitiva, mafatia, ma loto maualalo (taga’i i le fuaiupu1).

  • Fa’amalōlō e loto momomo (taga’i i le fuaiupu 1).

  • Fa’asa’oloto e saisaitia (taga’i i le fuaiupu 1).

  • Fa’amafanafana i latou uma o e fa’anoanoa (taga’i i le fuaiupu 2).

  • Tu’u atu le matagofie ma le olioli iā i latou ua loto mafatia (taga’i i le fuaiupu 3).

O le fai atu o fesili tulitatao o se tomai aoga e fesoasoani ai i tagata a’oga e iloilo mea fa’ato’a latou suesueina i tusitusiga paia po o mea sa latou fa’alogo o fa’asoa mai e se tasi.E te ono mafaufau e fai atu fesili tulitatao e pei o fesili nei e fesoasoani ai i tagata a’oga e mafaufau i le uiga o le feau tusitusia: “O ā ni auala e saisaitia ai se tasi?” po o le “O le ā sou manatu i le uiga e faapea na te foa‘iina mai iā i tatou le ‘matagofie e sui a‘i le lefulefu’?”

Iloaina o auala e fa’ataunu’u ai e le Fa’aola Lana misiona

E te ono mana’o e fa’asoa atu le aotelega lenei o le Luka 4:16–21 i tagata a’oga.

I Lona soifuaga i le lalolagi, na faitau Iesūu Keriso mai le Isaia 61 i le sunako i lona aai o Nasareta.E ala mai upu a Isaia, na molimau mai ai Iesu Keriso o Ia le Mesia sa folafolaina mai ua auina mai e le Tamā Fa’alelagi ma se misiona e fa’amalōlō, fa’asa’oloto, fa’amafanafana, ma lavea’i (taga’i i le Luka 4:16–21).

Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e amata iloa pe fa’apefea ona mafai e le Fa’aola ona fa’ataunu’u Lana misiona i o latou olaga, e mafai ona e vala’aulia tagata a’oga e suesue fa’ataitaiga mai tusitusiga paia i ni vaega.

Filifili se tasi o fa’amatalaga ua i luga o le laupapa.Suesue se fa’ataitaiga mai tusitusiga paia lea sa fa’ataunu’u ai e le Fa’aola Lana misiona e ala i le fesoasoani i se tasi ma sona lu’itau tulaga ese.E mafai ona e fa’aaoga se fa’ataitaiga fa’aletusi paia ua saunia po o le saili o sau oe lava fa’ataitaiga.E te ono mafaufau foi i se fa’ataitaiga fa’aonapo nei.

  • Puapuagatia: O se tamaloa ma’i supa (Mareko 2:1–12)

  • Loto momomo: O le fafine ua iā te ia se faafitauli o le puna toto (Mareko 5:24–34)

  • Saisaitia: Alema le Itiiti (Alema 36:16–21)

  • Fa’anoanoa: Maria ma Mareta (Ioane 11:20–36)

  • Mafatia tele: Alema ma ona tagata (Mosaea 24:8–21)

A o e suesue, va’ava’ai mo tali i fesili nei:

  • O le ā se mea ua a’oa’o mai e lenei tala iā te oe e fa’atatau i le auala e mafai ai ona fa’ataunu’u le misiona a Iesu Keriso mo oe i lou olaga?

  • O le ā se mea ua a’oa’o mai e lenei tala iā te oe e fa’atatau i le auala e mafai ona e vala’aulia ai Lona mana i lou olaga?

    A o suesue tagata a’oga, ia e avanoa e fesoasoani e tali ni a latou fesili atonu o iai.

    A mae’a ona latou suesueina, e mafai ona e vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa mai mea ua latou a’oa’oina e ono mafai ona fesoasoani ai i se tasi o feagai ma se lu’itau faigata.

    aikona o le seminareO le fai atu o fesili e vala’aulia ai tagata a’oga e toe manatunatu i o latou a’afiaga patino, e pei o fesili o sosoo mai, e mafai ona fesoasoni iā i latou ia iloa le alofa, mana, ma le alofa mutimutivale o Iesu Keriso i o latou olaga.(Mo a’oa’oga fa’aopoopo i le tuuina atu o vala’aulia ia fesoasoani ai i tagata a’oga ia iloa le alofa, mana, ma le alofa mutimutivale o le Alii i o latou a’afiaga, taga’i i le “Fesoasoani i tagata a’oga ia iloa le alofa, mana, ma le alofa mutimutivale o le Ali’i i o latou olaga” i le Tomai mo le Atina’ega o Faia’oga.)

    Afai e aoga i tagata a’oga le vaaia o se fa’ataitaiga fa’aonapo nei ae le’i fa’asoaina mai o latou a’afiaga, e mafai ona matamata i le mea na tupu iā Darlyn i le “Feeling the Lord’s Love and Goodness in Trials” (4:18).

    4:17
  • O ā ni auala ua e va’aia ai le fa’ataunu’uina e Iesūu Keriso o Lana misiona i lou olaga po o le olaga o se tasi e te iloa?

Fa’asoaina o mea e te talitonu ai e uiga iā te Ia.

Tuu atu i tagata a’oga se taimi e mafaufau ai pe fa’apefea e mea ua latou a’oa’oina ona a’afia ai o latou olaga i fafo atu o le vasega.O le gaoioiga o sosoo mai e feso’ota’i atu i le lu’itau sa latou mafaufau iai i le amataga o le vasega.

Tusi se feau i le tagata sa e mafaufau iai i lenei aso lea o lo o feagai i le taimi nei ma se faigata i o latou olaga (e mafai ona avea oe lava o lenei tagata).Saili le fesoasoani a le Agaga e taitaia oe a o e tusitusi.I totonu o lau tusi, fa’asoa atu mea moni na tutupu sa e fa’alogo iai ma a’oa’oina e fa’atatau i le Fa’aola i lenei aso e te manatu e mafai ona uunaia pe aumaia ai le fa’amoemoe i lena tagata.

Mafaufau e fa’aiu i le fa’asoa atu o lau molimau iā Iesu Keriso ma Lona mana.